24.11.2014 Views

Industrija 2/2011 - Ekonomski institut

Industrija 2/2011 - Ekonomski institut

Industrija 2/2011 - Ekonomski institut

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

I n d u s t r i j a 2 / 2 0 1 1 .<br />

Poslednjih godina zabeleţen je znaĉajan rast ukupnog obima premija u oblasti<br />

ţivotnih reosiguranja, zahvaljujući inovacijama u oblasti ponude ali i regulatornim<br />

zahtevima. Ukupne premije ţivotnog reosiguranja su sa 7 milijardi dolara u<br />

1990. godini porasle na 27 milijardi u 2003., 46 milijardi u 2006. i 67 milijardi<br />

dolara u 2007. godini. Premije ţivotnog reosiguranja su se u 2007. godini u<br />

odnosu na 1990. godinu povećale za skoro 10 puta, odnosno u odnosu na 2006.<br />

godinu za oko 42%. Tempo rasta premija ţivotnih reosiguranja znatno je brţi<br />

nego tempo rasta premija neţivotnih reosiguranja, koja su sa 60 milijardi iz<br />

1990. godine porasla na 141 milijardu dolara u 2003. godini a zatim pala na 123<br />

milijarde u 2007. godini, što u relativnom smislu, predstavlja povećanje za nešto<br />

više od 2 puta u 2007. godini u odnosu na 1990. godinu. U istom periodu,<br />

ukupne premije reosiguranja povećane su za oko 2 puta, što svedoĉi o znatno<br />

većem proporcionalnom uĉešću premija neţivotnih reosiguranja u ukupnim<br />

premijama reosiguranja. MeĊutim, u poslednje vreme zabeleţen je i porast<br />

uĉešća premija ţivotnih reosiguranja u ukupnim premijama reosgiuranja. Na<br />

primer, u 2007. godini (vidi /5/) od ukupno 190 milijardi bruto premije<br />

reosiguranja, 123 milijarde, odnosno oko 65%, su ĉinile premije neţivotnih<br />

reosiguranja a oko 67 milijardi dolara, odnosno oko 35%, su ĉinile premije<br />

ţivotnih reosiguranja, što predstavlja znaĉajno povećanje uĉešća premija<br />

ţivotnih reosiguranja u odnosu na 2006. godinu (vidi /4/) kada su u ukupnoj<br />

premiji reosiguranja od 172 milijarde dolara 27% ĉinile premije ţivotnih<br />

reosiguranja. TakoĊe, prisutan je trend povećanog uĉešća ţivotnih reosiguranja<br />

u ukupnoj strukturi poslova vodećih reosiguravaĉa. Na primer, na osnovu<br />

godišnjih izveštaja Munich Re-a i Swiss Re-a evidentno je da je u periodu od<br />

1998. do 2008. godine Munich Re uĉešće ţivotnih reosiguranja povećao sa 20%<br />

na 27% a Swiss Re sa 20% na 31%. Veće fokusiranje na ţivotno reosiguranje<br />

posledica je ĉinjenice da je ovaj segment poslova reosiguranja konzistentno bio<br />

profitabilniji i sa manje varijabilnosti u odnosu na neţivotna reosiguranja, imajući<br />

u vidu da se u kretanjima veliĉine premija reosiguranja ne mogu jasno<br />

identifikovati cikliĉna kretanja karakteristiĉna za neţivotna reosiguranja.<br />

Premije ţivotnih reosiguranja rasle su proporcionalno brţe i od rasta premija<br />

ţivotnih osiguranja. Na primer, rast premija ţivotnih osiguranja u 2007. u odnosu<br />

na 2006. godinu iznosio je oko 8% (vidi /19/ i /2/) a rast premija ţivotnih<br />

reosiguranja u istom periodu iznosio je oko 42%. Navedeni podaci ukazuju i na<br />

rast stope cesija rizika ţivotnih osiguranja u reosiguranje, merenih odnosom<br />

ukupne premije ţivotnih reosiguranja prema ukupnoj premiji ţivotnih osiguranja.<br />

Na primer, u 2007. godini stopa cesija na globalnom nivou iznosila je oko 2.8% a<br />

u 2006. godini oko 2.1%. Ukazano je da stope cesija mogu da variraju od<br />

osiguravaĉa do osiguravaĉa ali one mogu varirati i od zemlje do zemlje.<br />

Proporcionalno najveće cesije rizika ţivotnih osiguranja, znatno veće u odnosu<br />

na prosek na svetskom nivou, karakteristiĉne za trţište reosiguranja u SAD, kao<br />

što se vidi na slici 3.<br />

Ograniĉene mogućnosti rasta na vodećim trţištima ţivotnog reosiguranja,<br />

trţištima u SAD i Velikoj Britaniji, predstavljaju znaĉajan izazov ograniĉenog<br />

daljeg razvoja sektora ţivotnih reosguranja ali istovremeno ovakve tendencije<br />

kreiraju podsticaje za razvoj usluga ţivotnih reosiguranja u Evropi, koja se<br />

159

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!