Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Islama, isključivo arapski svijet, tako<br />
da je <strong>za</strong> njega apsolutno neprihvatljiva<br />
čak i nadmoć Osmanlija. S<br />
druge strane, ova kategorija selefijskog<br />
revivalizma, u čije predstavnike,<br />
pored Rešida Ride, možemo<br />
da uvrstimo i Abdurahmana Kavakibija,<br />
uglavnom biva nemarna spram<br />
očitih i pritajenih opasnosti Zapada i<br />
uglavnom usredsređena na misao<br />
„pročišćavanja“ islama unutar granica<br />
muslimanskog svijeta. Naravno,<br />
Rešid Rida bi, povremeno, predstavio<br />
Zapad, i posebno Britaniju, kao<br />
ozbiljnu opasnost po islamski svijet.<br />
Suvoparan i krajnje ekstreman<br />
pristup novih selefija je proizveo i<br />
jačao svojevrsnu reakciju u okviru sekularnih<br />
i obesvjećujućih orijentacija<br />
malobrojne grupe arapske svjetovne<br />
inteligencije. Pojavile su se liberalne i<br />
nacionalističke ideje u spisima osoba<br />
kao što su Salame Musa, Ali Abdurazik,<br />
mlađi Taha Husein i Sa’d Zaglul.<br />
Naravno, te ideje tada nisu<br />
prošle bez komentara, te su mislioci<br />
poput Mustafe Sadika ar-Rafi’ija,<br />
Mustafe Lutfija al-Manfalutija i Šakiba<br />
Arsalana izvrgnuli posvjetovljena<br />
mišljenja navedenih pisaca<br />
oštrim kritikama. Obeznađenje i ojađenost<br />
spram Zapada nisu se ograničavali<br />
na revivalističku orijentaciju<br />
selefija, već su se osjećali u svim muslimanskim<br />
društvima koja su iskušavala<br />
nasilnički kolonijali<strong>za</strong>m <strong>za</strong> -<br />
padnih zemalja. Kako je vrijeme prolazilo,<br />
neuspjesi Evropljana na polju<br />
suzbijanja svojih političkih i društvenih<br />
i napose moralnih problema, te<br />
njihova očiglednija eksploatatorska<br />
uloga u <strong>za</strong>posjednutim kolonijama –<br />
uzrokovali su sve veću utučenost<br />
muslimana do te mjere, da se čak i<br />
Taha Husein, u svojim kasnijim spisima,<br />
eksplicitno odrekao ranijih stavova<br />
koje je iznosio i svrstao se u<br />
kritičare Zapada i <strong>za</strong>padnjačke misli.<br />
Iz tog razloga, mnoge muslimanske<br />
grupe su do Drugog svjetskog rata<br />
ulagale konstantan trud na reali<strong>za</strong>ciji<br />
priželjkivanog projekta osamostaljenja<br />
svojih zemalja, kao i potpunijem<br />
sprovođenju vjero<strong>za</strong>konskih (šerijatskih)<br />
normi u društvu. Osjećaj ogorčenosti<br />
i razočaranja zbog prisustva<br />
Zapada sazreo je do svog vrhunca<br />
usljed užasnih događaja u Drugom<br />
svjetskom ratu i iznenađujućeg po-<br />
ra<strong>za</strong> Arapa od Izraela. Tada su arapski<br />
muslimani svoja svestrana podozrenja<br />
spram principa <strong>za</strong>padnog pro -<br />
speriteta obznanili priklanjanjem komunizmu<br />
i marksizmu, ili ustanovljenjem<br />
nove orijentacije na temelju<br />
pitanja identiteta, koja je, ovaj put,<br />
koristila kapacitete narodnih masa i<br />
čak umela da preraste u oružani pokret.<br />
Zapadni mediji su, na brzinu,<br />
ovu pojavu propratili isticanjem sintagme<br />
„islamskog fundamentaliz -<br />
ma“. Značajan primjer takvog po -<br />
k reta jesu Ihvanul-muslimin iz<br />
Egipta, na čelu sa svojim političkim<br />
vođom Hasanom al-Banaom i izuzetnim<br />
misliocima Sejidom Kutbom<br />
i Muha medom Ga<strong>za</strong>lijem. Svi oni su<br />
pretrpjeli utjecaj misli i stavova Rešida<br />
Ride. Sejid Kutb je vjerovao da<br />
prosperitet jednog društva nije <strong>za</strong>jemčen<br />
materijalnim napretkom u<br />
tom društvu, jer je moguće da isto to<br />
društvo bude na<strong>za</strong>dno, već se istinski<br />
prosperitet javlja na polju morala.<br />
Drugim <strong>riječ</strong>ima, on je, u sjenci<br />
značajnog pitanja identiteta, prenebregnuo<br />
jedan od elemenata uzvišenog<br />
identiteta, to jest napredak u<br />
nauci i tehnologiji.<br />
Ukoliko se još jednom osvrne mo<br />
na hronološki redosljed spomenutih<br />
orijentacija, uočićemo da is lamistički<br />
pristupi sve više insistiraju na svojim<br />
fundamentima, da im se produbljuje<br />
neprijateljsko raspoloženje prema<br />
Zapadu, da im borbe no usredsređenje<br />
postaje upe čatljivije, da uglavnom<br />
dobijaju izraženije selefijske<br />
stavove i da iz običnog mislećeg toka<br />
prerastaju u ma sovne narodne i političke<br />
pokrete. 1<br />
Takođe, umnogome ćemo se slo -<br />
žiti i sa ocjenama jednog od istaknutih<br />
muslimanskih istraživača danas<br />
u vezi sa karakteristikama koje on raspoznaje<br />
kao <strong>za</strong>jedničke niti svih<br />
posve različitih revivali<strong>za</strong>ma, odnosno<br />
orijentacija usmjerenih na pitanje<br />
identiteta: Može se utvrditi da većina<br />
ovih pokreta dijeli neke <strong>za</strong>jedničke<br />
karakteristike, a te su, s jedne strane,<br />
briga <strong>za</strong> očuvanjem i obnovom šerijata,<br />
političke i socijalne ne<strong>za</strong>visnosti<br />
muslimana kao i supro tstavljanje <strong>za</strong>padnjačkim<br />
društvenim normama, a<br />
s druge strane, pasivan stav i indiferentnost<br />
prema prodiranju <strong>za</strong>padnjačke<br />
nauke (podvukao S. Halilović), teh-<br />
nologije, raznorodnih vidova <strong>za</strong>padnjačkih<br />
upravno-rukovodnih institucija<br />
kao i načina razmišljanja koje<br />
prati prihvatanje tehnologije. Gotovo<br />
svi ovi pokreti, takođe, ne uviđaju<br />
značaj... islamske intelektualne tradicije<br />
koju... uglavnom <strong>za</strong>nemaruju,<br />
osim onih vidova koji se tiču izravno<br />
vjere, pravnih pitanja i vjerske prakse<br />
(rituala). Ustvari, nijedan od<br />
ovih pokreta nije vodio ka procvatu<br />
islamske misli ili umjetnosti, filozofije<br />
ili književnosti. 2<br />
PRIRODA RELIGIJSKE<br />
NAUKE I SVJETOVNE NAUKE<br />
Svaka kultura i bilo koja civili<strong>za</strong>cija<br />
utemeljene su na određenim fundamentalnim<br />
pojmovima. Ukoliko se<br />
ti pojmovi okrnje, cijela kultura će<br />
ostati lišena vitalnosti. Stoga, ako<br />
jedna kultura stekne nadmoć nad<br />
ambijentom pojmova druge kulture i<br />
te pojmove istrgne iz njihovog osnovnog<br />
sadržaja, utisnuvši u njih novi sadržaj<br />
srazmjeran svom spoznajnom<br />
stadijumu, ona će <strong>za</strong>robiti tu drugu<br />
kulturu i ustoličiti se na njeno mjesto.<br />
Primjera radi, fundamentalni pojmovi<br />
arabljanske preislamske kulture<br />
bili su kip, idolopoklonstvo,<br />
pleme, plemenske veze itd., dok je,<br />
istovremeno sa pojavom islama,<br />
došla do izražaja sasvim nova kategorija<br />
fundamentalnih pojmova,<br />
poput Boga, teomonizma, predanosti,<br />
nevjerništva ili bliskosti Bogu na<br />
osnovu stepena bogoštovlja. Definitivna<br />
pobjeda islama je ustanovljena<br />
kao rezultat potiskivanja fundamentalnih<br />
preislamskih pojmova snagom<br />
spoznajnog prodora teo monističkog<br />
obzorja, dominantnog do<br />
te mjere da su u prvom ratu u postislamskom<br />
periodu, u bici na Bedru,<br />
članovi jednog plemena podi<strong>za</strong>li sablje<br />
jedni protiv drugih, ovi teomonisti,<br />
a oni idolopoklonici. Štaviše, iz<br />
istog razloga je božji Poslanik isključio<br />
iz grupe korisnih nauka geneologiju,<br />
na temelju koje su uspostavljane<br />
plemenske veze. 3<br />
Jedan od fundamentalnih pojmova<br />
i možda najosnovniji pojam u<br />
islamskoj kulturi, kao i u svim drugim<br />
kulturama – jeste pojam nauke.<br />
Društveni položaj naučnika se,<br />
Januar - Decembar 2009. 61
Change language