Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Bošnjaka. Kao da se htjelo svakim<br />
postupkom poka<strong>za</strong>ti da je stvorena<br />
„unitarna-pravoslavna” država<br />
u kojoj će svi muslimani biti<br />
građani drugog reda. Bošnjaci su<br />
bili izloženi ogromnim asimilastorskim<br />
i političkim pritiscima koje su<br />
predvodili ondašnji hizmećari režima<br />
koje su predvodili Hasan<br />
Rebac, Šukrija Kurtović, Jusuf Zija<br />
Smailagić, Ahmed Mehmedbašić i<br />
mnogi drugi, koji su permanentno<br />
provlačili tezu kako su Bošnjaci<br />
Srbi muslimanske vjere. U opštoj<br />
psihozi straha, besperspektivnosti<br />
i otvorene diskriminacije, Bošnjaci<br />
su se obreli na kolosjeku organizovanog<br />
i kontinuiranog udara politike<br />
režma i sve brojnijih<br />
nacionalističkih krugova, dobijajući<br />
tretman "otpadnika", odnosno<br />
nepoželjnog, „tuđeg” elementa.<br />
Permanentno iseljavanje<br />
imućnijeg bošnjačkog stanovništva<br />
u Tursku (vjerska ulema, <strong>za</strong>natlije<br />
i trgovaci), doprinosi osjećanju<br />
straha i stanju pojačane neizvjesnosti<br />
kod siromašnijih slojeva Bošnjaka,<br />
jer su ostanak na ognjištima<br />
<strong>za</strong>vičaja mnogi doživljavali kao<br />
najavu dodatnog beznađa i neizvjesnosti,<br />
pri čemu je puka lojalnost<br />
državi bila nedovoljna da bi se<br />
ublažili sve prisutnija anksioznost<br />
od progona i terora. Uslijed permanentne<br />
depopulacije, ekonomskih<br />
i tržišnih pritisaka, stari su sandžački<br />
gradovi lagano <strong>za</strong>mirali i relativno<br />
brzo su svedeni na rang<br />
manjih kasaba.<br />
Veliku prepreku kakvom-takvom<br />
napretku predstavljala je<br />
ogromna nepismenost stanovništva.<br />
Na osnovu statističkih podataka<br />
nekadašnje Kraljevine<br />
Jugoslavije (popis iz 1931.) taj broj<br />
se kretao između 76,54 i 89,2% procenata<br />
nepismenih lica starijih od<br />
10 godina. Uzrok takvom stanju<br />
treba tražiti u opravdanom nepovjerenju<br />
Bošnjaka prema državnim<br />
institucijama, ali i u slaboj organiziranosti<br />
i nedovoljnom broju<br />
škola, naročito stručnih i prosperitetnih.<br />
Na cijelom prostoru San-<br />
182 Januar - Decembar 2009.<br />
džaka postojale su dvije osmorazredne<br />
škole i to u PIjevljima i Beranama<br />
i nekoliko četvororazrednih:<br />
u Bijelom Polju, Prijepolju, Novoj<br />
Varoši, Sjenici i Novom Pa<strong>za</strong>ru.<br />
U takvim uslovima svoj uticaj<br />
na bošnjačko stanovništvo u Sandžaku<br />
pokušavalo je da uspostavi<br />
kulturno-prosvjetno društvo Bošnjaka,<br />
"Gajret" (osnovano 20. februara<br />
1903. godine u Sarajevu). U<br />
našim krajevima ovo društvo okuplja<br />
znatan dio <strong>bošnjačke</strong> inteligencije,<br />
politički ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> srpske<br />
građanske stranke i <strong>za</strong> srpsku nacionalnu<br />
orijentaciju. Svaku aktivnost<br />
Gajreta bilježio je list "Gajret",<br />
pokrenut 1907. i izlazio sa djelimičnim<br />
prekidima do 1941. godine.<br />
Prvi ogranak (pododbor) Gajreta<br />
u Sandžaku formiran je u Priboju<br />
1920. godine, a našto kasnije,<br />
njegova povjereništva su formirana<br />
u PIjevijima (1), Bijelom Polju<br />
(2), Prijepolju (4), Novoj Varoši (3),<br />
Sjenici (2) i Novom Pa<strong>za</strong>ru (2), da<br />
bi 1921.godine bili osnovani i<br />
ogranci u prijepoljskom kraju (Brodarevo,<br />
Kanje, Komoran, Kosanica,<br />
Hisardžik, Kaćevo, Velika Župa,<br />
Stranjani ), tako da je "Gajret" kao<br />
kulturno-prosvjetno udruženje sve<br />
od 1941. godine predstavljalo središte<br />
svih kulturnih dešavanja, uz<br />
važan podatak da su u njegovom<br />
Sa promocije u sjenici.<br />
osnivanju i aktivnostima svoj doprinos<br />
dali i ugledni pravoslavni<br />
građani.<br />
Publikacija "Gajret u Sjenici"<br />
Nadira ef. Dacića nudi <strong>za</strong>nimljiv<br />
kolaž hronoloških dešavanja,<br />
upoznajući nas sa najznačajnijim<br />
aktivnostima Društva i njegovih<br />
mjesnih pododbora, ističući ulogu<br />
najistaknutijih aktivista koji su u<br />
međuratnom periodu dali svoj nesebičan<br />
doprinos. Uz obilje arhivskog<br />
i fotodokumentacionog<br />
materijala i selektivne bibliografije,<br />
autor kreira sliku jednog davnog<br />
doba, pružajući iscrpan historijski<br />
pregled aktivnosti Gajreta u Sjenici<br />
i njenom širem okruženju. Time<br />
ova izvanredna knjiga lansira autora<br />
u skupinu veoma kvalitetnih<br />
istraživača i kulturnih radnika.<br />
Stara je pouka da nema knjige<br />
koja određenu tematiku može u<br />
potpunosti apsolvirati, ali postoje<br />
one knjige koje mogu dosta ka<strong>za</strong>ti<br />
o značajnim i nepoznatim dijelovima<br />
naše, gotovo <strong>za</strong>boravljene<br />
prošlosti, što svojim sadržajem potvrđuje<br />
i ovo ostvarenje Nadira ef.<br />
Dacića, koji se odabranom čitalaštvu,<br />
još jednom, predstavlja kao<br />
značajan istraživač <strong>bošnjačke</strong> prošlosti,<br />
ostajući vjeran utvrđenim historijsko-faktografskim<br />
činjenicama i istini.
Change language