Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

Žalbe sa vojnih sudova
Kao što je već ranije objašnjeno, žalba sa vojnog suda na civilni sud predstavlja značajnu zaštitu.
Ona pomaže da se osigura korektna primjena općeg prava (da li u ustavu ili u krivičnom
zakonu). Ona također pomaže u ispravljanju proceduralnih propusta, uključujući i one do
kojih je moglo doći zbog utjecaja zapovjedništva. U tom pogledu, integracija vojnih sudova u
civilni pravni sustav djeluje kao značajno sredstvo zaštite i jamstvo da će se ispraviti moguća
pogrešna provedba pravde i pomoći izgradnji povjerenja javnosti u vojni sustav pravosuđa.
Isto kao što vojska, u konačnici, treba biti pod civilnom kontrolom, može se tvrditi i da vojni
sudovi trebaju podlijegati civilnom sudbenom sustavu. 515 Osim toga, u slučaju krivičnih
optužbi, pravo na žalbu na osuđujuću presudu ili presudu, nešto je što je priznato u brojnim
međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima, iako se njima ne propisuje vrsta suda. 516
Kada manje teška stegovna djela kažnjava nadređeni časnik, žalba može biti prva mogućnost
za saslušanje sa proceduralnim jamstvima.
U praksi, pitanje žalbi riješeno je na različite načine u raznim državama. 517 U malom broju
država, žalba se ulaže samo kod višeg vojnog suda. U većini se ona ulaže kod vrhovnog
suda te države, 518 iako nekada podliježe određenim restrikcijama (primjerice, tumačenje
ustavnih odredbi). U nekim drugim državama (SAD i Kanada, primjerice) postoji sustav
međužalbe vojnom sudu, koji ima za funkciju osiguravanje konzistentnosti između
različitih rodova u vojsci.
4. Najbolje prakse i preporuke
•
•
•
•
•
•
U slučajevim kada se podudaraju jurisdikcije vojnog i civilnog suda, izbor preuzimanja
nadležnosti u nekom predmetu treba biti na strani civilnog suda;
Potrebno je da jamstva budu inkorporirana, kako bi se spriječilo da pripadnici
oružanih snaga budu dvostruko kažnjeni za isto djelo u krivičnom i stegovnom
postupku;
Vojni suci i tužitelji trebaju dolaziti iz neovisnih službi, koje nisu pod zapovjedništvom
postrojbe o kojoj je riječ na bilo kojem suđenju, po mogućnosti, da ih imenuju civilni
ministri pravde ili tužiteljstvo. Vojni suci, koji su postavljeni na stalne sudove, trebaju
uživati sigurnost mandata;
Suci i tužitelji trebaju biti određivani na pojedina vojna suđenja, kroz proces koji je
osiguran od bilo kakve intervencije zapovjednog lanca;
Okrivljeni u vojnom postupku mora imati pristup pravnoj pomoći i zastupanju po
vlastitom izboru, a ako nije u stanju platiti takvu pomoć, ona mu se mora omogućiti,
pod uvjetima koji nisu ništa manje povoljni od onih koji se primjenjuju u običnim
krivičnim suđenjima u državi o kojoj je riječ;
Ako se sudi za neko djelo pred vojnim sudom, a ne civilnim, prvostupanjski vojni
sud treba, u svom sastavu imati civilnog suca, ili se žalba upućuje civilnom sudu. U
svakom slučaju, mogućnost ulaganja konačne žalbe je u okviru civilnog sustava.
515 Rowe, op. cit., bilješka 3., str. 87.
516 Članak 14.5 Međunarodnog sporazuma o građanskim i političkim pravima; članak 2. Protokola br. 7. uz
Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
517 Upitnik ODIHR-a i DCAF-a, pitanje 14.
518 Poljska ima vojno vijeće u okviru Vrhovnog suda.
229 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama