Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
Bošnjačka riječ 13-16 - Centar za bošnjačke studije
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>za</strong>držala se u aktivnoj upotrebi sve<br />
do polovine 20. vijeka i to uglavnom<br />
kao porodično i više žensko<br />
pismo <strong>za</strong> korespodenciju između<br />
majki i udatih kćeri u bogatijim<br />
muslimanskim krugovima.<br />
Procesom islami<strong>za</strong>cije koji je<br />
trajao oko 250 godina i autohtoni<br />
jezik Bošnjaka je poprimao <strong>riječ</strong>i<br />
orijentalnog porijekla. Pogrešno ili<br />
ne te, <strong>riječ</strong>i su nazivane turcizmima<br />
<strong>za</strong>to što su se inkorporirale<br />
u jezik posredstvom Turka, mada<br />
je među turcizmima podjednako<br />
<strong>riječ</strong>i arapskog i persijskog kao turskog<br />
porijekla. Kako god, turcizmi,<br />
ili, preciznije, orijentalizmi danas<br />
su satavni i ne<strong>za</strong>mjenljivi dio ne<br />
samo bosanskog,<br />
već i srpskog, pa<br />
dobrim dijelom i<br />
hrvatskog jezika,<br />
ali i jezika svih balkanskih<br />
naroda.<br />
Takozvani jezički<br />
čistunci koji bi<br />
htjeli da očiste svoj<br />
jezik od turci<strong>za</strong>ma,<br />
ne mogli ostvariti<br />
svoj naum, jer u<br />
protivnom ne bi<br />
mogli iska<strong>za</strong>ti potrebu<br />
<strong>za</strong> osnovnim<br />
rekvizitima koji su<br />
im potrebni naprimjer<br />
<strong>za</strong> odmor,<br />
spavanje, ili jelo, ili rad. Na šta bi<br />
spustili umornu glavu ako ne na<br />
jastuk, na šta bi legli ako ne na<br />
dušek, čime bi se pokrili ako ne<br />
jorganom ili dekom sa čaršafom<br />
ili bez njega, gdje bi stavili novčanik<br />
ako ne u džep, šta bi obuli ako<br />
ne čarape i preko njih čizme sa debelim<br />
đonom, u šta bi stavili alat<br />
ako ne u kutiju ili sanduk, čime bi<br />
se okrijepili ako ne kahvom nasutom<br />
u fildžan iz džezve, ibrika ili<br />
šerbetnjaka, šta bi obukli zimi ako<br />
ne topao džemper od bojene vune,<br />
šta bi pojeli ako ne pitu, sarmu,<br />
ćevap, ćufte, čorbu, jahniju ili<br />
dolmu i <strong>za</strong> desert ako ne baklavu,<br />
tufahiju, hurmašicu šerbetom <strong>za</strong>livenu,<br />
itd, itd.<br />
Ako bi se, dakle, izbacile sve neslovenske<br />
<strong>riječ</strong>i, bojim se da bi se<br />
sporazumijevali išaretom.<br />
Dakle, taj i takav jezk je danas<br />
naš maternji jezik. Mi ga nazivamo<br />
bosanskim jezikom. Tako su ga<br />
imenovali ne samo Bošnjaci, već i<br />
Turci i Albanci, ali i Srbi i Dubrovčani,<br />
franjevci i Hhrvati i drugi narodi<br />
koji su okruživali Bosnu. Tako<br />
srpski prvak iz Hercegvine, Prokopije<br />
Čokorilo, tražii od Alipaše Rizvanbegovića<br />
da se <strong>za</strong> vladiku<br />
postavi “čovjek vičan bosanskom<br />
jeziku”, a vođa hercegovačkog<br />
ustanka, Pero Tunguz, znao je govoriti:<br />
“Razumi me, čovječe, bosanski<br />
ti govorim”! Petar Kočić na<br />
pojave germani<strong>za</strong>cije ovako reaguje:<br />
“Germani<strong>za</strong>cija dovodi do<br />
varvarstva prema našem velikom,<br />
silnom, sjajnom i slobodnom bosanskom<br />
jeziku...To nas, kao stare<br />
i dobre Bošnjake mora boljeti, jer je<br />
naš jezik i u najstarijim vremenima<br />
bio neobično lijep, mnogo ljepši i<br />
narodniji i od jezika u istočnim srpskim<br />
zemljama koji se tamo razvijao<br />
pod uticajem vi<strong>za</strong>ntijske<br />
kulture i grčke sintakse”. Hrvatski<br />
pjesnik Andrija Kačic-Miošić (1704-<br />
1760) prevodio je sa latinskog i italijanskog<br />
“na bosanski”. Postojala<br />
je Gramatika bosanskog jezika priređena<br />
<strong>za</strong> potrebe škola i izdao ju<br />
je Frane Vuletić, a štampala bosanska<br />
vlada 1880. Bila je u upotrebi<br />
do 1911, ali je od 1908. promijenila<br />
ime u “Gramatika srpsko-hrvatskog<br />
jezika”.<br />
Na tom našem, bosanskom jeziku<br />
ispjevane su najljepše balade<br />
i romanse i najtananije lirske pjesme<br />
–sevdalinke. Evropa romantičarskog<br />
perioda <strong>za</strong>interesovala se<br />
stvaralaštvo balkanskih naroda<br />
upravo <strong>bošnjačke</strong> balade „Hasanaginica“<br />
kojim su se oduševljavali<br />
Gete, Puškin, Valter Skot i druga<br />
velika književna imena toga doba.<br />
Na primjerima epskih pjesama i<br />
narodnih pjevača-stvaralaca kakav<br />
je bio Avdo Međedović sa svojim<br />
epom Ženidba Smailagić Meha,<br />
američki lingvisti Milman Peri i<br />
Albert Lojd riješili<br />
su dilemu tzv. homerskog<br />
pitanja.<br />
Uz to je bogata riznica<br />
umjetničkog<br />
književnog stvaralaštva<br />
u koju su<br />
svoja djela ostavili<br />
brojni bošnjački<br />
književnici od onih<br />
koji su stvarali na<br />
orijentalnim jezicima,<br />
preko alham<br />
i j a d o<br />
književnika, pa<br />
književnih pionira<br />
Bašeskije, Ljubušaka,<br />
Edhema Mulabdića,<br />
Muse Ćazima Ćatića,<br />
preko Hamze Hume, Skendera<br />
Kulenovića, Envera Čolakovića,<br />
Meše Selimovića, Ćamila Sijarića,<br />
Maka Dizdara, Safeta Sarajlića, do<br />
današnjih savremenih stvaralaca<br />
Ibrišimovića, Sidrana i mnogih<br />
književnika iz Bosne ali i Sandžaka,<br />
među kojima su Ismet Rebronja,<br />
Husein Bašić, Safet Sijarić,<br />
Faiz Softić, Murat Baltić, Zuvdija<br />
Hodžić, Maruf Fetahović, Šaban<br />
Šarenkapić, Safet Hadrović Vrbički,<br />
Refik Ličina i mnogi drugi već<br />
afirmisani i oni koji tek kreću ka<br />
književnoj afirmaciji, što predstavlja<br />
nepobitan dokaz postojanja i<br />
aktivnog razvoja našeg maternjeg<br />
- bosanskog jezika.<br />
Januar - Decembar 2009. 117
Change language