Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

12.4.
Pristup Velike Britanije: prethodno razmatranje navoda o rasnoj diskriminaciji 206
Opća zakonska regulativa o sprečavanju rasne diskriminacije proširena je 1996. godine, kako bi uključila i oružane
snage, omogućivši pripadnicima oružanih snaga da navode o rasnoj diskriminaciji iznesu pred (civilnim) sudom
nadležnim za radne sporove.
Prije toga moraju, međutim, uložiti prigovor sukladno internoj proceduri u službi (poznat kao pritužba za
rješavanje). Oružane snage imaju pravo zahtijevati da se postupak pred sudom odgodi do okončanja interne
procedure, što se obično i primjenjuje u praksi.
Prednost tog pristupa jeste da se njime potiče interno rješavanje predmeta i omogućava rješavanje te vrste navoda
kao pitanja vojne stege, tamo gdje je diskriminacija posljedica ponašanja drugih djelatnih vojnih osoba i službenika
i namještenika.
Međutim, postoje značajne razlike između pritužbi za rješavanje (koje također mogu biti tretirane kao stegovna
pitanja sukladno krivičnoj normi dokazivanja) i suda (gdje dokazivanje podliježe manje striktnoj civilnoj normi).
Nadalje, postupak pred sudom pokreće se protiv oružanih snaga, kao poslodavca odgovornog za diskriminatorske
postupke svojih zaposlenika, dok interne procedure mogu dovesti do pokretanja stegovnoga postupka protiv drugih
pripadnika i zaposlenika oružanih snaga.
Nedostaci tog pristupa leže u tome što on može podrazumijevati značajnu odgodu dok se ne okonča interna
procedura, kao i u tome što uvjet da se pritužbe podnose putem zapovjednoga lanca, može odvratiti djelatne vojne
osobe i službenike i namještenike oružanih snaga od ulaganja pritužbi.
12.5.
Ponekad se navodi o rasnom zlostavljanju fokusiraju na maltretiranje od strane drugih
pripadnika snaga. Oružane snage su, naravno, odgovorne za održavanje nediskriminatorskoga
i sigurnog radnog ozračja u kojem postoji rasna tolerancija. Rasno maltretiranje može se
smatrati oblikom diskriminacije, za koji su oružane snage posredno odgovorne. Pored
zakonskih propisa o diskriminaciji, moguće je dodati i mjere zaštite ili naznake službenih
neodobravanja glede kršenja vojne stege. U Velikoj Britaniji, primjerice, vojni sud ili
nadređeni časnik rasni ili vjerski element kod povrede vojnog zakona mora tretirati kao
otegotnu okolnost. To, onda, može rezultirati izricanjem strože kazne. 207
Definiranje rasnoga uznemiravanja 208
Uznemiravanje se smatra diskriminacijom ... u slučaju neželjenog ponašanja u svezi s rasnim ili etničkim
podrijetlom, a koje ima za cilj ili posljedicu, povredu dostojanstva osobe i stvaranje zastrašujućega, neprijateljskog,
degradirajućeg, ponižavajućeg ili uvredljivog ozračja.
Pored toga, institucije koje rješavaju pritužbe u smislu nepravednog tretmana i zloporabe,
(kao što je vojni ombudsman ili glavni inspektor), mogu imati nadležnost i za pitanja koja se
odnose na etničku pripadnost. Jedan dobar model jeste njemački parlamentarni povjerenik za
oružane snage (vidi poglavlje 22., ombudsman), koji ima ovlasti da zaprima i ispituje pritužbe
na aktivnosti drugih vojnika.
206 Dodatak 11. Zapisnik o dokazima, “Posebno izvješće Nadzornoga odbora za oružane snage za 2001.
godinu”, 2001 HC (House of Commons Papers) 154., svezak II.; Zakon o rasnim odnosima iz 1976., članak
75.; Rasni odnosi (Pritužbe sudovima za radne sporove) (Oružane snage) Propisi, 1997.; Zakon o oružanim
snagama iz 2006., članak 334.-339.
207 Prema članku 240. Zakona o oružanim snagama.
208 Direktiva EC-a 2000/43., članak 2.3.
106 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama