Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF
Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF
Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
6.2. (nastavak)<br />
Danska: članak 19.2.<br />
2.) Osim u svrhu obrane od oružanog napadaja na teritorij pod kontrolom oružanih snaga Danske, kralj ne angažira<br />
vojne snage protiv bilo koje strane države bez odobrenja Parlamenta. Svaka mjera koju kralj poduzme u smislu ove<br />
odredbe, bez odlaganja se predočava Parlamentu. Ukoliko Parlament ne zasjeda, saziva se njegova sjednica bez<br />
odlaganja.<br />
Republika Irska: članak 28.3.<br />
(3.1) Rat se ne može objaviti niti država može sudjelovati u ratu bez odobrenja Zastupničkog doma.<br />
(3.2) U slučaju invazije, međutim, Vlada može poduzeti sve korake koje smatra neophodnim za zaštitu države, a<br />
sjednica Zastupničkog doma zakazuje se za najraniji mogući nadnevak.<br />
Primjeri odredbi o zabrani agresije<br />
Ustav Azerbejdžana (1995.)<br />
Članak 9. (Vojne snage)<br />
(2) Repubika Azerbejdžan odbija rat kao sredstvo ugrožavanja neovisnosti drugih država i kao sredstvo rješavanja<br />
međunarodnih sukoba.<br />
Ustav Italije<br />
Članak 11. (Odbacivanje rata)<br />
Italija odbacuje rat kao sredstvo ugrožavanja slobode ljudi i kao sredstvo rješavanja međunarodnih sporova; Italija<br />
se slaže s ograničavanjem suvereniteta kada je to neophodno za uspostavu pravnoga sustava mira i pravde među<br />
narodima, ukoliko je zastupljeno načelo reciprociteta; Italija promovira i potiče međunarodne organizacije koje<br />
streme tom cilju.<br />
Ustav Njemačke<br />
Članak 26. (Zabrana priprema za agresorski rat)<br />
(1) Aktivnosti koje, eventualno, mogu ugroziti, i poduzete se s namjerom da ugroze, miroljubive odnose između država,<br />
osobito u smislu pripreme za agresorski rat, smatraju se neustavnim. One se trebaju tretirati kao krivično djelo.<br />
Članak 87.a. (Uspostava i ovlasti oružanih snaga)<br />
1. Savezne vlasti uspostavljaju oružane snage u svrhu obrane. Njihova brojnost i opća struktura ustroja, moraju se<br />
prikazati u proračunu.<br />
3. Ustavi i ljudska prava oružanih snaga<br />
Ustavne odredbe koje uređuju ljudska prava pripadnika oružanih snaga uvode se iz dva<br />
razloga. Prvo, u državama s neprofesionalnom vojskom ustav može omogućiti pravo na<br />
prigovor savjesti na služenje vojnoga roka. Sažetak brojnih ustavnih odredbi te vrste nalazi se<br />
u uokvirenom tekstu pod brojem 6.3, a cjelokupno pitanje prigovora savjesti na vojnu obvezu<br />
detaljnije ćemo razmatrati u poglavlju 10.<br />
Drugo, povijest određene države može ukazivati na to da je neophodno jamčiti neutralnu<br />
ulogu oružanih snaga na najvišoj normativnoj razini u ustavu. Primjerice, ustav može nalagati<br />
razdvajanje vojnoga i političkog vodstva. U tim su slučajevima prava pripadnika oružanih<br />
snaga u određenoj mjeri ograničena zbog ostvarenja višeg ustavnog cilja. Ograničavanjem<br />
političkih prava pripadnika oružanih snaga detaljnije ćemo se baviti u poglavlju 8.<br />
Osim navedena dva razloga, nije uobičajeno da se pitanja, koja se dotiču ljudskih prava<br />
pripadnika oružanih snaga navode u pisanom ustavu. Opća tendencija je da se pripadnici<br />
45 <strong>Priručnik</strong> o <strong>ljudskim</strong> <strong>pravima</strong> i <strong>temeljnim</strong> <strong>slobodama</strong> <strong>djelatnih</strong> vojnih osoba i službenika i namještenika<br />
u oružanim snagama
Change language