24.11.2014 Views

Industrija 2/2011 - Ekonomski institut

Industrija 2/2011 - Ekonomski institut

Industrija 2/2011 - Ekonomski institut

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

V.N j e g o m i r<br />

U p r a v l j a n j e r i z i c i m a ž i v o t n i h o s i g u r a n j a : t r ž i š t e r e o s i g u r a n j a<br />

limitirani a ostvarenje nekih moţe ugroziti i njihov opstanak. U cilju dalje<br />

disperzije rizika, odnosno atomizacije udruţivanjem, osiguravajuća društva<br />

tradicionalno koriste reosiguranje.<br />

Reosiguranje predstavlja osiguranje osiguravajućih društava, odnosno ponovno<br />

osiguranje delova ili rizika u celosti koje su osiguravajuća društva prihvatila od<br />

osiguranika. Suština posla reosiguranja podrazumeva da osiguravajuće društvo<br />

identifikuje i analizira sve rizike koje je prihvatilo u osiguravajuće pokriće i odredi<br />

ukupan obim rizika koji sopstvenim sredstvima moţe pokriti, odnosno utvrdi nivo<br />

zadrţavanja rizika, koji se u struĉnoj terminologiji naziva samopridrţaj, u sluĉaju<br />

proporcionalnih, ili prioritet, u sluĉaju neproporcionalnih reosiguranja, i sve rizike<br />

iznad ovog nivoa, transferiše na drugo osiguravajuće društvo, koje obavlja i<br />

poslove reosiguranja, ili profesionalnog reosiguravaĉa. Transfer rizika sa<br />

osiguravaĉa na reosiguravaĉa predstavlja cediranje rizika a delovi ugovora o<br />

osiguranju koji su transferisani nazivaju se cesije. Ugovorom o reosiguranju, ĉiju<br />

osnovu predstavlja jedan ili više ugovora o osiguranju kojima je obuhvaćen<br />

jedan ili više osigurljivih rizika, osiguravaĉ se obavezuje na plaćanje premije a<br />

reosiguravaĉ na uĉešće u šteti saobrazno prenetom riziku i premiji. Iako izmeĊu<br />

osiguranika i reosiguravaĉa ne postoji nikakav pravni odnos, u većini sluĉajeva<br />

osiguranik i ne zna da je ugovor o reosiguranju zakljuĉen, reosiguranje doprinosi<br />

unapreĊenju sigurnosti osiguranika ali i niţim troškovima pribavljanja<br />

osiguravajućeg pokrića.<br />

Reosiguranjem je obezbeĊena unapreĊena disperzija rizika, s obzirom da je<br />

reosiguranje po svojoj suštini meĊunarodni posao i s obzirom da rizik<br />

reosiguravaĉi mogu dalje transferisati na druge reosiguravaĉe posredstvom<br />

trţišta retrocesija. Imajući u vidu da se na reosiguranje uglavnom gleda kao na<br />

oblik zaštite od nepredviĊenih i neuobiĉajeno velikih šteta, kada se govori o<br />

reosiguranju obiĉno se razmatra njegova uloga u domenu neţivotnih osiguranja.<br />

TakoĊe, u dosadašnjem periodu najveće uĉešće na trţištu reosiguranja imali su<br />

rizici neţivotnih osiguranja a u oblasti ţivotnih reosiguranja retke su<br />

katastrofalne štete, odnosno štete koje karakteriše mala verovatnoća ostvarenja<br />

i velik intenzitet štetnih posledica, za koje se pojam reosiguranja uobiĉajeno<br />

vezuje. MeĊutim, mehanizam reosiguranja omogućava unapreĊenu disperziju<br />

rizika i ţivotnim osiguravaĉima. Imajući u vidu da je ova problematika slabo<br />

obraĊena, cilj nam je da ukaţemo na osnovne karakteristike i trendove, sa<br />

posebnim osvrtom na finansijsku krizu, u domenu reosiguranja rizika ţivotnih<br />

osiguranja.<br />

2. RAZVOJ I OSNOVNE KARAKTERISTIKE SAVREMENOG<br />

TRŢIŠTA ŢIVOTNOG REOSIGURANJA<br />

Prvobitni oblici ţivotnih osiugranja javljaju se u antiĉko doba a sve do<br />

industrijske revolucije bazirali su se na finansijskoj stabilnosti pojedinaca koji su<br />

porodicama drugih pojedinaca obezbeĊivali garancije finansijske sigurnosti u<br />

152

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!