Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Ova, veoma bolna<br />
sjeničko-novopa<strong>za</strong>rska<br />
tragedija<br />
otkriva istinu o<br />
sudbinskom stradanju<br />
jednog, gotovo<br />
<strong>za</strong>boravljenog, bošnjačkog<br />
svijeta<br />
126 Januar - Decembar 2009.<br />
DVJESTA GODINA NAKON<br />
GENOCIDA U SJENICI<br />
(1809-2009)<br />
Veliki je broj događaja koji svojim<br />
karakterom oslikavaju onu tegobniju<br />
stranu <strong>bošnjačke</strong> prošlosti.<br />
Zbog <strong>za</strong>magljenih sjećanja i<br />
nedovoljnog broja izvora, nismo u mogućnosti<br />
da o tim događajima prikupimo<br />
dovoljan broj detaljnijih podataka.<br />
Neki su nepovratno prekriveni velom<br />
<strong>za</strong>borava, ne dopuštajući nam mogućnost<br />
da snagom argumenata o njima<br />
progovorimo.<br />
Genocid s „Proljeća 1809.“ koji je <strong>za</strong>desio<br />
Sjeničane, je apodiktička činjenica<br />
i jedan je od stravičnih simbola permanentnog<br />
dvovjekovnog stradanja Bošnjaka<br />
na našim prostorima. Prema<br />
razmjerama i bilansu nastradalih, ovu<br />
sjeničku krvavu dramu treba ubrojati u<br />
red najvećih muslimanskih tragedija u<br />
dva mninula vijeka. Osim paušalnih romantičarskih<br />
i mitomanskih hvalopojki<br />
o podvizima Karađorđa i njegovih ustanika<br />
(1804) malo je izvora koji objektivno<br />
i istinito govore o stradanju<br />
nemuslimana. Način prikazivanja pogroma<br />
nad Bošnjacima, koji je izbija-<br />
DAN SJEĆANJA<br />
njem Prvog srpskog ustanka žestoko<br />
najavljen, ni izbli<strong>za</strong> ne otkriva istinske<br />
razmjere njihovog stradanja i potpune<br />
marginali<strong>za</strong>cije. U današnjim „<strong>za</strong>jedničkim<br />
državnim čitankama“-(remek<br />
djela kvazihistorije) kojima njihovi autori<br />
„podučavaju“ bošnjačku djecu, stradanje<br />
i izgon Bošnjaka iz spbijanskih<br />
gradova (Beograd, Valjevo, Čačak, Kragujevac,<br />
Užice i dr.) se svodi na stradanje<br />
i migraciju „Turaka“. Svjedoci smo<br />
blijedih izvještaja, i još bljeđih statistika<br />
(zbirke dokumenata, zbornici, <strong>studije</strong> i<br />
sl.) u kojima se preko genocida u Sjenici,<br />
stradanja u Novom Pa<strong>za</strong>ru i drugim dijelovima,<br />
prelazi prećutno, a žrtve ustanika<br />
se posmatraju kao kolateralna šteta.<br />
No, <strong>za</strong>strašujući rezultati „krvavog<br />
pira“ Karađorda Petrovića, u kome je<br />
sredinom 1809. godine stradalo par hiljada<br />
„turskijeh“ žena, djece, staraca i<br />
ostale nejači, decenijama su prisutni u<br />
pričama naših predaka. O <strong>za</strong>panjujućim<br />
razmjerama ove krvave tragedije,<br />
koja je čitav Sandžak u „hal savila“,<br />
snagom briljantne narativne tradicije,<br />
svjedoči nam bogata baština <strong>bošnjačke</strong><br />
usmene epike.<br />
Tim povodom, kroz spektar „Dana<br />
sjećanja“ donosimo dio prikupljenih argumenata<br />
koji objašnjavaju razmjere i<br />
historisjki značaj ove sjeničke “Bartolomejske<br />
noći“, 1809. „anno Domini“.<br />
Putopis barona F. Božura, pisca i diplomate<br />
koji je Sjenicu posjetio prije Karađorđevog<br />
krvavog pohoda, bilježi da<br />
je to gradić sa 3-4 hiljade stanovnika, sa<br />
četvrtastom tvrđavom i pribijenim kućama,<br />
razmještenim u nekoliko mahala,<br />
ali i mnoštvom zelenila i stajaćih voda. 1<br />
Tokom svoje diplomatske posjete<br />
1806/1807. godine francuski putopisac<br />
Ig Pukvil, ističe da je Sjenica hladno mjesto<br />
sa 700 kuća i 9 džamija. 2
Change language