Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

eksplicitno ili implicitno seksualno ponašanje, čiji je cilj utjecati na karijeru, plaću ili rad
pripadnika vojske, time sudjeluje u seksualnom uznemiravanju.
Seksualno nasilje
Seksualni napadaji i seksualno nasilje nad pripadnicama i zaposlenicama oružanih snaga
također je široko rasprostranjen problem. U Velikoj Britaniji, primjerice, prema javnom
istraživanju koje su proveli Ministarstvo obrane i Povjerenstvo za jednake mogućnosti,
gotovo sve pripadnice, premda pokazuju veliku toleranciju za takvo ponašanje, bile su
izložene seksualnim šalama i pričama, kao i seksualnim izjavama i materijalu na radnom
mjestu. Njih 15% prijavilo je „osobito uznemiravajuće iskustvo“, dok ih je 4 % prijavilo
izloženost seksualnim napadajima. 261 U Sjedinjenim Državama, Ministarstvo obrane
dalo je podatak o 2.347 prijavljenih slučajeva seksualnih napadaja tijekom 2005. godine.
To predstavlja povećanje od 40 % u odnosu na broj prijavljenih slučajeva u 2004. godini
(1.700). Podaci za 2004. predstavljaju povećanje od 25 % u odnosu na 2003. godinu
(1.012). Podaci za 2003. pokazuju povećanje od 41 % u odnosu na podatke prikupljene
za 2002. godinu. Među ženama veterankama koje traže beneficije na ime invalidnine, 69
% njih je koje su sudjelovale u borbenim aktivnostima i 86 % njih koje nisu sudjelovale u
borbenim aktivnostima, prijavile su slučajeve seksualnog napadaja, bilo u službi, bilo izvan
nje. U istraživanju Ministarstva obrane SAD-a zaključuje se da je zastupljenost seksualnih
napadaja tri do deset puta veća kod žena koje služe u oružanim snagama, nego kod žena
zaposlenih u drugim djelatnostima. 262
Seksualno uznemiravanje i seksualno nasilje ne samo da nanose štetu emocionalnom ili
psihičkom zdravlju žrtve, nego štetno djeluju i na radni učinak zaposlenica i pripadnica
oružanih snaga, ali i na javnu percepciju samih oružanih snaga. Sprečavanje seksualnog
uznemiravanja u vojsci zato je od ključnog značaja za osiguravanje nediskriminatorskoga
i sigurnog ozračja za sve pripadnike. Međutim, mnogi slučajevi zlostavljanja prolaze
nekažnjeno; veoma mali broj žena zaista i iskoristi službene ili neslužbene vojne puteve za
ulaganje prigovora usljed nedovoljnog povjerenja u vojni sustav za rješavanje takvih problema.
Mnoge žene nikome i ne kažu da su bile žrtve zlostavljanja i same nastoje riješiti situaciju, jer
strahuju da bi se eventualna žalba mogla negativno odraziti na njihovu karijeru i zato jer
smatraju da im se neće vjerovati. Neke od njih čak odluče napustiti službu.
8. Politike i mehanizmi za sprečavanje maltretiranja
U većini država članica OESS-a seksualno uznemiravanje tretira se kao stegovni ili krivični
prekršaj, ovisno o težini djela. Čest je sučaj da ne postoje posebne procedure za ulaganje
prigovora. Žene žrtve diskriminatorske prakse mogu pokrenuti redoviti neformalni
postupak prijavljivanjem slučaja svome nadređenom, koji onda može ispitati navode ili slučaj
proslijediti zapovjednom časniku. Ukoliko ta istraga nije adekvatna s aspekta žrtve, ona može
tražiti reviziju slučaja pred građanskim sudom (primjerice, u Francuskoj i Švedskoj) ili od
strane vojnog tužitelja (primjerice, u Ukrajini). Međutim, s obzirom na njegovu težinu, bilo
bi dobro seksualni napadaj tretirati kao zločin sukladno krivičnom pravu, kako bi krivični
sudovi date države mogli pokrenuti krivično gonjenje od samog početka, umjesto što se to
prepušta sustavu vojnog pravosuđa.
261 S. Rutherford, R. Schneider, A. Walmsley, “Sporazum Ministarstva obrane/Povjerenstva za jednake mogućnosti
o sprečavanju i efikasnom rješavanju problema seksualnog uznemiravanja: kvantitativno i kvalitativno istraživanje
prisustva seksualnog uznemiravanja u oružanim snagama”, mart 2006, dostupno na ; “Ministarstvo obrane i
Povjerenstvo za jednake mogućnosti postigle sporazum o poduzimanju aktivnosti na rješavanju problema seksualnog
uznemiravanja u oružanim snagama”, dostupno na .
262 Izjava Christine Hansen, izvršnog direktora u The Miles Foundation, rasprava o seksualnim napadima i
nasilju nad ženama u vojsci i akademijama, svjedočenje predočeno Christopher-u Shays-u, predsjedavajućem
Podpovjerenstva za državnu sigurnost, nove prijetnje i međunarodne odnose vladine Povjerenstva za reformu
u sklopu Zastupničkog doma SAD-a, 27. juni 2006.
124 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama