Länder-a, ali Federacija obezbeđuje finansijska sredstva (obično 50%, po čl.91a) i daje svoj doprinos u planiranju, te stoga ima uticaja na obavljanjeovih dužnosti i obave<strong>za</strong> 59 .Institucionalna saradnja ne isključuje pribegavanje saradnji po ugovoru.Sporazumi između Federacije i Länder-a postali su uobičajena procedurapri donošenju odluka, a Osnovni Zakon i federalno <strong>za</strong>konodavstvo predviđajumogućnost <strong>za</strong>ključivanja takvih sporazuma u određenim slučajevima 60 . Kombinacijaova dva oblika saradnje rezultira složenom procedurom donošenjaodluka u kojoj je potrebno da Kancelar zna gde su njegove granice u smisluvršenja federalnih dužnosti i ovlašćenja u sklopu Länder-a (posebno kadase opozicija na nivou federacije nalazi u većini u vladi određenog Landa), akonflikti se neretko iznose pred Federalni ustavni sud.Nadalje, Länder-i često <strong>za</strong>ključuju međusobne sporazume po pitanjuvršenja određenih dužnosti koje uključuju nekoliko Länder-a; postoje sporazumiu oblasti prostornog planiranja, razvoja područja koja se prostiru prekogranica Länder-a a u čijim okvirima se mora realizovati celokupan projekat(na primer, oblast Rajna-Nekar ili okolina gradova-država), a funkcionisanjetelevizijskih mreža predstavlja jedno od <strong>za</strong>duženja Länder-a u oblasti kulturekao oblast audio-vizuelne komunikacije.Švajcarski federalni sistem <strong>za</strong>pravo se znatno razlikuje od nemačkoguređenja. Kantoni učestvuju u federalnom <strong>za</strong>konodavstvu preko skupštine –Saveta država, čiji se članovi danas biraju direktnim pravom glasa, po osnovidva člana po jednom kantonu (ili jedan član na pola kantona). Federalno<strong>za</strong>konodavstvo neprestano proširuje svoj opseg, pa se švajcarski federali<strong>za</strong>mdanas obično opisuje kao “federali<strong>za</strong>m orijentisan na sprovođenje <strong>za</strong>kona”,što znači da je veliki deo <strong>za</strong>konodavne vlasti koncentrisan na federalnomnivou ali su uglavnom kantoni ti koji su <strong>za</strong>duženi <strong>za</strong> sprovođenje <strong>za</strong>kona.U Švajcarskoj je raspodela <strong>za</strong>konodavne vlasti složenija nego uNemačkoj i na <strong>za</strong>konodavnom planu kantoni i dalje imaju šira ovlašćenja odnemačkih Länder-a. I pored toga kantoni indirektno učestvuju i u izvršnojvlasti, <strong>za</strong>to što 7 članova Federalnog saveta, koji je švajcarsko kolegijalnoizvršno telo, dolaze iz različitih kantona, a i zbog toga što se po pitanjima59 Ove <strong>za</strong>jedničke odgovornosti su: 1) čl. 91a: izgradnja ustanova visokog obrazovanjauključujući univerzitetske klinike, unapređenje poljoprivrednih struktura, očuvanje obala iunapređenje regionalne privredne strukture; odbor <strong>za</strong> planiranje organizovan je na osnovupariteta a odluke se donose dvotrećinskom većinom, uključujući većinu iz Länder-a; odbor<strong>za</strong> planiranje usvaja načelni plan, u kom doduše nisu sadržani pojedinačni projekti (sem <strong>za</strong>izgradnju institucija visokog obrazovanja), jer je tema načelnog plana stvar Länder-a; 2) čl.91b: planiranje u oblasti obrazovanja i promovisanje istraživačkih instituta i projekata odnad-regionalnog značaja.60 Vidi Grewe -Leymarie, C. (1981), Le fédéralisme coopératif en République fédéraled’Allemagne, Economica, Paris; Marcou, G. (1994), «Les structures politiques etadministratives», Poglavlje 2, u Marcou, G./Kistenmacher, H./Clev, H.G., L’aménagementdu territoire en France et en Allemagne, La Documentation Française, Paris (verzija nanemačkom jeziku objavljena od Akademie für Raumforschung und Landesplanung, Hanover,1994); Schreckenberger, W. (1983), «Les relations intergouvernementales au sein de laFédération», str. 90 ff., u König, K./von Oertzen, J./Wagener, F. (ed.), op. cit.152
formulisanja federalne politike ili <strong>za</strong>konodavstva održavaju savetovanja usistemu koji je izrazito orijentisan ka iznalaženju kompromisa.Štaviše, švajcarski kantoni razvili su praksu među-kantonalnih sporazuma(“concordats”), kako Federalni ustav je <strong>za</strong>pravo izričito određuje, “popitanju <strong>za</strong>konodavstva, uprave i pravosuđa” (čl. 7 st. 2). Međutim, dok jenemačka praksa takva da se sporazumi sklapaju između dva ili više Länder-ao stvarima od <strong>za</strong>jedničkog interesa, švajcarski kantoni sastavljaju sporazumeo kojima pregovaraju i potpisuju svih 26 kantona i polu-kantona. Ovi“concordats” stoga predstavljaju alternativu <strong>za</strong> federalnu centrali<strong>za</strong>ciju uodređenim oblastima, pod uslovom da kantoni uspeju da se dogovore podatom pitanju.Sporazumom od 8. oktobra 1993. godine uspostavljena je i Konferencijakantonalnih vlasti sa ciljem poboljšanja među-kantonalna saradnje,pogotovo u vezi sa daljnjim razvojem federalizma, podelom odgovornostiizmeđu Federacije i kantona, pripremanjem federalnih odluka,sprovođenjem federalnih <strong>za</strong>dataka od strane kantona i spoljnom politikom ipolitikom integracije.U Belgiji, izmenjeni i dopunjeni Poseban <strong>za</strong>kon o institucionalnoj reformiod 8. avgusta 1980. godine (čl. 92 bis) predviđa da se saradnja izmeđudržave, <strong>za</strong>jednica i regiona, koja je posebno značajna usled složenosti ifragmentacije raspodele ovlašćenja, sprovodi preko sporazuma, pri čemu jeodređen broj sporazuma obave<strong>za</strong>n. Ovim sporazumima obnavlja se fizičkojedinstvo određenih ovlašćenja i omogućava se saradnja između različitihnadležnih vlasti. Sporazumi o saradnji <strong>za</strong>držani su i u federalnom sistemukoji je u međuvremenu uveden 61 .Kada se napravi poređenje sa državama koje su uvele institucionalniregionali<strong>za</strong>m, uočavaju se prepoznatljive osobine odnosa među strukturamavlasti u tim zemljama. Pre svega, regioni ni na koji način ne učestvuju unacionalnoj <strong>za</strong>konodavnoj ili izvršnoj vlasti.Sastav članstva u španskom Senatu ne predstavlja autonomne <strong>za</strong>jednice,<strong>za</strong>to što se oko četiri petine Senatora bira u pokrajinskim okvirima,a vlada se formira na isključivo državnoj osnovi. S druge strane, skupštineautonomnih <strong>za</strong>jednica mogu podnositi predloge <strong>za</strong>kona pod određenim uslovima(čl. 87).Španija je u ovom pogledu donekle sledila model “nemačkog kooperativnogfederalizma”. Godine 1983. resorne konferencije (conferenciassectoriales) uspostavljene su <strong>za</strong>konom da bi se obezbedila saradnja državesa autonomnim <strong>za</strong>jednicama; konferencije mogu donositi sporazume kojipostaju obavezujući <strong>za</strong> strane odmah nakon njihovog potpisivanja 62 .Centralna vlada i autonomne <strong>za</strong>jednice takođe sklapaju bilateralnesporazume o finansiranju u pojedinim oblastima, bilo <strong>za</strong>to što vlada želi61 Coenraets, Ph. (1993), “Les accords de coopération dans la Belgique fédérale”, Administrationpublique, str. 158-200.62 Ovi sporazumi sada su predviđeni Zakonom o opštim pravilima <strong>za</strong> javnu upravu i upravnipostupak, od 26.novembra 1992. godine.153
- Page 1 and 2:
Zahvaljujemo se Skupštini Autonomn
- Page 3:
Sadržaj1. Principi evropskog regio
- Page 6 and 7:
A, kad su u pitanju uloga i društv
- Page 8 and 9:
Sve u svemu, na Kelzenovoj lestvici
- Page 10 and 11:
“Ova se tvrdnja ne može održati
- Page 12 and 13:
kao što su Konstanovi (Benjamin Ko
- Page 14 and 15:
Istorijski aspekt i savremeni tipov
- Page 16 and 17:
Sve u svemu, sažimajući vrlo razl
- Page 18 and 19:
181.1.3 Regionalna državaRazlozi o
- Page 20 and 21:
nih jedinica; 6) Statut, kao najvi
- Page 22 and 23:
Mastrihtskim sporazumom (iz 1992-3)
- Page 24 and 25:
Napokon, kad je reč o savremenoj i
- Page 26 and 27:
ditio sine qua non) liberalne demok
- Page 28 and 29:
pretpostavki dobre realizacije cilj
- Page 30 and 31:
“diktature nad potrebama”. Za p
- Page 32 and 33:
publikanske i demokratske misli, po
- Page 34 and 35:
Promišljajući iskustva prve decen
- Page 36 and 37:
tokole (Additional Protocol) o njen
- Page 38 and 39:
tvorci ove povelje žele da “izle
- Page 40 and 41:
gresa lokalnih i regionalnih vlasti
- Page 42 and 43:
421.3.6 Stanovišta evropskih minis
- Page 44 and 45:
443. Učestvovanje u procesu donoš
- Page 46 and 47:
4612. Finansijsko ujednačavanje i
- Page 48 and 49:
povećanja broja i moći javnih slu
- Page 50 and 51:
ulaciju i upravljanje nekim ključn
- Page 52 and 53:
efektivniji pod uslovom da vladavin
- Page 54 and 55:
24. Jovičić, Miodrag. 1993. “Re
- Page 57 and 58:
2. Evropski dokumenti o regionaliza
- Page 59 and 60:
Isto tako, ne treba tumačiti da od
- Page 61 and 62:
Član 12Generalni sekretar Saveta E
- Page 63 and 64:
2.1.3 Model međudržavnih sporazum
- Page 65 and 66:
Član 4. — Delokrug lokalne samou
- Page 67 and 68:
6. Lokalne vlasti biće konsultovan
- Page 69 and 70:
prvog dana meseca koji sledi po ist
- Page 71 and 72:
ogate raznolikosti regiona u Skupš
- Page 73 and 74:
u najmanju ruku, njegova organizaci
- Page 75 and 76:
delu finansija za posebne namene,
- Page 77 and 78:
Član 11. - Regioni i prekograničn
- Page 79 and 80:
2.4 Kongres lokalnih i regionalnih
- Page 81 and 82:
DodatakNacrt evropske povelje o reg
- Page 83 and 84:
B. Definicija regionalne samouprave
- Page 85 and 86:
3. Odgovarajući međunarodni spora
- Page 87 and 88:
datke regiona, s ciljem usklađivan
- Page 89 and 90:
U onim državama u kojima se region
- Page 91 and 92:
Član 27. — Otkazivanje članstva
- Page 93 and 94:
ostvariti ukoliko državne instituc
- Page 95 and 96:
u obzir specifičnosti svog sistema
- Page 97 and 98:
3.2. Ovakvo učešće obezbeđuje s
- Page 99 and 100:
10. Regionalna administracija10.1.
- Page 101 and 102: pravi u postavljanju principa demok
- Page 103 and 104: 4. Komitetu ministara Saveta Evrope
- Page 105 and 106: U vezi sa lokalnim i regionalnim fi
- Page 107 and 108: 2 Komiteta ministara o dobroj praks
- Page 109 and 110: 2.7 Evropska povelja za pogranične
- Page 111 and 112: azvili su se u programe čije aktiv
- Page 113 and 114: marketinškim resursima. One se če
- Page 115 and 116: pske povelje o regionalnom razvoju,
- Page 117 and 118: drugih partnera. Pored toga, blisko
- Page 119 and 120: institucija, organizacija za zašti
- Page 121: - Evrope građana gde se ljudi odli
- Page 124 and 125: država, dok druge države uvode ko
- Page 126 and 127: kao i unapređivanje međuregionaln
- Page 128 and 129: 1281. DefinicijeKoncept regionaliza
- Page 130 and 131: Da bi se izmerio opseg ove instituc
- Page 132 and 133: Tako da ovo nije oblik regionalizac
- Page 134 and 135: pravcu 40 . I pored toga, regionaln
- Page 136 and 137: Ova reforma trebalo bi da naknadno
- Page 138 and 139: opštinskih predstavnika i od član
- Page 140 and 141: I ovde postoji velika heterogenost,
- Page 142 and 143: Ukupna koherentnost i jedinstvenost
- Page 144 and 145: Regionalizacija kakva je data u ita
- Page 146 and 147: kao institucije u razvoju infrastru
- Page 148 and 149: U zemljama koje su uvele regionalne
- Page 150 and 151: Stanje koje nastaje kao posledica r
- Page 154 and 155: da izvrši određena ulaganja na te
- Page 156 and 157: Uniju vođenja pregovora i potpisiv
- Page 158 and 159: 3) Mehanizmi za finansijsku solidar
- Page 160 and 161: investicionih troškova još je zna
- Page 162 and 163: uvek dovode do stvaranja nekog step
- Page 164 and 165: koje regionima omogućavaju raciona
- Page 166 and 167: Nemački Osnovni zakon priznaje i j
- Page 168 and 169: veliki gradovi u Evropi kao i zajed
- Page 170 and 171: - društveno-ekonomski (na primer,
- Page 172 and 173: Pre svega, veličina regiona mora o
- Page 174 and 175: Verovatnoća je da bi davalje udela
- Page 176 and 177: Pored toga, politička regionalizac
- Page 178 and 179: Na osnovu ovih informacija možemo
- Page 180 and 181: Drugo, organizacija federalne drža
- Page 182 and 183: situacija u kojima prevelika podelj
- Page 184 and 185: stalnost od Beograda; što je prizn
- Page 186 and 187: godina, nekoiko zemalja ovog region
- Page 188 and 189: je nejasna. Postoje protivrečnost
- Page 190 and 191: Poslednji generalni problem, nastao
- Page 192 and 193: starstava. Trenutno su samo direktn
- Page 194 and 195: centralnog budžeta (plate prosvetn
- Page 196 and 197: 3.2.4 Demokratija u lokalnim instit
- Page 198 and 199: Iako nam nedostaju informacije iz p
- Page 200 and 201: lovom boljeg upravljanja. U Federac
- Page 202 and 203:
- Regionalna samouprava mora biti j
- Page 204 and 205:
Lokalne javne službe- Zapošljavan
- Page 206 and 207:
Prve dve države su u regionalizaci
- Page 208 and 209:
njen značaj za demokratiju, mir, s
- Page 210 and 211:
postavljanjem autonomija ili region
- Page 212 and 213:
kasnije uticati na njegovo opredelj
- Page 214 and 215:
Građanske Demokratske Partije. Po
- Page 216 and 217:
nepoverenje prema regionalizaciji i
- Page 218 and 219:
autonomnih pokrajina važna pretpos
- Page 220 and 221:
10. Organiautonomnepokrajine11. Za
- Page 222 and 223:
proteže na 19 posebnih oblasti. Al
- Page 224 and 225:
vrlo uspešno rešio neke od tih za
- Page 226 and 227:
Takođe, prihvaćeni su predlozi da
- Page 228 and 229:
Za sada, i prema Zakonu o lokalnoj
- Page 230 and 231:
4. Literatura1. Basta, Lidija i ost