Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

More documents

Recommendations

Info

ovoj potrebi je dostojno odgovoreno, jer je u varošima i selima po ovome Vilajetu do sada iznova otvoreno više od četiri stotine osnovnih škola, poluruždija i ruždija’’. 1 Iz ovog govora valije Bosanskog vilajeta može se zaključiti da je rad na prosvjetno-kulturnom polju, tj.na izgradnji novog školskog sistema, za ono vrijeme dosta napredovao i postizao zavidne rezultate koji nisu za potcjenjivanje. Ovi su rezultati postignuti, prvenstveno, zalaganjem visoke administracije Porte, pojedinih valija, kao npr. Osman–paše i drugih utjecajnih ljudi sa ovih prostora. Da bi se unaprjeđenju školstva i rješavanju prosvjetnih problema pristupilo intenzivnije, Ministarstvo prosvjete Carigrada pismeompredstavkom, upućenom bosanskom valiji, apelira na građanstvo da se kulturno uzdiže i krene u korak sa naukom i civilizacijom. U pismu se pored ostalog ističe: “Da bi se nauka u svim krajevima države što bolje rasprostirala naumila je Carska vlada da neke potrebne ustanove zavede. Svakome je poznato, da se nauka čitanja i pisanja i osnovnog vaspitanja u osnovnim školama svoj djeci predaje. Zato je postignuće ove namere prvi uslov da se stanje osnovnih škola koje već postoje popravi, da se broj ovih škola prema broju i potrebi žiteljstva poveća – tj. da se još škola iznova otvori“. U nastavku ove pismene predstavke se dalje ističe da: „svaki čovjek koji živi u krugu civilizacije, bez razlike stanja u kome se nalazi, dužan je neku nauku imati, a da bi svoje poslove uredno izvršavao treba mu znati čitati i pisati, inače će mu svaka tuđa pomoć trebati i sredstvom tuđeg znanja moraće svoje potrebe sviđati, zato treba svaki čovjek, koji je rad svoje dostojanstvo među ljudima da uživa, da se na nauku što više upućuje. Poznato je da se prvi temelj ovoga važnoga znanja zadobiva u 158 Januar - Decembar 2009. narodnim osnovnim školama, a u školama je ovim do sada nauka vjerozakonska predavana, ali na uslove života odnoseće se nauke u njima nisi mjesta imale, a budući svi učenici nisu iz malih škola u ruždije prelazili, nego iz njih izišavši primali se na rukodjele i druga zanimanja i tako su mnogi ostajali bez nauke za uslove života potrebne, a dokazano je, da to stoji na putu rasprostiranju nauke koja je temelj civilizaciji. Da bi se ovome nedostatku nauke doskočilo naredila je carska vlada, da se u osnovnim školama pokraj nauke o vjerozakonu i dužnostima muslimanstva predaje i pisanje, čitanje i osnove realnije nauke, a da bi se taj cilj postignuti mogao, naređeno je da se otvori škola, u kojoj će se učitelji za škole po novom sistemu uređenja pripravljati. A ta će škola nositi ime dar – ul – alimin sibijan “ = kuća učitelja za djecu,( odnosno učitelska škola). 2 Ova tri momenta u stavovima osmanlijskih rukovodilaca koji su predočavani i objavljivani preko turskog lista “Bosna“ na osmanlijskom i bošnjačkom/bosanskom jeziku, s ciljem popularizacije novog školskog sistema, govore nam jasno koliko su zagovornici pomenute ideje otišli daleko u shvatanju prosvjetne problematike, koja se u odnosu na ranija iskustva organizacijski i teoretski bitno razlikuju. Osmanlije uviđaju potrebu jačanja sistema putem reformi pismenosti i znanosti u ovim zaostalim krajevima carstva i u tom cilju kažu: “ Potrudimo se, dakle, da sa sebe stresemo nesnosni prah neznanja i da se koristimo ovim vremenom. ….. Dangubom se ne može ništa steći, a ovakve prilike svakad se ne pojavljuju….. “ Tako se i na inicijativu visokih funkcionera turskog carstva, činovničkog staleža, trgovačke buržoazije, i imućnijih građana razvio novi sistem školstva koji tek pred kraj XIX i u prvim godinama XX vijeka dobija karakter savremenog sistema školstva sa svim svojim nedostacima i negativnim osobinama toga vremena. Ovaj sistem školstva u Otomanskoj imepriji odškolovao je nekoliko mladih generacija nadahnutih novim naprednim, revolucionarnim i slobodarskim idejama. To su budući zagovornoci i pokretači Mladoturskog pokretai. Balkansim ratovima okončana je turaka uprava na Balkanskom poluostrvu, a time je nestalo i sve što je nosilo tursko obilježije. Novonastala ekonomska, politička i društvena zbivanja kroz dugi niz godina različito su uticala na razvoj prosvjete i kulture na Balkanu. Bez obzira na to, ona se poslednjih decenija XIX i početkom XX vijeka, naglo razvijala. Pa je stvoren jedan odredjen sisitem obrazovanja i vaspitanja nadahnut buržoaskim idejama i sadržinom. Tipovi škola u Novom Pazaru i bližoj okolini Mektebi (mjesta za učenje ), su najmasovnije vjersko-svjetovne škole. Nisu bile obavezne u smislu zakona i propisa, ali su ih zato iz vjerskih pobuda pohađala sva muslimanska djeca oba pola starosti od 6–15 pa i više godina. Školovanje u mektebima trajalo je po 2 do 3 godine, a po želji samih učenika, katkad i više. Po selima se moglo naići na učenike koji su u mektebu proveli po 5 i više godina, vraćajući se po više puta da uče istu materiju, kako bi je što bolje savladali ili napamet naučili. Prvi mektebi u Novom Pazaru javljaju se sa osnivanjem grada od strane njegovog utemeljivača Isabega Ishakovića. Kako se razvijao grad i njegova privreda, rasteo je i broj stanovnika, a shodno njihovim potrebama uvećavao se i broj mekteba, pa Evlija Čelebija bilježi da u Novom Pazaru ima oko 11–12 sibijin mekteba.
Broj mekteba u Novom Pazaru u XIX veku ostaje nepromjenjen. Tako je 70–tih godina XIX vijeka u Novom Pazaru bilo 12 mekteba sa 594 učenika oba pola. To znači da su mektebi u Novom Pazaru u dugom nizu od oko 400 godina bili osnovni i najmasovniji vid vjerskih škola, u kojima je vršeno podučavanja i vaspitavanja mladog naraštaja u duhu Islama. Radi ilustracije o mektebima u Novom Pazaru i drugim mjestima Sandžaka navešćemo neke brojke: U gradovima Novopazarskog sandžaka 1874. i 1875. godine postajalo je oko 58 mekteba sa ukupno 2. 850 učenika (dječaka i djevojčica). Najviše mekteba je bilo u isturenim gradovima prema Srbiji i Crnoj Gori. Tako je u Bijelom Polju imalo najviše mekteba - 15, uSjenici 13, a najmanje u Novoj Varoši -2 i Prijepolju 4. Jasan pregled mekteba I učenika u njima po gradovima Sanžaka može se videti iz sledeće tabele, izvađene iz predhodnog kalsifika priloženog uz stranu četvertu (4), za 1874 / 75 godinu: Mekteb je mjesto za učenje osnovne pismenosti, vjerske pouke i osnovnih principa na kojima se zasniva Islam. Kroz učenje u mektebu može se vrlo lako sagledati i osnovni cilj vaspitanja mladih vjernika. Učenici, koji stupe u mekteb, najprije uče arapski bukvar koji se zove “Elif–sufara“. Bukvar je pisan arebicom - prilagođenim arapskim pismom i sadrži osnovne dove potrebne za klanjanje namaza. Te molitve se nalaze na tri pretposlednje strane, a na kraju “Elif-sufare“ napisana je molitva koja čini srž islamske vjere: „Amentu billahi“ (vjerujem u Boga), koju mora da nauči napamet svaki musliman, jer suu njoj izloženi imanski šartovi - osnovni principi islamskog vjerovanj i to: vjerovanje u Boga, božije meleke (anđele), božije poslanike (pej- Naziv Mjesta Broj Mekteba Broj učenika gambere), božije knjige (kitabe), koje ih je: „četiri velike i stotinu malih“, a te četiri velike knjige su: „Tevrat“ (jevrejski); „Zebur“ (katolički); „Indžil“ (pravoslavni); i „Kur’an“ (muslimanski); vjerovanje u Sudnji dan (ar. Jeum-il-Ahir) i u sudbinu (tur. kader) bila dobra ili zla i da će svi na Sudnjem danu biti oživljeni i polagati računa o svojim djelima, te da sve što se zbiva, zbiva se Alahovom voljom. Nakon „Elif - sufare“ učenik prelazi da uču prvi dio Kur’ana, tj. „Amen - sufaru“, zatim drugi dio „Tebarek–sufaru“, onda treći: „Katmen–sufaru“, i po završtku ova tri dijela, prelazi na potpunije i detaljnije učenje Kur’ana. Prilikom završetka svakog, od ova tri, dijela, - knjige, učenik donosi mualimu (vjeroučitelju)–hodži nagradu u novcu ili odjeći (tekstil), zato što učitelj nije primao posebnu nadoknadu za mektebsku poduku djece, pa je ovo bio način na koji je nagrađivan za svoj rad. Pored ovoga, osnivač mekteba vakif (dobrotvor), ili sami roditelji, prilikom otvaranja mekteba, dogovarali su da će vjeroučitelju plaćati dogovorenu sumu u novcu ili naturi, uz obavezu da će ga obezbijediti stambeno i snabdjeti ogrijevom. Kur’an se uči duže, od jedne do dvije, pa i tri godine, a po želji samih učenika i znatno više. Završetak učenja Kur’ana je predviđao posebnu svečanost, običaj koji se poštuje od davnina, da kad jedan Muški Ženski Svega Novi Pazar 12 424 170 594 Pljevlja 12 323 166 489 Bijelo Polje 15 680 175 855 Prijepolje 4 180 60 220 Sjenica 13 500 40 560 Nova Varoš 2 98 37 135 Ukupno 58 2205 648 2853 učenik završi Kur’an, a roditelj mu je dobrog imovnog stanja, obavi se svečanost “hatma“ u čast proučenog Kur’ana na sljedeći način: dijete se obuče u lijepo svječano odijelo, pozovu se bližnji rođaci i pristupa se provjeri poznavanja čitavih poglavlja ili odlomaka iz Kur’ana. Uspješno obavljena hatama predstavljala je neku vrstu završnog ispita koji, kad ga učenik prođe, govorilo se da je „skinuo hatme” ili „zaklopio hatme”, što znači da je stekao osnovna vjerska znanja. Skidanje ili zaklapanje hatme često je bilo propraćeno učenjem Mevluda – prigodnog spjeva o rođenju i životu Muhameda alejhiselama i učenjem ilahija – pobožnih pjesama. Hatma je bila prilika da se nagrdi vjeroučitelj, pa i njegovi pomagači – kalfe, ako ih je imao, ali i da se šerbetom, simitima, halvom, ili drugim poslasticama počaste svi koji su hatmi prisustvovali. I siromašna su djeca završavala hatmu, u mektebu pred hodžom (hafizom) i bližnjim rođacima, ali bez serviranja simita i halve. Učitelju se ipak donosila nagrada u novcu ili naturi prema mogućnostima roditelja. Sva ostala djeca, svečano obučena, ulaze u mekteb sjedajući na svoja mesta, a roditelji i ostale zvanice posijedaju ispred njih na tradicionalnu podnu prostirku (pustećije od uštavljene ovče, kozje ili teleće kože), tepihe, ćilime i druge zastirače. Nakon toga, je Januar - Decembar 2009. 159
Page 3 and 4:
Bo{nja~ka rije~ Osniva~ Bo{nja~ko n
Page 5 and 6:
Mustafa Baltić, arheolog ARHEOLO[K
Page 7 and 8:
INTERVIEW & DEKLARACIJA Budući saz
Page 9 and 10:
FERIDOVA DUHAN KESA Ferid Muhić
Page 11 and 12:
IN MEMORIAM - Jašar Redžepagić (
Page 13 and 14:
opredjeljenja. Albanskoj književno
Page 15 and 16:
Jašar je širom otvorio vrata boš
Page 17 and 18:
Znanstveni rad dr. Zlatana Čolakov
Page 19 and 20:
BOŠNJAČKA EPIKA Nedžib Vučelj,
Page 21 and 22:
okolo svjedoči o vremenu naših ju
Page 23 and 24:
dostojni evokacijom, pamćenjem I p
Page 25 and 26:
danas - kad u rukama imamo njegove
Page 27 and 28:
LINGVISTIKA “Rječnik jednog naro
Page 29 and 30:
20. amanet - od arapske reči “am
Page 31 and 32:
136. ibret - od arapske reči “ib
Page 33 and 34:
253. neise - od turskog “ne ise;
Page 35 and 36:
368. učkur - od turske reči “u
Page 37 and 38:
ESEJ Akademik Alija Džogović Pisa
Page 39 and 40:
Jezik i etika u ovoj pjesmi su nera
Page 41 and 42:
Čitalac može naći razloga da vol
Page 43 and 44:
ARHEOLOGIJA markeri, (koja je u suv
Page 45 and 46:
vijek. Iz tog je perioda i bronzani
Page 47 and 48:
BOSANSKI JEZIK Prof. Dr. sci. Hasni
Page 49 and 50:
vijetke, 29 Rimski prsten, 30 Herce
Page 51 and 52:
Kad se sve ovo ima u vidu, prosto s
Page 53 and 54:
dobijaju drugačije estetske vredno
Page 55 and 56:
jarić glača, dotjruje. Duga reče
Page 57 and 58:
Nema ništa kod nas, baš ništa, D
Page 59 and 60:
ISLAMSKA PEDAGOGIJA Dr. Seid HALILO
Page 61 and 62:
Islama, isključivo arapski svijet,
Page 63 and 64:
jednosti jednog sasvim raširenog i
Page 65 and 66:
pašinim sarajima, gdje je predavao
Page 67 and 68:
medresi još i pogoršale. Pokret z
Page 69 and 70:
džić bi morao, najprije, da se ok
Page 71 and 72:
svete nauke spoznajnog horizonta ne
Page 73 and 74:
NOVE KNJIGE Dr Redžep Škrijelj O
Page 75 and 76:
BOSANSKI JEZIK Usvakodnevnoj komuni
Page 77 and 78:
BOŠNJAČKA TRADICIJA SBONI je trad
Page 79 and 80:
SBONI je manifestacija koja, inače
Page 81 and 82:
Ehljimanina svadba Osvanulo je vedr
Page 83 and 84:
BOŠNJAČKA TRADICIJA Zbog nedostat
Page 85 and 86:
Risto Vasilevski TRAJNIK za trajanj
Page 87 and 88:
Milan Đurašinović, rođen je 195
Page 89 and 90:
Rasim Ćelahmetović, 1945 godina,
Page 91 and 92:
DAN SJEĆANJA - 11. JULI “Odlukom
Page 93 and 94:
SLOVO O BOSANSKOM JEZIKU Doktorica:
Page 95 and 96:
ESEJ silja svakodnevnog življenja
Page 97 and 98:
ETNOLOGIJA Zbog toga što joj je lj
Page 99 and 100:
TURKOLOGIJA Mr. Fuad Baćićanin Sm
Page 101 and 102:
174. godine prije naše ere. Osvoji
Page 103 and 104:
NAŠA PRIČA Tu su noć presjedili
Page 105 and 106:
DOGAĐAJI SAVJET EVROPE U izvješta
Page 107 and 108: VEĆA OVLAŠĆENJA I ODGOVORNOSTI Z
Page 109 and 110: BOSANSKI JEZIK KAO OBAVEZAN PREDMET
Page 111 and 112: škola u Novom pazaru učenička po
Page 113 and 114: grame osnovnog i srednjeg obrazovan
Page 115 and 116: U vezi sa etnijom se ispoljava gene
Page 117 and 118: zadržala se u aktivnoj upotrebi sv
Page 119 and 120: jeća i izrazio spremnost uspostavl
Page 121 and 122: na bosanskom jeziku u našoj zemlji
Page 123 and 124: prilikom otvaranja Sandžačkih iga
Page 125 and 126: ANSAMBL AŠIK JUNUS Koncertom duhov
Page 127 and 128: DAN SJEĆANJA Događaji s proljeća
Page 129 and 130: ovog genocidnog zločina bile su do
Page 131 and 132: DAN SJEĆANJA Želim da kažem da v
Page 133 and 134: Bošković je bio posljednji glavar
Page 135 and 136: са четом пешадије,
Page 137 and 138: KULTURNA BAŠTINA Fatih Hadžić, p
Page 139 and 140: podu su prostirane pustećije kako
Page 141 and 142: venih bukovih dasaka-šašovaca. Pr
Page 143 and 144: vnih vaktova namaza, zatim džume,
Page 145 and 146: Na istočnoj strani ove džamije po
Page 147 and 148: HISTORIJA nazivi: "naša vje ra" 7
Page 149 and 150: principatum duo potentes prima prin
Page 151 and 152: Natpis gosta Mišljena sa stećka i
Page 153 and 154: dovoljno dokaza ovoj tvrdnji. Tako
Page 155 and 156: protiv prava i dokazuje da nikako n
Page 157: PEDAGOGIJA Na osnovu postojećih č
Page 161 and 162: DEMOGRAFIJA Dr. sci. Selim Šaćiro
Page 163 and 164: ljeva i za ekspanziju koja je bila
Page 165 and 166: U poslijeratnom periodu vidne su pr
Page 167 and 168: Osnovna obijležja prirodnog kretan
Page 169 and 170: HISTORIJA ševarima između Jezera
Page 171 and 172: anovačke i studeničke knežine i
Page 173 and 174: za opkoljenu vojsku i stanovništvo
Page 175 and 176: ESEJ SLOVO O ĆAMILU Dr. Marko Veš
Page 177 and 178: ija, ni za čas ne prestaju biti vi
Page 179 and 180: stotine načina ozaruje njegove naj
Page 181 and 182: NOVE KNJIGE Snaga dokumentacionog m
show all

Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?