Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

13.1. (nastavak)
33. Pitanje sudjelovanja žena u oružanim snagama ima posebno značenje u mirovnim misijama, čija je osnovna
svrha izbjegavanje ili ublažavanje sukoba kako bi se omogućilo njihovo mirno rješavanje. Odsustvo žena u oružanim
snagama mirovnih snaga Ujedinjenih naroda odražava odsustvo žena u oružanim snagama onih država koje
osiguravaju postrojbe za mirovne operacije. Žene su, međutim, aktivno uključene u te operacije na civilnoj razini.
U prosincu 1992. godine, dvije mirovne operacije Ujedinjenih naroda (Angola i Južna Afrika) predvodile su žene iz
Tajništva Ujedinjenih naroda, a na žene je otpadao i relativno veliki postotak civilnih promatrača, administratora i
drugog osoblja angažiranoga iz kategorije profesionalaca.
34. Kako mirovne misije postaju sve značajnije, tako će se morati postaviti pitanje je li isključenost žena iz
mnogih zadataka u okviru mirovnih misija prihvatljiva. S obzirom na činjenicu da se mirovne misije razlikuju od
tradicionalnih vojnih operacija, te da one podrazumijevaju elemente u svezi s rješavanjem sukoba, veća nazočnost
žena mogla bi predstavljati pozitivan pomak u tom smislu.
Načelo nediskriminacije žena u pitanjima rada i zapošljavanja potvrđuje se i u nekoliko
drugih međunarodnih instrumenata, uključujući i Preporuku 1700. (2005.) Parlamentarne
skupštine Vijeća Europe o diskriminaciji žena kao radne snage i na radnom mjestu, 230 te
Direktivu Europskog vijeća o primjeni načela jednakog tretmana muškaraca i žena glede
pristupa zapošljavanju, stručnoj edukaciji i promicanju, te uvjetima rada. 231 Neki instrumenti
konkretno navode vojni sektor: primjeri toga jesu prijedlog za donošenje Rezolucije o ženama
u oružanim snagama predočen Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe 2005. godine 232 i
Preporuka Vijeća Europe 1742. (2006.) o ljudskim pravima pripadnika oružanih snaga. 233 U
toj Rezoluciji, Skupština daje preporuku da Vijeće Europe:
posveti više pozornosti pitanju statusa žena u oružanim snagama. Veliki broj žena
vojnika izložen je seksualnom uznemiravanju. Pitanja pristupa vojnim dužnostima
i određenim položajima u oružanim snagama, izgradnje karijere i jednakih prava,
značajna su glede diskriminacije žena, što je pitanje koje samo po sebi zahtijeva
detaljno razmatranje.
OESS je u više prilika potvrdio svoju posvećenost ukidanju svih oblika diskriminacije na temelju
spola, te promovirao inicijative za povećavanje jednakosti u državama članicama OESS-a, kao
što je OESS-ov Akcioni plan za promoviranje jednakosti spolova. ODIHR pruža naročitu
pomoć državama članicama OESS-a u ispunjavanju obveza iz međunarodnih instrumenata
glede jednakosti spolova i prava žena, kao i u revidiranju zakonske regulative s ciljem uspostave
odgovarajućih pravnih jamstava za promoviranje jednakosti spolova sukladno OESS-ovim i
drugim obvezama (vidi uokvireni tekst pod brojem 13.2). ODIHR je nedavno pokrenuo novi
program o ženama i sigurnosti koji tematsko područje ljudskih prava žena smješta u konteks
OESS-ova sveobuhvatnog pristupa pitanju sigurnosti. Njegovi ciljevi jesu promoviranje prava
žena i razmatranje perspektive spolova u svezi s pitanjima i aspektima sigurnosti, kao što je
sprečavanje i rano upozoravanje na sukobe, poslijeratna obnova, održavanje sigurnosti, reforma
sektora sigurnosti, te promoviranje sigurnosti ljudi. 234
230 Dostupno na .
231 Direktiva Vijeća 76/207/EEC od 9. veljače 1976. o primjeni načela jednakog tretmana muškaraca i žena
u pogledu pristupa zapošljavanju, stručnoj edukaciji i napredovanju, te uvjetima rada, dostupno na .
232 “Žene u oružanim snagama”, Parlamentarna skupština Vijeća Europe, Doc. 10609., 21. lipnja 2005.,
Strassbourg, dostupno na .
233 Dostupno na .
234 “OESS-ov Akcioni plan za promoviranje jednakosti spolova: ODIHR-ov prilog Godišnjem izvješću
o pitanjima spolova u OESS-u, ODIHR, svibanj 2006., str. 12., .
116 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama