Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

Iako pojedinci ne gube svoja ljudska prava stupanjem u oružane snage, države mogu ograničiti
njihovo uživanje zbog zahtjeva koje postavljaju posebnosti vojnoga života. Posebnosti vojnoga
života, kojima se opravdavaju restrikcije na uživanje ljudskih prava u vojarnama, vrlo često
se odnose na očuvanje reda i stege u vojsci; uspostavu političke neutralnosti oružanih snaga;
održavanje operativne učinkovitosti; zaštitu povjerljivih informacija; poštovanje zapovijedi;
i održavanje hijerarhijske strukture vojnoga ustroja. Kako i u kojoj mjeri, ako uopće, ove
značajke opravdavaju restrikcije na uživanje ljudskih prava, što predstavlja jedno od glavnih
pitanja o kojem se raspravlja kroz cijeli ovaj priručnik.
Djelatne vojne osobe i službenici i namještenici u oružanim snagama
Djelatne vojne osobe i službenici i namještenici u oružanim snagama nisu homogena skupina,
jer postoji veliki broj potkategorija, kao primjerice, ročnici, dragovoljci, pripadnici u raznim
rodovima oružanih snaga (mornarici, zrakoplovstvu, vojnoj policiji i posebnim postrojbama),
kao i različitovi činovi, od vojnika do generala. Ovaj priručnik stoji na stanovištu da su ljudska
prava sastavni dio ljudskog bića i da pripadnost određenoj kategoriji u vojsci ne treba utjecati
na uživanje ljudskih prava.
Naročito se koncept građana u odori ne može odnositi samo na vojnike na odsluženju vojnog
roka. Ročnici nose oružje kao dio obvezne vojne službe, dok profesionalni vojnici dragovoljno
stupaju u oružane snage. Sama činjenica dragovoljnog pridruživanja oružanim snagama ne
rezultira odricanjem od ljudskih prava, kao što je i potvrdio Europski sud za ljudska prava
1999. 4 Međutim, ponekad su potrebna posebna jamstva kako bi se zaštitile određene skupine
unutar oružanih snaga, primjerice vojnici ispod 18 godina starosti. S druge strane, viši časnici
se nalaze na položaju s izraženim stupnjem moći tako da je neophodno ograničiti njihovu
slobodu izražavanja naspram podređenih, zaštititi, primjerice, podređene od neželjene
vjerske pozornosti (prozelitizma, primjerice) od strane nadređenih. 5
Situacije u vrijeme mira: Osiguravanje prava u vojarnama
U ovom priručniku riječ je samo o situacijama u vrijeme mira. Iz tih razloga oružane snage
raspoređene izvan države, poput mirovnih snaga, ili kod kuće u vrijeme krize ili u izvanrednim
situacijama, ne spadaju u njihov sastav.
Metodologija
Izučavanje zaštite ljudskih prava djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika u
oružanim snagama u raznim državama predstavlja značajan izazov. Kao prvo, to nije tema
koja je šire istražena i postoji samo mali broj publikacija koje ukazuju dostatno pozornosti
ljudskim pravima djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika u oružanim snagama, u
vojarnama. I pored nekoliko izvrsnih studija o konkretnim pravnim sustavima i specifičnim
aspektima glede ovoga pitanja, još uvijek nema dostatno sveobuhvantih studija koje bi dale
usporedne podatke i raščlambu praksi u pojedinim državama. 6 Još jedan izazov predstavlja
4 Peter Rowe, The Impact of Human Rights Law on Armed Forces ( Utjecaj pravnih odredbi o ljudskim
pravima na oružane snage) (Cambridge: Cambridge University Press, 2006.), str. 9.-23.; Lustig-Prean and
Beckett v. United Kingdom, Europski sud za ljudska prava, 27. rujna 1999., European Human Rights Reports,
svezak. 29., 2000., str. 548.
5 Larissis and others v. Greece, Europski sud za ljudska prava, 24. veljače 1998., European Human Rights
Reports, sv. 27., 1999., str. 329.; Ian Leigh, “Human Rights and Fundamental Freedoms of Armed Forces
Personnel: The European Court of Human Rights”, (“Ljudska prava i temeljne slobode djelatnih vojnih osoba
i službenika i namještenika u oružanim snagama: Europski sud za ljudska prava”) DCAF Working Paper No.
165., 2005., str. 4.
6 Vidi, primjerice, Rowe, op. cit., bilješka 4.; Georg Nolte (ed.), European Military Law Systems (Berlin: De
Gruyter Recht, 2003.); M. Sassoli and A. McChesney, Conscripts’ rights and military justice training manual
(Chisinau: Centre for Recruits’ and Servicemen’s Rights Protection of the Republic of Moldova, 2002.);
Ghébali and Lambert, op. cit., bilješka 2.
19 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama