Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

21.4
Kršenje krivičnog zakona
Model Primjeri
Redoviti civilni sudovi imaju isključivu jurisdikciju u svim
krivičnim pitanjima
Danska, Njemačka, Švedska
Specijalni civilni sudovi imaju jurisdikciju u svim krivičnim
pitanjima
Italija, Nizozemska
Preklapanje jurisdikcije civilnih i vojnih sudova Francuska, Belgija, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo
Vojni sudovi imaju isključivu jurisdikciju u svim krivičnim i Azerbejdžan, Bjelorusija, Luxembourg, Poljska, Švicarska,
stegovnim pitanjima
Turska, Ukrajina
Prvo, obični civilni sudovi mogu se baviti svim krivičnim optužbama protiv vojnih pripadnika,
kao što je, primjerice, slučaj u Danskoj, Njemačkoj i Švedskoj. Ovaj pristup strogo se pridržava
načela jednakosti u postupanju i neovisnosti. Može se govoriti o potencijalnim nedostacima,
utoliko što se u nekim slučajevima može raditi o vojnom kontekstu, čiju kulturu i uvjete suci na
predmetu ne moraju poznavati. Također je moguće da se intervencija civilnog suda kao takva
može odraziti na vojnu učinkovitost i zadatke, primjerice, ako suđenje isuviše dugo traje.
Drugi pristup, posebno osmišljen kako bi se prevazišle potencijalne poteškoće, je specijalizirano
vijeće (odjel) ili postupak unutar civilnog suda. U Nizozemskoj postoje posebna vijeća koja
sude vojnim pripadnicima u vojnim predmetima, a u krivičnim predmetima sudi se u okviru
sustava civilnih sudova. Ovi sudovi uključuju suca, koji je pripadnik oružanih snaga. O
predmetu inicijalno odlučuje Kantonalni odjel Okružnog suda (prekršaji), ili Okružni sud u
Arnhemu za druga djela, a žalbe rješava Vojno sudbeno vijeće Žalbenog suda u Arnhemu. 511 U
Italiji, vojni sudovi su 1981. godine integrirani u sustav civilnih sudova ukidanjem Vrhovnog
vojnog suda, iako su potpali pod jurisdikciju Kasacionog suda.
Treće, civilni i vojni sudovi mogu imati podudarajuće jurisdikcije. U takvim slučajevima,
podjela posla prema sudovima ovisi o više faktora: težini djela, gdje je izvršeno, identitetu
žrtve, i je li djelo počinjeno u ratu ili miru. U Ujedinjenom Kraljevstvu, za krivična djela koja
su počinili pripadnici Oružanih snaga obično sudi civilni sud, dok za krivično djelo koje je
počinio jedan vojnik protiv drugog obično sudi vojni sud. Jasno je da iza ovoga stoji namjera
da se osigura neovisnost i ojača povjerenje javnosti kod odlučivanja u najtežim slučajevima.
U Belgiji, civilni sudovi sude u predmetima u kojima je suoptuženi civilna osoba, čime se
jamči da svi optuženi imaju jednak postupak. U Francuskoj, civilni sudovi sude vojnim
pripadnicima za djela koja su počinjena na tlu Francuske, a vojni sudovi zaduženi su za djela
koja vojnici počine izvan države (razlozi su ovdje praktične naravi).
Konačno, postoje države u kojima su isključivo vojni sudovi nadležni za sve aspekte krivičnih
djela, u koja su uključeni pripadnici oružanih snaga. Prednost ovakvog pristupa je da su ti
sudovi upoznati s prirodom vojničkog života i svako uplitanje u vojnu učinkovitost zbog
sudbenog procesa je minimalno. Ovakvi aranžmani, međutim, vode manje računa o shvatanju
koje javnost ima o neovisnosti sudova i jednakosti postupanja s vojnicima u odnosu na civile.
Sastav vojnih sudova
Kao što tekst, naveden pod brojem 21.5 pokazuje, postoje razlike u sastavu vojnih sudova.
Uobičajena je praksa da civilni element bude uključen. Iako civilni sudac može manje znati, u
poredbi sa sucem koji ima vojno obrazovanje, o kontekstu u kojem se donosi stegovna odluka,
prednost je što civilni element jača dojam neovisnosti, a time i povjerenja javnosti u vojno
pravosuđe. Civilni članovi suda djeluju kao jamstvo protiv utjecaja zapovjednika na vojne članove.
511 Nolte, op. cit., bilješka 13., str. 630.
226 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama