02.07.2013 Views

institucionalne promene kao determinanta privrednog razvoja srbije

institucionalne promene kao determinanta privrednog razvoja srbije

institucionalne promene kao determinanta privrednog razvoja srbije

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

88 Institucioanlne <strong>promene</strong> <strong>kao</strong> <strong>determinanta</strong> <strong>privrednog</strong> <strong>razvoja</strong> Srbije<br />

međuregionalnu i transgraničnu saradnju [22, str. 218‐221]. Model polova<br />

generičkog rasta je sredstvo za povezivanje istraživanja i obrazovanja sa projektom<br />

nacionalne reindustrijalizacije u pravcu unapređenja proizvodnog preduzetništva i<br />

podizanja kvaliteta humanog kapitala na međunarodno kompetentni nivo [21, str.<br />

280‐284].<br />

Koji su osnovni uslovi za realizaciju ovako određenog modela <strong>razvoja</strong><br />

proizvodno‐organizacione strukture industrije? Potrebno je: (1) dosledno<br />

razumevanje problema savremenog <strong>razvoja</strong>, (2) nova, aktivna i odgovorna uloga<br />

izvršne vlasti i lokalnih samouprava u javnoj regulaciji privrede i <strong>privrednog</strong><br />

<strong>razvoja</strong>, (3) razvijena NTIOK (Nauka – Tehnologija – Informacije – Organizacija –<br />

Obrazovanje – Komunikacije) infrastruktura orijentisana prema potrebama realne<br />

privrede, posebno izvoznih poslova i proizvodnji, (4) uravnoteženo delovanje<br />

tržišnih, strateško‐kooperativnih i hijerarhijskih mehanizama regulacije <strong>privrednog</strong><br />

života, (5) neutralisanje delovanja distributivno‐orijentisanih koalicija, (6) šire<br />

prihvatanje rizika, (7) stvaranje uslova za ravnotežu između individualnih i<br />

zajedničkih interesa i (8) veća motivacija zaposlene i ostale populacija za<br />

celoživotno učenje, posebno na mestu na kome radi [9, str. 270]. U ovom kontekstu,<br />

razvoj nove prostorne strukture industrije je zasnovan na nacionalnim,<br />

regionalnim, subregionalnim i lokalnim specifičnostima, podržan NTIOK<br />

infrastrukturom, indukovan preduzetničkom ili strateškom kooperativnom<br />

inicijativom, a oblikovan konkurencijom i kooperacijom, koja isključuje zaštitu<br />

monopolskih interesa bilo koje vrste. Osnovni inputi u ovoj razvojnoj alternativi su:<br />

kvalitetni ljudski resursi i inovativne društvene, posebno, finansijske i političke<br />

institucije.<br />

Težište rada je na problemu revitalizacije funkcija industrijskih okruga i<br />

lokalnih industrijskih centara u okviru (naučno validnog) projekta<br />

reindustrijalizacije Srbije. Obrađena materija je podeljena na tri dela. U prvom delu,<br />

izloženi su sintetički rezultati istraživanja strukture i karakteristika nacionalnog<br />

proizvodno‐organizacionog sistema. U drugom delu, naglasak je na fenomenima<br />

koji podstiču, odnosno blokiraju razvoj in‐cite proizvodnog preduzetništva,<br />

izvoznog biznisa i privatnog investiranja u nove poslove i industrije. U trećem<br />

delu, naglasak je na određivanju reformi i politika za postepenu izgradnju<br />

institucionalnog okvira za dobro funkcionisanje novog modela <strong>razvoja</strong><br />

industrijskih okruga i lokalnih industrijskih centara u Srbiji.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!