Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

mogu biti isključene iz posebnih snaga, primjerice, iz Kraljevskih marinaca. 257 Sud je naveo
da posebni uvjeti u kojima djeluju postrojbe za napadaj, kao i pretpostavka interoperabilnosti,
dopuštaju odstupanje od prava na jednak tretman.
7. Maltretiranje i drugi oblici diskriminacije na temelju spola
Usprkos činjenici da je u većini država ženama de jure dopušteno da služe u oružanim snagama,
one se i dalje suočavaju sa de facto diskriminacijom na temelju spola. Premda su muškarci i
žene formalno jednaki u većini država, žene u oružanim snagama ne uživaju isti status kao
muškarci zbog kulturalnih i strukturalnih oblika nejednakosti. Veliki dio otpora integraciji
ima korijene u široko rasprostranjenoj kulturi u kojoj dominiraju muškarci, u sklopu koje se
na oružane snage gleda kao na suštinski mušku instituciju. Diskriminacija na temelju spola
također pogađa i politiku novačenja i zapošljavanja u vojsci. Diskriminatorski postupci kreću
se, od pristranog novačenja i sustava ocjene postignutih rezultata, nepostojanja odvojenih
objekata za žene, do nepostojanja zakonske regulative o porodiljnom odsustvu i isključivanja
iz borbenih funkcija. Različite mogućnosti za muškarce i žene u smislu karijere također mogu
objasniti činjenicu da je raspoređenost žena glede činova tako nejednaka.
Nadalje, dvostruki standardi odabira za muškarce i žene često podrivaju kredibilitet žena
i stvaraju neprijateljski stav kod njihovih muških kolega. Posljedica toga je da pripadnice
oružanih snaga osjećaju da se moraju dvostruko više potruditi kako bi zaslužile jednako
poštovanje kao muškarci. Pa čak, žene koje važe za kompetentne vojnike, mogu doći u situaciju
da se njihova seksualnost dovodi u pitanje. 258 Zato je potrebno uvesti otvorenije politike na
razini novačenja, primjerice, usvojiti standarde odabira koji se odnose na fizičke sposobnosti,
koji neće uzimati u obzir spol kandidata (primjerice, u Velikoj Britaniji 259 ).
Seksualno uznemiravanje i seksualno nasilje
Seksualno uznemiravanje predstavlja oblik spolne diskriminacije, a definira se kao:
nepoželjno seksualno nametanje, zahtjevi za seksualne usluge i drugi verbalni ili
fizički postupci seksualne prirode ... kada (1.) se udovoljavanje takvim zahtjevima
implicitno ili eksplicitno postavi kao uvjet za zapošljavanje, (2.) se udovoljavanje ili
odbijanje tih zahtjeva koristi kao osnova za odluku o zapošljavanju osobe kojoj su
zahtjevi postavljeni, (3.) je svrha ili rezultat takvih zahtjeva značajno utjecanje na
rezultate rada date osobe ili stvaranje zastrašujućeg, neprijateljskog ili neugodnog
radnog ozračja. 260
Navedena definicija daje dva tipa seksualnog uznemiravanja. Prvi tip je uznemiravanje i
traženje usluga za uslugu (quid pro quo), kod kojeg se odluke glede zapošljavanja, otpuštanja,
promicanja ili plaće, zasnivaju na reakciji zaposlenika na seksualno nametanje. Drugi tip
seksualnog uznemiravanja podrazumijeva stvaranje neprijateljskog radnog ozračja u kome
su pripadnice i zaposlenice oružanih snaga na meti svojih muških kolega samo zato jer su
žene, i to tako što ih ovi, primjerice, nepotrebno dodiruju, što im se obraćaju uvredljivim
riječima ili što na njih vrše pritisak u smislu seksualnih aktivnosti. Seksualno uznemiravanje
uzrokuje štetu po emocionalno ili psihičko zdravlje žrtve; ono može utjecati i na kvalitetu
rada i radni učinak pripadnica vojske i zaposlenica, i može im otežati postizanje ciljeva u
karijeri. Smatra se da svaka osoba na zapovjednom položaju, koja primjenjuje ili odobrava
257 Sirdar protiv Vojnog odbora, Ministra obrane, Europski sud pravde, 29. oktobar 1999, predmet C-273/97,
dostupno na web stranici Suda . Za komentare vidi G. Harries-Jenkins, “Women in
Extended Roles in the Military: Legal Issues”, Current Sociology, svezak 50, broj 5, septembar 2002, str. 745-769.
258 L Miller, “Women in the Armed Forces”, in J. Callaghan and F. Kernic (eds.), Armed Forces and International
Security: Global Trends and Issues (Münster: Lit Verlag, 2003), p. 222.
259 Woodward and Winter, op. cit., napomena 249, str. 286.
260 “Izvještaj posebnog izvjestitelja za nasilje nad ženama, njegovi uzroci i posljedice, Povjerenstvo za ljudska
prava Ujedinjenih naroda, E/CN.4/1997/47, 12 February 1997.
123 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama