Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih - DCAF

13.5.
i sredinama od 1989. godine, uz izuzetak službe u podmornici, a čak je i to ograničenje
ukinuto 2001. godine. 250
Međutim, mora se uzeti u obzir i to da formalno otvaranje svih pozicija ne znači nužno da
žene i služe na svim tim pozicijama. U Danskoj i Norveškoj, primjerice, ženama su dostupne
sve funkcije, ali niti jedna žena još nije služila kao para-rendžer, mornarički komandos ili
pilot borbenog zrakoplova. 251
U nekim su slučajevima žene dobile puni pristup svim funkcijama tek nakon sudske odluke.
To je slučaj u Njemačkoj, primjerice. Tanja Kreil, koja se bavila elektronikom, prijavila se
1996. godine za službu u Saveznim oružanim snagama kao dragovoljka, tražeći da radi na
elektronskom održavanju oružja, što je jedna od pozicija borbene podrške. Usprkos tome,
njena je zamolba odbijena u Ročničkom centru Saveznih oružanih snaga uz obrazloženje
da žene mogu služiti samo u sanitetskim i glazbenim službama, a ne na pozicijama koje
podrazumijevanju uporabu oružja. 252 Nakon što je iscrpila sva pravna sredstva u Njemačkoj,
ona se obratila Europskom sudu pravde, koji je donio odluku da spol ne može biti razlog
da se ženama kategorički onemogući pristup bilo kojoj poziciji u oružanim snagama. 253
Uokvireni tekst pod brojem 13.5. daje sažetak glavnih elemenata presude. Ono što je važno
jeste da je Sud naveo da se direktiva Vijeća EU-a o jednakim mogućnostima za muškarce i
žene primjenjuje i na oružane snage, čime je dodana europska dimenzija sudjelovanju žena
u oružanim snagama.
Pravni presedan: Europski sud pravde odbacio je potpuno isključenje žena iz
poslova koji uključuju vatreno oružje 254
Direktiva Vijeća EU 76/207/EEC iz 1976. o jednakim mogućnostima zapošljavanja za muškarce i žene odnosi se i
na zapošljavanje u oružanim snagama;
Direktivom se ne može opravdati veća zaštita žena od rizika kojima su i muškarci i žene jednako izloženi;
Premda domaće vlasti imaju određeno diskreciono pravo u odstupanju od načela individualnog prava na jednak
tretman muškaraca i žena, a u interesu zaštite javne sigurnosti, potpuno isključivanje žena iz svih vojnih funkcija,
koje podrazumijevaju uporabu oružja, ne može se opravdati;
S obzirom na prirodu oružanih snaga, činjenica da osobe koje služe u tim snagama mogu doći u situaciju da moraju
uporabiti oružje ne može, sama po sebi, opravdati zabranu pristupa vojnim funkcijama, koja se izriče ženama.
Nakon te presude njemačke vlasti učinile su borbene pozicije dostupne i ženama. 255 Od
siječnja 2001. godine žene se mogu prijavljivati za sve kategorije, pod uvjetom da ispunjavaju
kriterije propisane za poziciju na koju se prijavljuju. 256 U jednom drugom predmetu, koji se
ticao pripadnice Britanskih oružanih snaga, Europski sud pravde donio je odluku da žene
250 Vicki Nielsen, “Women in uniform”, NATO Review, svezak 49, broj 2, ljeto 2001, dostupno na .
251 Ibid.
252 Članak 3.a. Uredbe o karijeri vojnika.
253 Kreil v. Bundesrepublik Deutschland, Europski sud pravde, predmet C-285/98, 11. januar 2000, dostupno
na web stranici Suda .
254 Ibid
255 Prema njemačkim stručnjacima koji su u decembru 2006. u Varšavi prisustvovali ODIHR-DCAF-ovom
ekspertnim sastanku, nisu sve pozicije u Saveznim oružanim snagama dostupne ženama, primjerice, ženama
nije dozvoljeno da služe u posebnim interventnim jedinicama.
256 G. Kümmel, “Complete Access: Women in the Bundeswehr and Male Ambivalence”, Armed Forces &
Society, svezak 28, broj 4, ljeto 2002, str. 555-573.
122 Priručnik o ljudskim pravima i temeljnim slobodama djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika
u oružanim snagama