Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

13.1.
3. Međunarodne obveze u oblasti ljudskih prava
Nekoliko međunarodnih instrumenata zabranjuje diskriminaciju na temelju spola i promovira
de jure integraciju.
Članak 15. Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), koju je 1979.
godine usvojila Opća skupština UN-a, navodi da su sve države članice „dužne ženama
omogućiti jednakost sa muškarcima pred zakonom“. 227 CEDAW od država članica zahtijeva
da poduzmu aktivnosti i na normativnoj razini, tj. putem inkorporiranja načela jednakosti
u svoju domaću zakonsku regulativu i putem ukidanja svih diskriminatorskih zakona, i na
procesnoj razini, time što od njih traži da uspostave učinkovite mehanizme zaštite žena od
svih oblika diskriminacije. Konkretno govoreći, Konvencija sadrži konkretne odredbe, koje
se tiču diskriminacije žena u pitanjima rada i zapošljavanja, te od država članica traži da
poduzmu određene aktivnosti u toj oblasti. Članak 7. propisuje da države članice trebaju
poduzeti „sve odgovarajuće mjere kako bi ukinule diskriminaciju žena u političkom i javnom
životu države.“ Članak 8. propisuje sljedeće:
Države članice poduzimaju sve odgovarajuće mjere, kako bi ženama osigurale
mogućnost da, pod jednakim uvjetima s muškarcima, bez diskriminacije predstavljaju
svoje vlade na međunarodnoj razini, kao i da sudjeluju u radu međunarodnih
organizacija.
CEDAW Povjerenstvo usvojilo je komentar na članak 7. i članak 8. Konvencije koji se
konkretno osvrće na sudjelovanje žena u oružanim snagama (vidi uokvireni tekst pod brojem
13.1). 228
Žene u oružanim snagama: komentar CEDAW Povjerenstva o sudjelovanju žena
u oružanim snagama 229
28. Države članice Konvencije rijetko izvješćuju o dostupnosti službe u oružanim snagama ženama. Neke su države,
međutim, pridržale pravo u smislu raznih odredbi Konvencije, uključujući i članak 7. i 8., u svezi sa sudjelovanjem
žena u oružanim snagama … .
29. Oružane snage važne su ženama za njihovu ulogu građana. Međutim, mnogi muškarci i žene smatraju da je to
‘muški posao’. Povijesna rezerviranost vojnih uloga za muškarce u velikoj je mjeri rezultat društvene konstrukcije.
Govorilo se da je vojna služba ugrađena u muške obrede, čime se održava razdvojenost uloga muškaraca i žena i
stereotipa kao što su ‘zaštitnik’ i ‘zaštićeni’. …
30. Otkako vojska predstavlja značajan element državnog poretka, procesa odlučivanja i upravljanja, svi građani
trebali bi voditi računa o tome kakvu vojsku imaju. Ukoliko su isključene iz oružanih snaga, žene ne mogu sudjelovati
u donošenju odluka koje se odnose na uporabu vojnih snaga, promjenu u vojnim institucijama i sveukupnu kontrolu
njenih aktivnosti. …
227 Dostupno na . U svom članku 1. Konvencija definira
diskriminaciju žena kao “svaku razliku, isključenje ili ograničenje u pogledu spola, što ima za posljedicu ili
cilj da ugrozi ili onemogući priznanje, ostvarenje ili ostvarenje ljudskih prava i temeljnih sloboda žena na
političkom, ekonomskom, društvenom, kulturnom, građanskom ili drugom polju, bez obzira na njihovo
bračno stanje, na temelju ravnopravnosti muškaraca i žena.”
228 “Primjena članka 21. Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena: raščlamba članka 7. i 8.
Konvencije”, CEDAW/C/1994/1, .
229 Vidi .
115 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama