Ova reforma trebalo bi da naknadno dovede do predefinisanja granicapokrajina, pri čemu bi svaki od regiona postao ne<strong>za</strong>visan od pokrajine ipostao <strong>za</strong>sebna pokrajinska jedinica. Međutim, sprovođenje ove reforme,čija prva fa<strong>za</strong> se ticala Amsterdama, Roterdama i Haga, trenutno je blokiranoprotivljenjem opštinskih veća i stanovništva, koje se izjasnilo na referendumima(u Amsterdamu i Roterdamu) i koje odbija da pristane na to da senjihovi gradovi podele na mnoštvo manjih opština po novom uređenju 43 .Kakav god da bude ishod ove reforme, holandska regionali<strong>za</strong>cijausmerena je na obezbeđivanje nove teritorijalne organi<strong>za</strong>cije koja bi se inadalje <strong>za</strong>snivala na tri tradicionalna nivoa: država, pokrajina i opština.U zemljama centralne i istočne Evrope, u trenutnoj teritorijalnojorgani<strong>za</strong>ciji ne vodi se računa o ciljevima regionali<strong>za</strong>cije. Dosada su jedinoMađarska i Rumunija uvele lokalne vlasti na srednjem nivou, ali njihovaveličina i konfiguracija kao i funkcije koje vrše čine ih sličnijim pokrajinskomnego regionalnom nivou. Neke druge zemlje (Poljska, Češka i Slovačka) 44trenutno razmatraju projekte <strong>za</strong> regionali<strong>za</strong>ciju.B. Regionalna decentrali<strong>za</strong>cijaRegionalna decentrali<strong>za</strong>cija je stvaranje ili <strong>za</strong>menjivanje nove lokalnevlasti na regionalnom nivou. Ovakav tip regionali<strong>za</strong>cije ima specifičniinstitucionalni izraz koji karakteriše primena opštih regulativa kojima seuređuje lokalna vlast na region. Region tako nema niti viši pravni statusniti se razlikuje od postojećih lokalnih vlasti, ali ima širi geografski opseg aposlovi koje obavlja uglavnom su ekonomske prirode. On se uklapa u ustavnisistem unitarne države 45 .Francuska je jedina od zemalja čije iskustvo je predstavljeno uovom izveštaju koja odgovara ovom tipu, ali reforme koje se razmatraju udrugim zemljama <strong>za</strong>padne i istočne Evrope pokazuju da bi neke od tih zemaljauskoro mogle da krenu istim pravcem.43 O ovoj reformi vidi Marcou, G. (1993), “La coopération intercommunale et la réformeterritoriale aux Pays-Bas”, izveštaj na 12 strana, Institut de la Décentralisation, Paris;Toonen, T.A.J. (1995), “Provinces versus urban centres. Current developments, backgroundand evaluation of regionalisation in the Netherlands” (“Pokrajine naspram urbanih centara.Današnja dešavanja, istorijat i procena regionali<strong>za</strong>cije u Holandiji”), Colloquy Les Régionsen Europe, Institut d’Etudes Politiques de Rennes, CRAP/CERI, Rennes, 4-6 October;Raadschelders, J.C.N. (1996), doprinos “Riforma delle Autonomie in Europa”, godišnjak (ed.G. Marcou), Annuario 1996 delle Autonomie locali, Edizioni delle Autonomie locale, Rome,Vol. 1 pp. 449 ff.44 Za pregled sadašnjeg stanja, vidi Marcou, G. (1996), «L’administration locale et régionaleen Europe centrale et orientale», pp. 33-67 in L’Europe centrale et orientale 1996, izdanjekoje su uredili Edith Lhomel i Thomas Schreiber, La Documentation Française, Paris.45 Vidi Marcou, G. (1996), “L’expérience française de régionalisation (la décentralisationrégionale dans l’Etat unitaire)”, str. 505-520 u L’Etat de droit. Mélanges en l’honneur deGuy Braibant, Dalloz, Paris.136
Današnje granice francuskih regiona nastale su kao odgovor napotrebe državnog prostornog planiranja; one su čisto funkcionalne prirode,i <strong>za</strong>pravo je to razlog <strong>za</strong>što su često predmet kritika. Budući da se nacijaoformila vrlo rano, a neposredno nakon toga usledilo je i formiranje države,federalističke i regionalističke ideje nikada nisu imale veliki uticaj u Francuskoj.Značajno je prva savremena regionalna institucija bila kancelarijaregionalnog prefekta.Sa pravne tačke, regioni su sada teritorijalne vlasti kao i opštine i departmani,iako nemaju ustavne garancije <strong>za</strong> svoje postojanje. S druge strane,na njih je primenljiv ustavni princip slobodne uprave teritorijalnih vlasti (čl.72 Ustava). Francuska regionali<strong>za</strong>cija poštuje principe unitarne države, kojiimaju svoje ustavne garancije u principu nedeljivosti Republike.Ako u <strong>za</strong>konodavstvu nije izričito navedeno drugačije, princip slobodneuprave teritorijalnih vlasti ne može se upotrebiti kao osnova <strong>za</strong> <strong>za</strong>konodavnuvlast. U praksi, <strong>za</strong>konodavne nadležnosti regiona su mnogo višeograničene od onih koje imaju opštine i departmani, a pogotovo onih kojeima gradonačelnik. Regioni ne mogu vršiti ili preuzeti pravo nadzora nadlokalnim vlastima koje se nalaze na njihovoj teritoriji.Institucije, nadležnosti i finansije teritorijalnih vlasti određene su<strong>za</strong>konom. Regionima upravljaju regionalni saveti koji se biraju direktnimopštim pravom glasa po proporcionalnom sistemu glasanja u departmanima.Izvršne poslove obavlja Predsednik regionalnog saveta, koga bira regionalnisavet. Regioni potpadaju pod istu standardnu odredbu o nadležnostimakao i druge lokalne vlasti. Povrh toga, regionima su <strong>za</strong>konom preneseniili dodeljeni poslovi u sledećim oblastima: prostorno planiranje, državnoregionalniugovori o planiranju, srednjoškolsko obrazovanje (planiranje obrazovanjai školske prostorije), lokalni ekonomski razvoj, saobraćaj, stručnousavršavanje i turi<strong>za</strong>m.Francuska koncepcija unitarne Republike ne isključuje vođenjeračuna o lokalnim kulturnim razlikama. U francuskim <strong>za</strong>konima inkorporiranje i <strong>za</strong>držan deo nemačkog <strong>za</strong>konodavstva uveden u departmanima GornjeRajne, Donje Rajne i Mosele pre 1919. godine; u Statutu Korzike iz 1991.godine stoji da je ona teritorijalna <strong>za</strong>jednica sui generis sa drugačijim institucijamai širim ovlašćenjima od onih koje imaju regioni. Takođe postojeposebne regulative <strong>za</strong> prekomorske regione, grad Pariz i Il-d-frans.Regionali<strong>za</strong>cija bi se mogla ostvariti sličnim institucionalnimrešenjima u nekim drugim zemljama. Ovo se odnosi na Švedsku, ako seformiraju širi okruzi sa i<strong>za</strong>branim većima sa novim ovlašćenjima, pri čemuse <strong>za</strong>državaju odeljenja centralne vlade na ovom nivou.U Portugalu, osim prekomorskih regiona o kojima će više reči bitikasnije, regioni onako kako su definisani Ustavom iz 1976. godine na teritorijamagradova nisu uvek još uspostavljeni. Međutim, stare oblasti, koje su<strong>za</strong>snovane na napoleonskom modelu, sada su izgubile status lokalnih vlasti,a <strong>za</strong>konom o opštim principima iz 1991. godine utvrđene su opšte odredbe<strong>za</strong> stvaranje upravnog regiona, kojim upravlja skupština sastavljena i od137
- Page 1 and 2:
Zahvaljujemo se Skupštini Autonomn
- Page 3:
Sadržaj1. Principi evropskog regio
- Page 6 and 7:
A, kad su u pitanju uloga i društv
- Page 8 and 9:
Sve u svemu, na Kelzenovoj lestvici
- Page 10 and 11:
“Ova se tvrdnja ne može održati
- Page 12 and 13:
kao što su Konstanovi (Benjamin Ko
- Page 14 and 15:
Istorijski aspekt i savremeni tipov
- Page 16 and 17:
Sve u svemu, sažimajući vrlo razl
- Page 18 and 19:
181.1.3 Regionalna državaRazlozi o
- Page 20 and 21:
nih jedinica; 6) Statut, kao najvi
- Page 22 and 23:
Mastrihtskim sporazumom (iz 1992-3)
- Page 24 and 25:
Napokon, kad je reč o savremenoj i
- Page 26 and 27:
ditio sine qua non) liberalne demok
- Page 28 and 29:
pretpostavki dobre realizacije cilj
- Page 30 and 31:
“diktature nad potrebama”. Za p
- Page 32 and 33:
publikanske i demokratske misli, po
- Page 34 and 35:
Promišljajući iskustva prve decen
- Page 36 and 37:
tokole (Additional Protocol) o njen
- Page 38 and 39:
tvorci ove povelje žele da “izle
- Page 40 and 41:
gresa lokalnih i regionalnih vlasti
- Page 42 and 43:
421.3.6 Stanovišta evropskih minis
- Page 44 and 45:
443. Učestvovanje u procesu donoš
- Page 46 and 47:
4612. Finansijsko ujednačavanje i
- Page 48 and 49:
povećanja broja i moći javnih slu
- Page 50 and 51:
ulaciju i upravljanje nekim ključn
- Page 52 and 53:
efektivniji pod uslovom da vladavin
- Page 54 and 55:
24. Jovičić, Miodrag. 1993. “Re
- Page 57 and 58:
2. Evropski dokumenti o regionaliza
- Page 59 and 60:
Isto tako, ne treba tumačiti da od
- Page 61 and 62:
Član 12Generalni sekretar Saveta E
- Page 63 and 64:
2.1.3 Model međudržavnih sporazum
- Page 65 and 66:
Član 4. — Delokrug lokalne samou
- Page 67 and 68:
6. Lokalne vlasti biće konsultovan
- Page 69 and 70:
prvog dana meseca koji sledi po ist
- Page 71 and 72:
ogate raznolikosti regiona u Skupš
- Page 73 and 74:
u najmanju ruku, njegova organizaci
- Page 75 and 76:
delu finansija za posebne namene,
- Page 77 and 78:
Član 11. - Regioni i prekograničn
- Page 79 and 80:
2.4 Kongres lokalnih i regionalnih
- Page 81 and 82:
DodatakNacrt evropske povelje o reg
- Page 83 and 84:
B. Definicija regionalne samouprave
- Page 85 and 86: 3. Odgovarajući međunarodni spora
- Page 87 and 88: datke regiona, s ciljem usklađivan
- Page 89 and 90: U onim državama u kojima se region
- Page 91 and 92: Član 27. — Otkazivanje članstva
- Page 93 and 94: ostvariti ukoliko državne instituc
- Page 95 and 96: u obzir specifičnosti svog sistema
- Page 97 and 98: 3.2. Ovakvo učešće obezbeđuje s
- Page 99 and 100: 10. Regionalna administracija10.1.
- Page 101 and 102: pravi u postavljanju principa demok
- Page 103 and 104: 4. Komitetu ministara Saveta Evrope
- Page 105 and 106: U vezi sa lokalnim i regionalnim fi
- Page 107 and 108: 2 Komiteta ministara o dobroj praks
- Page 109 and 110: 2.7 Evropska povelja za pogranične
- Page 111 and 112: azvili su se u programe čije aktiv
- Page 113 and 114: marketinškim resursima. One se če
- Page 115 and 116: pske povelje o regionalnom razvoju,
- Page 117 and 118: drugih partnera. Pored toga, blisko
- Page 119 and 120: institucija, organizacija za zašti
- Page 121: - Evrope građana gde se ljudi odli
- Page 124 and 125: država, dok druge države uvode ko
- Page 126 and 127: kao i unapređivanje međuregionaln
- Page 128 and 129: 1281. DefinicijeKoncept regionaliza
- Page 130 and 131: Da bi se izmerio opseg ove instituc
- Page 132 and 133: Tako da ovo nije oblik regionalizac
- Page 134 and 135: pravcu 40 . I pored toga, regionaln
- Page 138 and 139: opštinskih predstavnika i od član
- Page 140 and 141: I ovde postoji velika heterogenost,
- Page 142 and 143: Ukupna koherentnost i jedinstvenost
- Page 144 and 145: Regionalizacija kakva je data u ita
- Page 146 and 147: kao institucije u razvoju infrastru
- Page 148 and 149: U zemljama koje su uvele regionalne
- Page 150 and 151: Stanje koje nastaje kao posledica r
- Page 152 and 153: Länder-a, ali Federacija obezbeđu
- Page 154 and 155: da izvrši određena ulaganja na te
- Page 156 and 157: Uniju vođenja pregovora i potpisiv
- Page 158 and 159: 3) Mehanizmi za finansijsku solidar
- Page 160 and 161: investicionih troškova još je zna
- Page 162 and 163: uvek dovode do stvaranja nekog step
- Page 164 and 165: koje regionima omogućavaju raciona
- Page 166 and 167: Nemački Osnovni zakon priznaje i j
- Page 168 and 169: veliki gradovi u Evropi kao i zajed
- Page 170 and 171: - društveno-ekonomski (na primer,
- Page 172 and 173: Pre svega, veličina regiona mora o
- Page 174 and 175: Verovatnoća je da bi davalje udela
- Page 176 and 177: Pored toga, politička regionalizac
- Page 178 and 179: Na osnovu ovih informacija možemo
- Page 180 and 181: Drugo, organizacija federalne drža
- Page 182 and 183: situacija u kojima prevelika podelj
- Page 184 and 185: stalnost od Beograda; što je prizn
- Page 186 and 187:
godina, nekoiko zemalja ovog region
- Page 188 and 189:
je nejasna. Postoje protivrečnost
- Page 190 and 191:
Poslednji generalni problem, nastao
- Page 192 and 193:
starstava. Trenutno su samo direktn
- Page 194 and 195:
centralnog budžeta (plate prosvetn
- Page 196 and 197:
3.2.4 Demokratija u lokalnim instit
- Page 198 and 199:
Iako nam nedostaju informacije iz p
- Page 200 and 201:
lovom boljeg upravljanja. U Federac
- Page 202 and 203:
- Regionalna samouprava mora biti j
- Page 204 and 205:
Lokalne javne službe- Zapošljavan
- Page 206 and 207:
Prve dve države su u regionalizaci
- Page 208 and 209:
njen značaj za demokratiju, mir, s
- Page 210 and 211:
postavljanjem autonomija ili region
- Page 212 and 213:
kasnije uticati na njegovo opredelj
- Page 214 and 215:
Građanske Demokratske Partije. Po
- Page 216 and 217:
nepoverenje prema regionalizaciji i
- Page 218 and 219:
autonomnih pokrajina važna pretpos
- Page 220 and 221:
10. Organiautonomnepokrajine11. Za
- Page 222 and 223:
proteže na 19 posebnih oblasti. Al
- Page 224 and 225:
vrlo uspešno rešio neke od tih za
- Page 226 and 227:
Takođe, prihvaćeni su predlozi da
- Page 228 and 229:
Za sada, i prema Zakonu o lokalnoj
- Page 230 and 231:
4. Literatura1. Basta, Lidija i ost