Principi evropskog regionalizma - Centar za regionalizam
Principi evropskog regionalizma - Centar za regionalizam
Principi evropskog regionalizma - Centar za regionalizam
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
interes lokalnih i regionalnih vlasti u Evropi. Komisija je podelila teritorijuna statistička područja kako bi mogla da pravi procene ekonomskih stanja(NUTS I, II, i III - Nomenklature statističkih teritorijalnih jedinica).Budući da je politika Zajednice u ovoj oblasti bila usmerena na ispravljanjeili sprečavanje regionalnih nejednakosti i samim tim pomaganjeekonomski hendikepiranih regiona, ona je regionima (a <strong>za</strong>pravo i svim vlastimasposobnim da predstavljaju date oblasti) dozvoljavala promovisanjeregionalnih interesa. Regionalna politika Zajednice dovela je do formiranjasvih današnjih asocijacija regiona, formiranih sa ciljem lobiranja predKomisijom u Briselu.Od 1980. godine do danas, budžetska kri<strong>za</strong> Komisije dovela je dosmanjenja relativnog obima Zajedničke poljoprivredne politike u okviru budžetaEEZ, pri čemu je pristupanje Španije, Portugala i Grčke uticalo napovećanje ukupnih budžetskih sredstava namenjenih <strong>za</strong> regionalnu politiku,i konačno dobilo svoju potvrdu u potpisivanju Jedinstvenog <strong>evropskog</strong> akta1987. godine.Međutim, sukcesivne reforme u regionalnoj politici i strukturnim fondovima1979., 1985. i 1988. godine dovele su ne samo do povećanja njihovihbudžeta 26 nego su i znatno povećale nadležnosti Komisije pri donošenjuocena i odluka u poređenju sa nadležnostima vladama država 27 . Ovakav razvojdogađaja stimulisao je konkurenciju <strong>za</strong> raspodelu sredstava <strong>za</strong> regionalnupolitiku ne samo među državama nego i među regionima ili grupamaregiona.Regioni, ili druge vlasti koje <strong>za</strong>stupaju lokalne interese, otvarali susvoje kancelarije u Briselu; formirao se sve veći broj asocijacija regiona (perifernipriobalni regioni, tradicionalno industrijski regioni, centralni alpskiregioni, <strong>za</strong>padno alpski regioni, vinogradarski regioni, regioni glavnih gradovadržava, itd.); sve je to kulminiralo <strong>za</strong>htevom <strong>za</strong> učešćem u institucijama,na koji je Ugovor iz Mastrihta odgovorio formiranjem Komiteta Regiona.Skupština evropskih regiona formirana je 1995. godine spajanjemovih međuregionalnih organi<strong>za</strong>cija sa regionima koji su bili članice u okviruznačenja njenih statuta; njen cilj je “jačanje reprezentacije regiona predevropskim institucijama i omogućavanje njihovog učešća u izgradnji Evropei životu Zajednice u svim oblastima koje su <strong>za</strong> njih relevantne” (čl 2. st. 2)26 Od kad je uveden 1975. godine, udeo regionalne politike u budžetu Zajednice iznosio je1.2%; godine 1989. taj procenat iznosio je 7.8%. Međutim, 1989. godine svi strukturni fondovičinili su 17.6% budžeta Zajednice, da bi taj postotak porastao na 27.6% u 1992. godini;procenjuje se da će u 1999. godinu taj postotak iznositi 36%.27 Smith, A (1996), L’Europe au miroir local. Les fonds structurels et les zones rurales enFrance, en Espagne et au Royaume-Uni, L’Harmattan, Paris, str. 54-57.125