Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

U cilju postizanja kredibiliteta i legitimnosti u očima oružanih snaga i javnosti podjednako,
vojno pravosuđe mora biti odvojeno od izravnog zapovjednog lanca; u suprotnom slučaju,
došlo bi do sukoba interesa između pozicije pretpostavljenog u vojsci, koji pokreće postupak
u svezi sa stegovnim prekršajem i prosuđuje o meritumu. Iz tih razloga, obično nailazimo na
pravo na reviziju ili žalbu na stegovne odluke zapovjednih časnika. Kada se radi o jurisdikciji
vojnih sudova u daleko ozbiljnijim pitanjima, pitanje neovisnosti uključuje i proces
imenovanja sudaca ili drugih članova suda, 498 podrijetla tih članova (da li su iz iste postrojbe
ili iz neke druge, ili da li su vojne ili civilne osobe), pravo na pravno zastupanje i izbor tužitelja
i odvjetnika obrane. Ako je bilo koji član suda izravno pod utjecajem ili kontrolom časnika
pretpostavljenih osobi koja je optužena, to će sigurno dovesti u pitanje njihovu neovisnost.
Pitanja glede jednakoga postupanja fokusirana su na mjeru u kojoj pripadnici oružanih
snaga, koji su predmet u postupku pred vojnim sudom, uživaju ista prava koja se primjenjuju
na civile u sličnim postupcima. Ovo je posebno važno za sustav vojnog pravosuđa, koji
preuzima odgovornost za suđenje za djela koja bi, da su ih počinili civili, bila suđena na
civilnim sudovima. U takvim slučajevima, pitanje je da li se prava, poput prava na obranu
šutnjom, ili pretpostavka o nevinosti, prava na odvjetnika, prava da se ne bude lišen slobode,
izuzev u posebno navedenim okolnostima, prava na puštanje na slobodu uz jamstvo, prava
da se bude upoznat s dokazima optužbe, ista prava na ispitivanje svjedoka, kao i tužitelj,
primjenjuju na optuženog pred vojnim sudovima. Raščlamba svakog od ovih pitanja u
potpunosti, zahtijevala bi širu diskusiju o ustavnim aranžmanima i krivičnom postupku u
državama članicama OESS-a (diskusiju o pitanjima koja su od izuzetnog značaja, ali koja
su izvan domene ovog poglavlja). Postoji također, značajna razlika između onih država
iz svijeta precedentnog prava, u kojima sudac na suđenju u krivičnom predmetu nastupa
kao posrednik ili arbitar između optužbe i obrane i onih sustava u građanskom pravu, koji
koriste model istražnog suca. Međutim, važno je istaknuti da razlike u postupku trebaju biti u
potpunosti opravdane vojnim potrebama i unutar osnova za ograničena proceduralna prava,
koja su sadržana u relevantnim konvencijama o zaštiti ljudskih prava. U nekim slučajevima,
vojni pravosudni sustav može se odvojiti od civilnih procedura, no osnovno pitanje postoji li
jednaka zaštita, kao i u slučaju civilnih osoba koje su optužene.
Jedan broj onih država koje su ranije sudile svim pripadnicima oružanih snaga za krivična
djela pred vojnim sudovima, sada su prešle na jurisdikciju civilnih sudova za redovita
krivična djela, upravo zbog interesa neovisnog i nepristranog postupanja, 499 mada ponekad
civilni sudovi imaju specijalizirane odjele/vijeća, ili ona koja funkcioniraju prema posebnim
pravilima postupka. Čak i kada ovo nije slučaj, inkorporiranje jamstva ustavnih ili ljudskih
prava u vojni sustav pravosuđa, dovelo je do značajnih reformi u jednom broju država, što
je imalo za posljedicu da suđenja u okviru vojnog sustava pravosuđa počinju ličiti na ona u
civilnom postupku.
2. Međunarodne obveze u oblasti ljudskih prava
Međunarodni instrumenti o ljudskim pravima sadrže prava (kao, primjerice, pravično
suđenje, zaštita od proizvoljnog uhićenja ili lišenja slobode) koja se primjenjuju i na
vojni sustav pravosuđa. Njima se postavljaju međunarodni standardi kod ocjenjivanja
pravičnosti suđenja.
498 Na vojnom sudu u UK, primjerice, predsjedateljski sudac je civilna osoba s kvalifikacijama pravnika, ali
ostali članovi suda su časnici, kojima je ovaj slučaj dodijeljen, i koji obično nisu pravnici.
499 Vidi, primjerice, Radove i zaključke Seminara Međunarodnog društva za ratno pravo i zakone ratovanja,
održanog na Rodosu, 10.-14. listopada 2001., objavljene kao Seminar on Military Jurisdiction (Brussels:
International Society for Military Law and Law of War, 2001).
221 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama