Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

Poglavlje 8.
Građanska i politička prava
Vojnici, kao građani u odori, u načelu uživaju ista temeljna prava kao i svi drugi građani.
Oružane snage mnogih država, međutim, smatraju da političke aktivnosti štetno djeluju na
potrebu za stegom i da nisu sukladne vojnoj profesiji. Zbog toga je pitanje političke neutralnosti
vojnika kontroverzno pitanje u svim vojnim sustavima. Premda su pravila o političkoj
neutralnosti unutar oružanih snaga veoma slična, opseg koji obuhvata obveza uzdržavanja od
političkih aktivnosti izvan oružanih snaga u velikoj se mjeri razlikuje od sustava do sustava. U
svezi s tim, djelatnim vojnim osobama oružanih snaga često se nameću ograničenja slobode
govora, djelomice zbog toga da bi se istaknula njihova politička neutralnost, a djelomice da
bi se spriječili ispadi i neposlušnost.
Ovo poglavlje prvo razmatra argumente u svezi s ograničenjima političkih prava. Zatim se
bavi ograničenjima prava u svezi s političkom neutralnošću, što utječe na pravo glasa, na
pravo kandidiranja za funkcije, te na pravo sudjelovanja u političkim demonstracijama, kao
i na slobodu izražavanja. Također ćemo navesti primjere različitih pristupa, koje su usvojile
države članice OESS-a, a koji se odnose na političku neutralnost i slobodu izražavanja,
od pristupa koji nameću nešto manje ograničenja, do onih koji nameću stroge standarde
neutralnosti i ograničavaju prava sukladno tomu.
1. Pitanja od interesa
Najčešća ograničenja političkih aktivnosti djelatnih vojnih osoba oružanih snaga jesu sljedeća:
• zabrana sudjelovanja u radu političkih stranaka,
• zabrana kandidiranja za izborne političke funkcije,
• zabrana sudjelovanja u političkim demonstracijama dok nose odoru,
• ograničavanje slobode izražavanja.
Postoji nekoliko opravdanja za nametanje ograničenja te vrste. Prvo, oružane snage, kao
branitelji teritorijalnog integriteta i ustavnoga poretka, moraju biti shvaćene kao neovisne i
iznad političkih kontroverzi. Neutralnost, također, doprinosi tome da samo glasači odlučuju
o tome tko će upravljati državom. U mnogim demokratskim sustavima u tranziciji, oružane
snage imaju povijest opterećenu represivnošću i povezanošću s dominantnom političkom
strankom, a zahtjevi neutralnosti predstavljaju sredstvo odmicanja od prošlosti.
Drugo, ograničenja imaju za cilj spriječiti političke kontroverze unutar oružanih snaga
koje bi mogle imati negativan utjecaj na njihovu učinkovitost i moral, osobito u slučaju
kritiziranja političkog vodstva države ili u slučaju zadataka koje oružanim snagama
povjeravaju izabrani politički lideri.
Treće, učinkovita civilna kontrola i odgovornost za oružane snage zahtijevaju razdvajanje
političke i vojne sfere. Ukoliko su djelatne vojne osobe oružanih snaga istodobno i značajni
subjekti u političkoj sferi, to može dovesti do podrivanja demokratske odgovornosti i stvoriti
sukob interesa. Sukladno tomu, ograničenja se mogu pokazati kao neophodna kako bi se
spriječilo aktivno sudjelovanje djelatnih vojnih osoba oružanih snaga u političkom životu.
Premda se u demokratskim društvima osobni politički stavovi smatraju privatnom stvari,
ipak postoji određen broj situacija u kojima se ljudima s ekstremnim političkim stavovima
56 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama