Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

18.8
Reintegracija oružanih snaga u društvo je naročito važna za države u kojima je bio rat ili civilni
sukob. Uspješna integracija bivših djelatnih vojnih osoba i drugih vojnih službenika, pomaže
u stabilizaciji postkonfliktinih situacija, kada veliki broj vojnika postaje suvišan. Primjerice,
države bivše Jugoslavije koje su sudjelovale u građanskom ratu u 1990.-im, otpočele su, uz
pomoć međunarodnih organizacija, s posebnim programima razvojačenja i prekvalifikacije,
primjerice Projekt preseljenja i prekvalifikacije (PRISMA),koji se provodio u tadašnjoj Srbiji
i Crnoj Gori, 472 ili programi Svjetske banke i Međunarodne organizacije za migracije (IOM)
u Bosni i Hercegovini. U suradnji sa DCEAF-om, Međunarodni centar za prilagođavanje u
Bonnu izradio je smjernice za razvojačenje i prekvalifikaciju ratnih veterana na osnovu lekcija
naučenih iz postkonfliktnih programa u Bosni i Hercegovini (vidi tekst pod 18.8). 473
Preporuke za reintegraciju ratnih veterana: lekcije naučene na primjeru Bosne i
Hercegovine 474
Svjetska banka i IOM pomogli su tri velika programa reintegracije vojnika koji su bili uključeni u građanski rat
u Bosni i Hercegovini 1990.-ih. Međunarodni centar za prilagođavanje iz Bonna, uz podršku DCAF-a, izradio je
preporuke za reintegraciju ratnih veterana na temelju iskustva s ovim programima reintegracije.
• Reforma sektora sigurnosti: malo je vjerojatno da će uspjeti smanjenje u vojnoj komponenti ako se ne ide zajedno
s koherentnom politikom preustroja oružanih snaga, poduprto širim socioekonomskim programima;
• Vremensko planiranje: rano i radikalno otpuštanje vojnika nakon prestanka neprijateljstava je bolje od produženog
smanjivanja; inače će ostati rizici po društvo, a druge države i strane mogu u vojnicima vidjeti opasnost;
• Informacije: Potrebno je da vojnici prije otpuštanja dobiju informacije o paketu beneficija koji dobijaju, kao i o
prekvalifikaciji, mogućnostima pokretanja biznisa i službama za zapošljavanje;
• Sveobuhvatni pregled troškova: umjesto koncentriranja na izravne troškove vezane uz pakete beneficija
pri otpuštanju, procjene koje treba uzeti u obzir u politici naspram ratnih veterana trebaju uključivati šire
socioekonomske resurse;
• Pristup vođen potražnjom: posebnu pozornost treba posvetiti najugroženijim skupinama ratnih veterana:
invalidima, ženama vojnicima, kao i onima koje oni izdržavaju. Od vitalnog je interesa rješavati mentalne bolesti
prouzrokovane ratom, kao što je primjerice, postraumatski stresni poremećaj.
• Održivost: Sveukupni glavni cilj međunarodne pomoći i projekata mora biti stvaranje održivih državnih struktura
koje će omogućiti zapošljavanje bivših vojnika.
472 Tobias Pietz zajedno sa Marc Remillard-om, “Demobilization and Retraining for the Future: The Armed
Forces in Serbia and Montenegro”(Razvojačenje i prekvalifikacija za budućnost: oružane snage u Srbiji i Crnoj
Gori”, Bonn International Center for Conversion i Geneva Centre for Democratic Control of Armed Forces,
Info. 31, Bonn/Geneva, 2005., dostupno na .
473 Andreas Heinemann-Grüder i Tobias Pietz with Shay Duffy, “Turning Soldiers into a Work Force:
Demobilization and Reintegration in Post-Dayton Bosnia and Herzegovina” (Pretvaranje vojnika u radnu
snagu: razvojačenje i reintegracija u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini), Bonn International Center for
Conversion i Geneva Centre for Democratic Control of Armed Forces, Info. br. 27, Bonn/Geneva, 2003,
dostupno na .
474 Izvor: “Pretvaranje vojnika u radnu snagu: razvojačenje i reintegracija u postdaytonskoj Bosni i
Hercegovini”, str. 5. i 36.
200 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama