Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

7.3.
Šira uloga parlamenta: Poljska 50
oružanim snagama, parlamenti mogu pozvati na odgovornost predstavnike izvršne vlasti
i saslušati relevantne iskaze, provoditi kontrolu proračuna, davati odobrenja za vojne
misije, ispitivati nabavke za obrambene svrhe, te odobravati sredstva za obrambene
strategije i ljudske potencijale. Sve te uloge mogu biti dopuna legislativnoj proceduri,
a neke od njih (kao što je odobravanje vojnih misija i nabavki) mogu biti uređene
posebnim zakonskim propisima. Neke od općih ovlasti koje parlament može imati u
svezi s donošenjem zakonskih propisa prikazane su na slučaju Poljske u uokvirenom
tekstu koji slijedi.
Parlament, kojeg čine Sejm i Senat, kao vrhovni zakonodavni organ bavi se i pitanjima koja se tiču obrane, uključujući
i pitanja koja se tiču oružanih snaga, u sklopu legislativnih procedura i prilikom određivanja glavnog kursa državnih
aktivnosti, te prilikom određivanja načela na kojima se zasnivaju državne politike. Ta pitanja, također, dolaze u prvi
plan prilikom izrade financijskih planova i normativnih akata u svezi s državnim proračunom. Zatim, Parlament
usvaja zakone koji uređuju temeljna obrambena pitanja, čime izravno utječe na rad i ministra nacionalne obrane
i samog Ministarstva. Parlament također usvaja državni proračun za sektor obrane i nadzire njegovo izvršenje, uz
zajamčenu transparentnost i procesa donošenja proračuna za obranu i kontrole njegove implementacije. Parlament
ima utjecaj i kod imenovanja kandidata na funkciju ministra nacionalne obrane, civila koji je član demokratski
izabrane vlade, te ga poziva na odgovornost u smislu načina na koji obavlja poslove koji se tiču državne obrane.
I Parlament i parlamentarne povjerenstva zaduženi su za konkretne poslove nadzora, s tim da je pitanje državne
obrane u sklopu Sejma u nadležnosti Povjerenstva za nacionalnu obranu.
Navedene funkcije nadzora spadaju u okvir odgovornosti Povjerenstva za nacionalnu obranu u sklopu Sejma,
njegova Povjerenstva za posebne službe, Povjerenstva za nacionalnu obranu u sklopu Senata, kao i pojedinih
zastupnika u Sejmu, te pojedinih senatora u sklopu parlamentarnih procedura u kojima postavljaju određena
pitanja predstavnicima vlade. Nadležnost i odgovornost Povjerenstva za nacionalnu obranu, formiranoga u sklopu
Sejma, uključuju pitanja vezana za državnu obranu, a osobito ona koja potpadaju pod dužnosti oružanih snaga.
Povjerenstvo, pored toga, kontrolira sustav i funkcioniranje teritorijalne obrane i civilne zaštite u zemlji, kao i način
na koji državni organi, zadruge i društvene organizacije, individualni građani i obrambena industrija, izvršavaju
svoje dužnosti u smislu jačanja obrambene sposobnosti države.
Parlament donosi političke i ekonomske odluke s ciljem jačanja unutarnje sigurnosti i uspostave sustava unutarnje
sigurnosti države. Parlament odlučuje o načelama unutarnje sigurnosti države, o ovlastima tijela vlasti u tom pogledu,
te o obujmu vladinih troškova za pitanja unutarnje sigurnosti. Zajedno sa svojim Povjerenstvoma, Parlament vrši
nadzor nad snagama unutarnje sigurnosti.
Treba navesti da pojedini zakonodavci često imaju i dodatne dužnosti u smislu rješavanja
pritužbi navedenih u službeno uloženim žalbama od strane građana. U mnogim je
državama ta funkcija formalizirana tako što zakonodavac predstavlja glasače u određenom
geografskom području ili izbornoj jedinici. Opća zabrinutost zakonodavne vlasti zbog
mogućih nepravilnosti u radu državnih tijela, uključujući tu i oružane snage, u mnogim je
državama dovela do uspostave neovisnih ureda, kao što je ured ombudsmana, koji ispituju
pojedine slučajeve, a svoja izvješća podnose parlamentu. Značaj mnogih takvih ureda – a
osobito vojnoga ombudsmana – za pitanje zaštite ljudskih prava dodatno ćemo razmotriti u
poglavlju 22.
50 Poljski odgovor na razmenu informacija o OESS-ovu Kodeksu ponašanja, 2004.
49 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama