Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
principatum duo potentes prima<br />
principa unum malorum, alterum<br />
bonorum". 25 Prema tragovima iz historijskih<br />
izvora moguće je barem<br />
donekle prodrijeti u taja n stvo vjerskog<br />
života bosanskih bo go mila,<br />
prije svega prepoznavati nji hove<br />
vjerske obrede koji sadrže dovoljno<br />
posticajnog kroz što se ističe posebnost<br />
i autohtonost, skoro nepoznato<br />
<strong>za</strong> srednjovjekovni vjerski život. Sačuvani<br />
antiheretički i kontravezistički<br />
rukopisi od XII. do XV. vijeka<br />
ponavljaju <strong>za</strong>blude bo sa nskih bogomila<br />
ali to može biti I osnov iz kojeg<br />
se saznaje mnogo toga, prije svih<br />
prezir prema bogatstvu, ukrasima,<br />
materijalnim vrijednostima a to bosanski<br />
bogomili pre tpostavljaju<br />
imaginarnom doži vljaju što jednostavnijeg<br />
i skromnijeg obreda. Bosanski<br />
bogomili od ba cuju obred<br />
krštenja vodom, jer je voda kao i<br />
svaka materija tvorevina sotone te<br />
nije simbol primanja čovjeka u <strong>za</strong>jednicu<br />
jednakih: "Romana ecclesia<br />
adampnat et reprobat errorem manicheorum<br />
de Bosnia dampnantium<br />
ecclesiastica sacramenta". 26<br />
Spoljne manifestacije vjerskog života<br />
bosanskih bogomila isklju čivo<br />
se tretiraju kao dio sveopćih pojava<br />
u srednjem vijeku, posebno što se<br />
time podstiče socijalni nivo svijesti<br />
koja dalje ide prema manifestacijama<br />
socijalnog bunta, ali ga “ponekad<br />
približava i oficijelnom<br />
kršćanstvu, što ništa nije neobi -<br />
čno”. 27 Okolnosti u kojima su djelovali<br />
bosanski bogomili, prije svih<br />
stalna i latentna opasnost od krst -<br />
aških ratova i inkvizicije, vojne akcije<br />
Mađarske i susjednih država<br />
koji su mjerilo svijesti ali i uporna<br />
snaga kojom se nastojala nametnu ti<br />
politička i vjerska volja i istisnuti bogohulna<br />
vjeroispovijest, nametalo je<br />
takav način djelovanja. Osuđujući<br />
smrtnu kaznu, prolijevanje krvi,<br />
ubijanje životinja, korištenje životinjske<br />
hrane spoljne su manifestacije,<br />
ali i pretpostavka na kojoj se<br />
treba graditi temelj vjerskog uvje -<br />
renja bosanskih bogomila.<br />
Prema mnogim istraživačima<br />
sve ove manifestacije bosanskih bo -<br />
gomila utjecale su da se dovedu u<br />
ravan tzv. umjerenih dualista, što je<br />
samo pojačalo šarenilo neznanja.<br />
Naime, činjenica je da se tu ne radi<br />
samo o formalnom nego i suštinskom<br />
određenju, “bogomilstvo je<br />
samosvjesna srednjovjekovna vjerska<br />
pojava koja posjeduje svoj osoben<br />
sud, historijski determiniran i<br />
potvrđen”. 28<br />
Doprinos gnosticizma u vjerskim<br />
i doktrinarnim relacijama bo -<br />
sanskih bogomila je mnogostruk, i<br />
to kao radikalno određenje prema<br />
svemu što se javlja u vjerskom životu<br />
i na istoku i na <strong>za</strong>padu. Naime,<br />
tu je evidentan odnos između čovjeka<br />
i svijeta, kao i odnos između<br />
svijeta i Boga. 29 Tu je i učenje o transcedentnosti<br />
u njenoj prvobitnoj čistoti,<br />
<strong>za</strong>tim se prati historija<br />
nastanka svijeta i to kao posljedica<br />
primordijalnog narušavanja stanja<br />
blaženstva. Ovaj gubitak inte gri teta<br />
božanstva dovodi do pojave ni žih<br />
sila koje postaju tvorci i vladaoci<br />
ovog svijeta. 30<br />
Identificirajući društveno-eko no -<br />
mske okolnosti, nastanak speci fi -<br />
čnog, autentičnog i autohtonog<br />
vje rskog učenja bosanskih bogo -<br />
mila može se i treba tumačiti i kroz<br />
metodu sličnih i podjednakih dru -<br />
štvenih grupa i institucija, te kao po -<br />
sljedicu općih uvjeta u kojima se<br />
razvija feudali<strong>za</strong>m i slično. Pro po vi -<br />
jedajući mnogo toga što se već obja -<br />
šnjava i kao oblik socijalnog bu nta<br />
(antifeudali<strong>za</strong>m, plebejski de mo -<br />
krati<strong>za</strong>m, skroman i je dno sta van<br />
život) uz to negirajući skoro sve<br />
simbole zvaničnog kršćanskog (katoličkog<br />
i pravoslavnog) vjero vanja,<br />
bosanski bogomili su nametnuli<br />
mnogo toga “misti čno-do gmatskog<br />
što se, ponekad, su pro stavlja uobičajnim<br />
shvaćanjima hereze na <strong>za</strong>pa -<br />
dno evropskom srednjovje kovnom<br />
području”. 31<br />
Poštujući socijalne pretpostavke<br />
bogomilstva, njegovu široku plebe -<br />
j sku osnovu, prema mišljenju ne kih<br />
istraživača bogomilstvo se pri -<br />
bližava heretičkim pokretima sa<br />
istoka. Propovijedajući plebejski de -<br />
mokrati<strong>za</strong>m, siromaštvo, skroman i<br />
običan život, ravnopravnost žene i<br />
muškarca, mržnju prema vlasti, odbijanje<br />
poslušnosti prema vladarima<br />
i slično, ponovo se na me će obra<strong>za</strong>c<br />
spoljne identifikacije, što donekle<br />
daje ton i unutrašnjem životu <strong>za</strong>snovanom<br />
na okvirima teološke,<br />
srednjovjekovne misli. Ne dostatak<br />
historijskih izvora koji ma se može<br />
istražiti unutrašnji svijet bosanskih<br />
bogomila umanjuje mo gućnost<br />
kompletiranja utiska i o ovom segmentu<br />
njihove pojavnosti.<br />
25. Daniel Farlati, Illyricum sacrum, sv.IV..-Venetiis,1751, str.257. S. Jalimam, Izvori,.str.92<br />
26. Dragutin Kamber, Kardinal Torquamada i tri bosanska bogomila (1461) Croatia sacra, III, Zagreb 1932.,str.59. S. Jalimam, str. <strong>13</strong>0<br />
27. F.Šanjek, Bosansko, str. 8-9<br />
28. S.Jalimam, Historija, str.3-7<br />
29. Hans Jonas, Određivanje tipoloških i istorijskih granica gnostičkog fenomena. Gradac,<strong>13</strong>,Čačak 1986.,str.21,ćir, Također<br />
uporedi: Brenda Bolton La spirito di riforma nel Medioevo. Napoli 1988.,str.<strong>13</strong>2-144. Salih Jalimam, Odnos franjevaca i dominikanaca<br />
u srednjovjekovnoj Bosni. Bosna franciscana, godina V, broj 8, Sarajevo 1997.,str.200<br />
30. Hans Jonac, Određivanje tipoloških i istorijskih granica gnostičkog fenomena, str.23.ćir<br />
31. Nedim Filipović, Princ Musa i šejh Bedreddin. Izd. "Svjetlost" Sarajevo 1971., str.484<br />
Januar - Decembar 2009. 149
Change language