Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

21.1
može značiti manju potrebu za primjenom lokalnih zakona u njihovom slučaju (ovisno o
sporazumu o prepuštanju jurisdikcije s državom u koju su rapoređeni). U slučaju država koje
ne šalju svoju vojsku izvan države, ovaj argument o postojanju jedinstvenog sustava vojnog
pravosuđa, koji uključuje redovita krivična djela, koja izvrše vojni pripadnici (kao i stegovne
prekršaje), slabije je snage. Ova važna razlika objašnjava jedan broj varijanti, na koje možemo
naići u različitim sustavima vojnog pravosuđa u pojedinim državama. Jedinstven sustav vojne
stege može biti faktor povezanosti među različitim postrojbama, pukovnijama i rodovima u
oružanim snagama. 496 Ovo postaje sve značajniji faktor, jer promjenjiva priroda opasnosti po
sigurnost zahtijeva i fleksibilnije vojne odgovore.
Provedba stege zadatak je koji je usko povezan s lancem zapovijedanja. U većini oružanih snaga,
manja pitanja stege rješava brzo i na relativno neformalan način nadređeni časnik. Pitanja vojne
učinkovitosti, stege i morala dovela su do vojnih sudova, koji se razlikuju od sustava građanskih/
civilnih sudova. Vrhovni sud Kanade sažeo je ova pitanja koja se postavljaju u državama koje
imaju odvojene vojne sudove, kao što se vidi u tekstu pod brojem 21.1.
Svrha vojnih sudova (Vrhovni sud Kanade) 497
Svrha odvojenih vojnih sudova je da se dopusti Oružanim snagama da se bave pitanjima koja su izravno u domeni
stege, učinkovitosti i morala u vojsci. Sigurnost i opće dobro Kanađana u velikoj mjeri ovisi o spremnosti i gotovosti
muškaraca i žena da stanu u obranu od prijetnji po nacionalnu sigurnost. Vojska, da bi održala Oružane snage u
stanju pripravnosti, mora biti u poziciji da provede unutarnju stegu na učinkovit i efektivan način. Pitanja kršenja
vojne stege treba rješavati brzo i, često, kažnjavati strože nego u slučajevima kada se radi o civilima…Iz tih razloga,
javlja se potreba za odvojenim sudovima, koji će provoditi specijalne stegovne standarde u vojsci.
Takvi se sudovi mogu baviti pitanjima koja spadaju u obično krivično pravo i onima koja, po
svojoj prirodi, potpadaju pod stegovni zakon. S druge strane, i sve češće, civilni sudovi imaju
jurisdikciju u običnim krivičnim predmetima, gdje su počinitelji vojni pripadnici ili ako
se radi o djelima koja su počinili u domovini. Postoji jedan broj varijacija – o njima je riječ
kasnije, u tekstu koji slijedi – glede pripadnika, procesa, žalbi i izricanja kazni.
Usprkos ovim razlikama, postavljaju se dva glavna pitanja glede sustava vojnog pravosuđa:
neovisnost i jednako postupanje.
Pitanje je neovisnosti povezano s pitanjem zapovjednog lanca. Kao što je već objašnjeno,
sveobuhvatna priroda vojne stege daje mogućnost visokog stupnja kontrole nad životom
vojnika kao pojedinca, s mogućnošću donošenja dalekosežnih odluka, koje bi se mogle,
primjerice, odraziti na slobodu, zdravlje i obiteljski život neke osobe. Pitanja stege mogu
se rješavati pod ekstremnim uvjetima službe, kada nije moguće postići punu proceduralnu
zaštitu, i kada postoji žurna i prije svega važna potreba očuvanja stege, ako se ne želi
ugroziti uspješnost misije. Isto tako, loša provedba pravde može dovesti do oštrih kazni, sa
dalekosežnim posljedicama.
496 Ovo je bio značajan faktor koji je utjecao na usvajanje jedinstvenog sustava u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Vidi Zakon o oružanim snagama od 2006.
497 Izvor: R. v. Généreux, Kanadski vrhovni sud, 13. veljače 1992., Canada Supreme Court Reports, Vol. 1,
1992, p. 259; vidi također:
220 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama