02.07.2013 Views

institucionalne promene kao determinanta privrednog razvoja srbije

institucionalne promene kao determinanta privrednog razvoja srbije

institucionalne promene kao determinanta privrednog razvoja srbije

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

38 Institucioanlne <strong>promene</strong> <strong>kao</strong> <strong>determinanta</strong> <strong>privrednog</strong> <strong>razvoja</strong> Srbije<br />

Sa aspekta aktuelne krize, kejnzijanci bi objasnili tekući kreditni slom <strong>kao</strong><br />

smanjenje likvidnosti, što dovodi do kolapsa agregatne tražnje, smanjenja<br />

proizvodnje i zaposlenosti. Na delu a) Slike 3, AD kriva se pomera na levu stranu,<br />

ali nivo cena ostaje nepromenjen – tačka c. Troškovi proizvodnje se nisu povećali<br />

(što bi inače prouzrokovalo pomeranje krive AS u levu stranu), a jedino moguće<br />

objašnjenje konzistentno sa gubitkom likvidnosti bez cenovnih promena, jeste da je<br />

AS kriva levo od AD krive postala horizontalna. Istovremeno, ona odražava ravan<br />

deo krive tražnje za novcem, što sugeriše da se privreda našla u zamci likvidnosti<br />

jer se politika smanjenja kamatne stope pokazala neefikasnom [4, str. 19].<br />

Prema Kejnsovoj teoriji, smanjenje kredita znači manje finansijskih sredstava<br />

koja su raspoloživa za poslovanje preduzeća. Usled niže marginalne efikasnosti<br />

kapitala i nižih očekivanih prinosa od investicija, krive AS i AD na delu b) Slike 3<br />

pomeraju se na levu stranu.<br />

Post‐kejnzijanci ističu da su kejnzijanska i Kejnsova teorija osmišljene iz dve<br />

potpuno različite perspektive. Zato i preporuke ekonomske politike, pa i po pitanju<br />

rešavanja ekonomske krize iz 2008. godine, nisu iste. Po kejnzijancima privredom<br />

upravlja tražnja, pa monetarna i fiskalna politika utiču na njene komponente<br />

(posebno na državnu potrošnju). Sa druge strane, Kejns je bio teoretičar ponude,<br />

tako da privredom upravlja proizvodnja, preduzetnicu su ti koji odlučuju koliko<br />

investirati. Kejnsova monetana i fiskalna politika, koje se sastoje od upravljanja<br />

efektivnom tražnjom, usmerene su ka poslovanju preduzeća. Preduzetnička<br />

potrošnja je jedino produktivna ako je povezana sa investicijama i zaposlenošću.<br />

Zato je Kejnsova agregatna ponuda usko povezana sa agregatnom tražnjom,<br />

odnosno sa efektivnom tražnjom. Post‐kejnzijanci naglašavaju da je Kejns kretanje<br />

zaposlenosti isticao <strong>kao</strong> primarni cilj, a ukoliko je potreban podstrek, on mora da<br />

dođe kroz proizvodnju u formi produktivnih investicija. Iz perspektive Kejnsove<br />

teorije, proizvodna industrija i stvaranje dodatne vrednosti, treba da budu u<br />

fokusu. Dakle, po Kejnsu, profiti su fundamentalni za funkcionisanje tržišne<br />

privrede. Oni nisu cilj sami po sebi, već sredstvo pomoću koga se ostvaruje i<br />

održava zaposlenost. Cilj je ohrabrivanje produktivnih investicija i održavanje<br />

zaposlenosti.<br />

U sadašnjoj privredi kojom upravlja tražnja, ekonomski stavovi i način na koji<br />

privreda funkcioniše su različiti od onih u vreme Kejnsa. Krediti za potrošnju se<br />

mogu lako dobiti, pa u neoklasičnom svetu racionalnih očekivanja oni predstavljaju<br />

magičan način da se dozvoli svima da dobiju sve što žele. Ekspanzija kredita u<br />

sektoru za potrošnju je dramatično uticala na preduzetničku privredu. Preduzetnici<br />

su se okrenuli investiranju u stalni kapital (Kejnsova neproduktivna potrošnja),<br />

došlo je do erozije zaposlenosti u korist kapitalno intenzivnih tehnologija, čitav<br />

svet je uhvaćen u „zamku nezaposlenosti“. Kejnsov odnos u kome je potrošnja

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!