Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

12.8
Pristupi pitanju jezičnih manjina
Jezik može predstavljati prepreku potpunom sudjelovanju u oružanim snagama za pripadnike
nekih manjinskih skupina koji govore jezikom koji nije službeni. Uokvireni tekst pod brojem
12.8. navodi različite pristupe tom pitanju u nekoliko država članica OESS-a.
Pristupi manjinskim jezicima u odabranim državama 219
Austrija Pripadnici i zaposlenici mogu slobodno komunicirati na svom jeziku. Kad je riječ o proceduri novačenja
i provjere sposobnosti za vršenje vojne službe, jezičnim manjinama dopušteno je da se koriste svojim
(priznatim manjinskim) jezikom. Sva ostala komunikacija u oružanim snagama mora biti na službenom
jeziku, što je, prema austrijskom ustavnom pravu, njemački.
Kanada Razgovor s drugim pripadnicima istog ranga može se odvijati na jeziku po izboru pripadnika. Međutim,
u vojnim postrojbama, koje su određene kao jednojezične, uglavnom raspoređene u jednojezičnim
regijama, kako je odredilo Ministarstvo financija (unutar kanadskih snaga određene su i anglofone
i frankofone postrojbe), obvezna je uporaba radnog jezika. U postrojbama koje su određene kao
dvojezične (uglavnom u dvojezičnim regijama), i engleski i francuski jezik mogu se slobodno koristiti.
Češka Republika Službeni jezik u komunikaciji s upravnim organima u Češkoj Republici, uključujući i nadređene u
oružanim snagama, jeste češki; slovački se ne smatra njemu jednakim. Za komunikaciju u Oružanim
snagama nije dopuštena uporaba drugih jezika.
Finska Jezik zapovijedanja je finski (jedna postrojba govori švedski). U građanskim poslovima, osobe su
slobodne da izaberu jezik kojim će govoriti.
Latvija Sukladno Zakonu o službenom jeziku, samo se službeni jezik Latvije, latvijski, koristi u postrojbama
Nacionalnih oružanih snaga. Međutim, to se ograničenje odnosi samo na razdoblje obavljanja službenih
dužnosti.
Litvanija U tijeku radnog vremena obvezna je uporaba službenog jezika.
Slovačka Sukladno članku 6. stavak 1. Ustava, slovački je službeni jezik Slovačke. Sukladno članku 3.2. Zakona
broj 270/1995. iz Zbornika zakona Slovačke Republike, pripadnici Oružanih snaga moraju koristiti
službeni jezik u službenoj komunikaciji.
Ukrajina Samo se državni, tj službeni jezik, može koristiti u službenim poslovima.
Tamo gdje postoje značajne brojčane razlike unutar jedne države, uspostava odvojenih
postrojba, kojima se priznaju manjinske posebnosti može predstavljati učinkovito rješenje za
problem nedostatne zastupljenosti manjinskih jezičnih skupina. Primjerice, oružane snage u
Švicarskoj imaju višeslojnu strukturu, sa postrojbama koje su što je više moguće organizirane
po kantonalnom i jezičnom načelu. Posebne postrojbe, međutim, mogu formirati višejezične
postrojbe. Višejezičnost je nametnuta kao obveza zaposlenicima Ministarstva obrane i
časničkom kadru (vidi uokvireni tekst pod brojem 12.9).
Belgija i Kanada imaju dvostruku vojnu strukturu, kako bi izašle u susret zahtjevima belgijskih
flamanskih i kanadskih frankofonih pripadnika da jezik zapovijedi bude njihov jezik. U
Kanadi je uvođenje takvih postrojba proizvelo nekoliko učinaka:
•
•
•
Frankofoni su časnici u prednosti u takvim postrojbama s obzirom na bolje vještine
komunikacije na svom materinskom jeziku;
Frankofoni časnici u frankofonim postrojbama osjetljiviji su na kulturne posebnosti
svojih frankofonih vojnika i zato su uspješniji kao lideri, te napreduju jednako brzo,
kao njihove anglofone kolege u anglofonim postrojbama, (ako ne i brže od njih);
Formiranje frankofonih postrojba u svim segmentima oružanih snaga od pukovnika,
generala i pripadnika glavnoga stožera zahtijeva da govore oba jezika, bez obzira na
kvote određene za promicanje. 220
219 ODIHR-DCAF, upitnik, pitanje 78. i 79.
220 “Multiethnic Armed Forces”, op. cit., napomena 211.
110 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama