Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF
Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF
Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
nije dopušteno u interesu neutralnosti. 183 U Turskoj je sloboda vjeroispovijedi <strong>djelatnih</strong><br />
vojnih osoba oružanih snaga ograničena sekularnom prirodom same Republike; djelatne<br />
vojne osobe i službenici i namještenici Oružanih snaga Turske, ne mogu manifestirati svoja<br />
uvjerenja dok su na dužnosti, niti tako da ih nameću drugima. 184<br />
U svojim odgovorima u sklopu upitnika ODIHR-<strong>DCAF</strong>-a, relativno malo država navelo je<br />
zakonske propise kojima se priznaje sloboda vjeroispovijedi u oružanim snagama u mjeri<br />
koja prevazilazi uobičajene ustavne zahtjeve. Dvije države koje to jesu navele su: Slovačka i<br />
Ruska Federacija. 185<br />
11.6<br />
Primjeri pravnog priznavanja slobode vjeroispovijesti u oružanim snagama 186<br />
Slovačka Sukladno članku 118.1.f. Zakona broj 346/2005. u Zbirci zakona Slovačke Republike, profesionalni<br />
vojnik ima pravo na odgovarajućue dušebrižništvo i pravo sudjelovanja u vjerskim aktivnostima, ukoliko<br />
to nije u sukobu s potrebama oružanih snaga i vršenjem državne službe.<br />
Ruska Federacija Sukladno članku 8. Zakona Ruske Federacije o statusu <strong>djelatnih</strong> vojnih osoba i službenika i namještenika<br />
oružanih snaga, djelatne vojne osobe i službenici i namještenici oružanih snaga imaju pravo da sudjeluju<br />
u javnim obredima i vjerskim ceremonijama kada nisu na dužnosti, a nemaju pravo odbiti izvršavanje<br />
svojih vojnih dužnosti na temelju razloga vezanih za religiju. Država nije odgovorna za ispunjavanje<br />
posebnih potreba <strong>djelatnih</strong> vojnih osoba oružanih snaga glede njihovih religijskih uvjerenja; osnivanje<br />
vjerskih udruga u vojnim postrojbama nije dopušteno; vjerske ceremonije mogu se održavati na<br />
teritoriju vojne postrojbe na zahtjev <strong>djelatnih</strong> vojnih osoba, ali uz prethodno odobrenje zapovjednika i o<br />
njihovu trošku.<br />
Veliki broj država odgovorio je na pitanje u svezi s prakticiranjem religije i ograničavanjem<br />
slobode vjeroispovijedi 187 , istaknuvši da jedina ograničenja koja se primjenjuju jesu ona koja<br />
se nameću vjerskim običajima, koji ugrožavaju obnašanje vojnih dužnosti. To je slučaj u<br />
Azerbejdžanu, Belgiji, Češkoj Republici, Danskoj, Estoniji, Gruziji, Litvaniji i Švicarskoj.<br />
Pristup, koji jedan pripadnik oružanih snaga ima, djelatnim vojnim osobama svoje<br />
vjeroispovijedi, u smislu vjerskih sužbenika, jedno je od ključnih pitanja u smislu slobode<br />
vjeroispovijedi. Odgovori u sklopu upitnika ODIHR-<strong>DCAF</strong>-a ukazuju na postojanje oštre<br />
podjele među državama. Četrnaest država osigurava pristup samo predstavniku kršćanstva, dok<br />
šest država omogućava pristup i predstavnicima drugih religija: Belgija (kršćanstvo, judaizam<br />
i drugo), Kanada (islam, kršćanstvo i drugo), Francuska (islam, kršćanstvo, judaizam), Češka<br />
Republika (kršćanstvo i judaizam), Španjolska (islam, kršćanstvo, judaizam), Ruska Federacija<br />
(islam, kršćanstvo, judaizam i budizam), te Sjedinjene Američke Države (islam, kršćanstvo,<br />
budizam, judaizam i drugo). U Nizozemskoj postoje i savjetnici - humanisti. Premda potreba<br />
za osiguravanjem predstavnika manjinskih religija očito ovisi o broju <strong>djelatnih</strong> vojnih osoba<br />
tih religija u oružanim snagama, ipak se smatra da je to najbolji modalitet u svezi s tim<br />
pitanjem. Potrebe <strong>djelatnih</strong> vojnih osoba određenih vjerskih skupina u sklopu oružanih snaga,<br />
a koje nemaju svog službenog predstavnika, mogu se djelomice ispuniti formiranjem vjerskih<br />
udruga među djelatnim vojnim osobama i službenicima i namještenicima oružanih snaga (u<br />
Njemačkoj je, primjerice, nedavno formirana udruga vojnika Židova). U multinacionalnim<br />
snagama, fleksibilno udruživanje vjerskih predstavnika između država koje u tim snagama<br />
sudjeluju može pomoći pri rješavanju pitanja osiguravanja predstavnika manjinskih religija.<br />
Tamo gdje je dopuštena nazočnost vjerskih predstavnika, njihovi zadaci jesu sljedeći: vođenje<br />
vjerskih obreda, informiranje <strong>djelatnih</strong> vojnih osoba i službenika i namještenika oružanih<br />
snaga o vjerskim pitanjima, savjetodavni rad, te pružanje vjerske podrške. Tamo gdje druge<br />
procedure ne postoje ili ne zadovoljavaju sve potrebe, vjerski predstavnici mogu se neformalno<br />
183 ODIHR-<strong>DCAF</strong>, upitnik.<br />
184 ODIHR-<strong>DCAF</strong>, upitnik.<br />
185 Vidi i zapovijed ministra obrane Češke Republike broj 19/1998.<br />
186 ODIHR-<strong>DCAF</strong>, upitnik, pitanje 71.b.<br />
187 ODIHR-<strong>DCAF</strong>, upitnik, pitanje 71<br />
94 <strong>Priručnik</strong> o <strong>ljudskim</strong> <strong>pravima</strong> i <strong>temeljnim</strong> <strong>slobodama</strong> <strong>djelatnih</strong> vojnih osoba i službenika i namještenika<br />
u oružanim snagama
Change language