Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

francuske vojske da se povuku iz Njemačke, 66 ili kada su djelatne vojne osobe njemačkih
oružanih snaga otpuštene zbog kritiziranja vladine politike u televizijskom programu. 67
Cjelokupno gledano, Europski sud sklon je tomu da državama ostavi poprilično visok
stupanj slobode u predmetima koji uključuju ograničavanja prava djelatnih vojnih osoba
i službenika i namještenika oružanih snaga. To je djelomice rezultat općenito suzdržanog
stava kad je riječ o interesima državne sigurnosti. Usprkos tomu, ukoliko država ne
uspije dokazati da je određeno ograničenje pravno utemeljeno, ona se ne bi mogla
dalje služiti takvim ograničenjima. Test razmjernosti zastupljen u sustavu Konvencije
nalaže razmatranje prirode i opsega u kojem je ograničenje određenog prava opravdano
ostvarivanjem nekog legitimnog cilja. Tom ćemo se pitanju vratiti nešto kasnije.
Politička neutralnost
Kao što je već rečeno, ograničenja koja se nameću na ta prava mogu se opravdati potrebom
da se osigura politička neutralnost oružanih snaga. Taj je cilj prepoznat i u međunarodnom
pravu o ljudskim pravima i u odgovarajućoj praksi. Stavak 23. OESS-ova Kodeksa ponašanja
u vojno-političkim aspektima sigurnosti navodi da, «pri osiguravanju građanskih prava
pojedinih djelatnih vojnih osoba oružanih snaga, države su dužne osigurati političku
neutralnost oružanih snaga». Također je jasno da se Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih
prava i temeljnih sloboda dopuštaju ograničenja prava djelatnih vojnih osoba oružanih snaga
kako bi se taj cilj ostvario, što se može vidjeti iz uokvirenog teksta koji slijedi.
8.2.
Politička neutralnost: Europska konvencija i Mađarska68 U predmetu koji se ticao ograničenja koja je Mađarska nametnula s ciljem sprečavanja djelatnih vojnih osoba
oružanih snaga, policije i službi sigurnosti da postanu članovi bilo koje političke stranke i da se aktivno uključe u
politički život, Europski sud za ljudska prava nije utvrdio povredu članka 10. i 11. Europske konvencije, s obzirom
na to da su ograničenja nametnuta u interesu ostvarenja legitimnih ciljeva, naime, u cilju zaštite državne sigurnosti
i sprečavanja nemira. Ograničenja su bila nametnuta kako bi se depolitizirala policija, te su zato doprinosila
konsolidaciji i očuvanju pluralističke demokracije. Imajući u vidu značaj uloge policije u društvu, Sud je ustanovio
da su navedena ograničenja sukladna demokratskim načelima. Sud navodi sljedeće:
41. … Policijskim službenicima dopušteno je da koriste mjere prisile kako bi regulirali ponašanje građana, a
u nekim su državama ovlašteni i da nose oružje dok obavljaju svoje dužnosti. Policijske snage su u konačnici
u službi države. Građani zato imaju pravo očekivati da će u kontaktu s policijom naići na politički neutralne
službenike koji su izvan političkih sukoba.
Slična načela odnosila bi se i na pripadnike oružanih snaga. U njihovom je slučaju, međutim,
možda nešto teže opravdati ograničenja u smislu sudjelovanja u lokalnom političkom životu,
s obzirom na to da se potreba za neutralnošću, kako bi se izbjegao sukob interesa, odnosi
prvenstveno na državnu razinu.
Pravo glasa i kandidiranja na funkcije
Članak 25. Međunarodnog sporazuma o građanskim i političkim pravima navodi sljedeće:
Svaki građanin, bez ikakve diskriminacije navedene u članku 2. i bez neosnovanih
ograničenja, ima pravo i mogućnost:
66 Le Cour Grandmaison i Fritz protiv Francuske, Europsko povjerenstvo za ljudska prava, 6. srpnja 1987.,
Decisions and Reports, svezak 53., 1987., str. 150.
67 E.S. protiv Njemačke, Europsko povjerenstvo za ljudska prava, 29. studenoga 1995., Decisions and Reports,
svezak 84., 1995., str. 58.
68 Rekvényi protiv Mađarske, Europski sud za ljudska prava, 20. svibnja 1999., European Human Rights
Reports, svezak 30., 2000., str. 519.
59 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama