Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF
Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF
Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
se stroga ograničenja političkih aktivnosti <strong>djelatnih</strong> vojnih osoba oružanih snaga ne smatraju<br />
neustavnim. 75 Sud je našao da sporne zakonske odredbe kojima se djelatnim vojnim osobama<br />
oružanih snaga zabranjuje članstvo u političkim strankama, koje su sukladne ustavnim<br />
načelima osnivanja i funkcioniranja političkih stranaka, razmjernosti, jednakosti, slobode<br />
udruživanja i jednakog pristupa javnim službama, kao i sa člankom 22. Međunarodnog<br />
sporazuma o građanskim i političkim <strong>pravima</strong>, te člankom 11. i 17. Europske konvencije o<br />
zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Sud navodi sljedeće:<br />
Neutralnost oružanih snaga u političkim pitanjima (članak 26.2. Ustava) ima dva<br />
aspekta. Prvo, ona znači da oružane snage ne mogu predstavljati autonoman subjekt u<br />
državnoj političkoj strukturi, koji može vršiti utjecaj na političke odluke ustavotvornih<br />
državnih organa. Ta politička neutralnost postiže se osobito putem civilne kontrole,<br />
podvrgavanjem oružanih snaga kontroli ustavotvornih organa Republike. Drugi<br />
aspekt neutralnosti oružanih snaga jeste da one moraju biti izvan sfere izravnoga<br />
utjecaja političkih stranaka. 76<br />
Umjereno restriktivne politike u svezi s političkom neutralnošću, s druge strane, nastoje<br />
ograničiti način sudjelovanja <strong>djelatnih</strong> vojnih osoba oružanih snaga u javnom životu. Njihov<br />
cilj je izbjeći shvatanje da se vojska ili pojedine djelatne vojne osobe javno zalažu za neki<br />
politički cilj. Primjerice, u Italiji, Belgiji i Velikoj Britaniji postoje ograničenja sudjelovanja<br />
<strong>djelatnih</strong> vojnih osoba oružanih snaga u političkim aktivnosti dok su u odori. 77 Ograničenja<br />
se mogu nametnuti (kao što je slučaj u Velikoj Britaniji) u smislu zabrane obnašanja funkcije<br />
u političkim strankama za aktivne vojne osobe, ali ne i u smislu članstva kao takvog.<br />
Također se može propisati i obveza dobijanja odobrenja ili obavještavanja nadležnih organa<br />
prije angažiranja u političkim aktivnostima. U Hrvatskoj, primjerice, pravo kandidiranja na<br />
izborima, pravo pridruživanja političkoj stranci, te pravo slobode izražavanja kada je riječ o<br />
vojnim pitanjima zahtijevaju prethodno odobrenje na ministarskoj razini. 78 U Luxembourgu<br />
je djelatnim vojnim osobama oružanih snaga dopušteno kandidiranje na izborima, ali ukoliko<br />
budu izabrani moraju napustiti vojnu službu.<br />
Najmanje restriktivne politike glede političke neutralnosti imaju za cilj potaknuti<br />
sudjelovanje u političkom životu tako što će ograničiti broj zabrana koje se odnose na<br />
pripadnike oružanih snaga, pod uvjetom da se ostvarivanje političkih prava ne kosi s vojnim<br />
dužnostima. Nizozemska je usvojila taj pristup i, pod određenim okolnostima, ona čak<br />
dopušta organiziranje demonstracija u vojnim objektima ili sudjelovanje vojnika u odorama<br />
na javnim skupovima. Obrazloženje minimalnih ograničenja može – kao i kod krajnje<br />
restriktivnih sredstava – biti to da se žele zaštititi demokratske vrijednosti, mada na drugačiji<br />
način. Njemački pristup ‘građani u odori’, primjerice, nastoji u oružane snage ugraditi aktivno<br />
promoviranje demokracije, tako što će pojedinim djelatnim vojnim osobama oružanih snaga<br />
dopustiti sudjelovanje u političkom životu.<br />
Svi ti pristupi imaju svoju argumentaciju kada je riječ o jamstvu demokratske prakse i njenom<br />
balansiranju s individualnim <strong>pravima</strong> <strong>djelatnih</strong> vojnih osoba oružanih snaga. Smatra se da,<br />
premda se niti jedan pristup ne može propisati, ono što je tu zaista potrebno jeste osjetljivost<br />
za situacije, u kojima politička aktivnost zaista dovodi neutralnost u pitanje, te u situacijama<br />
u kojima ograničenja prava zaista jesu pretjerana. Mnogo je lakše opravdati nametanje<br />
onih ograničenja prava <strong>djelatnih</strong> vojnih osoba i službenika i namještenika oružanih snaga<br />
koja se moraju promatrati u kontekstu i u svezi s različitim razinama političkih funkcija,<br />
75 Komesar za prava građana protiv Države, Ustavni sud Poljske, 10. travnja 2002., predmet broj K 26/00.<br />
76 Neslužbeni prijevod sa web stranice Ustavnog suda Poljske, .<br />
77 Nolte i Krieger, op. cit., napomena 74., str. 79.-80.<br />
78 ODIHR-<strong>DCAF</strong>, upitnik u sklopu projekta, pitanje broj 54.b, 2006.<br />
62 <strong>Priručnik</strong> o <strong>ljudskim</strong> <strong>pravima</strong> i <strong>temeljnim</strong> <strong>slobodama</strong> <strong>djelatnih</strong> vojnih osoba i službenika i namještenika<br />
u oružanim snagama