efektivniji pod uslovom da vladavinske institucije nisu potpuno centralizovane,priznato je interaktivno dejstvo decentrali<strong>za</strong>cije i demokrati<strong>za</strong>cije.Kako bilo, konture relativno konzistentnog seta principa regionali<strong>za</strong>cijeevropskih država sad su već raspoznatljive. Samim svojim postojanjemna dnevnom redu evropske politike obavezivaće političke delatnike napraktično određenje <strong>za</strong> ili protiv, i to u uslovima evidentne nepopularnostiosporavanja vertikalne razdeobe moći. A, budući da je, tamo gde postoji,regionalna autonomija segment demokratskog upravljanja, građanima Evrope,kojima je stalo do “demokratije odozdo” i sopstvenog subjektiviranja uposlovima <strong>za</strong>jednice, preostaje da istrajno rade na afirmaciji regionalističkealternative na unutardržavnom i nadnacionalnom planu.Ne treba sumnjati u sinergetsko dejstvo pokreta <strong>za</strong> decentrali<strong>za</strong>cijunacionalnih država, razmene dobrih praksi između država i regija, kao i usve intenzivnije prekogranične, interteritorijalne saradnje lokalnih i regionalnihvlasti i <strong>za</strong>jednica.Mislimo globalno — delujmo regionalno!52
1.5 Literatura1. Arent, Hana (Arendt, Hannah). 1991. O revoluciji, Beograd: FilipVišnjić.2. Berlin, Isaija (Berlin, Isaiah). 1992. Četiri ogleda o slobodi, Beograd: FilipVišnjić.3. Bobio, Norberto (Bobbio, Norberto). 1990. Budućnost demokratije,Beograd: Filip Višnjić.4. Cirn, Mihael (Zurn, Michael). 2003: Upravljanje sa one strane nacionalnedržave, Beograd: Filip Višnjić.5. Čalić, Eduard, 1985. Hitler bez maske, Pula: Istarska naklada.6. Dal, Robert (Dahl, Robert) 1994. Dileme pluralističke demokratije, Beograd:BIGZ.7. Dal, Robert (Dahl, Robert). 1995/96. “Demokratija i ljudska prava urazličitim uslovima razvoja”, U: Politike ljudskih prava, No 3-4 /1995-1-2/1996. Ed. Obrad Savić, Beograd: Beogradski krug.8. Dal, Robert (Dahl, Robert). 1997. Poliarhija, Beograd: Filip Višnjić.9. Dal, Robert (Dahl, Robert). 1999. Demokratija i njeni kritičari, Podgorica:CID.10. Damjanović, Mijat. Ed. 2001. Lokalna demokratija — stanje i perspektive,Beograd: Magna Agenda.11. Damjanović Mijat, Đorđević Snežana Eds. 1995. I<strong>za</strong>zovi modernoj upravii upravljanju, Beograd: TIMIT.12. Digi, Leon (Duguit, Leon). 1997. Preobražaji javnog prava, Beograd:Plato.13. Eliot, Tomas (Eliot, S. Thomas). 1995. Ka definiciji kulture, Niš:Prosveta.14. Flajner, Tomas (Fleiner, Thomas). 1996. Ljudska prava i ljudsko dostojanstvo,Beograd–Valjevo: Gutenbergova galaksija.15. Fridrih, J. Karl (Friedrich, J. Carl). 1996. Konstitucionali<strong>za</strong>m, Podgorica:CID.16. Gidens, Entoni (Giddens, Anthony). 2003. Sociologija, Beograd: Ekonomskifakultet.17. Habermas, Jirgen (Habermas, Joergen). 1983. “Konzervativi<strong>za</strong>m ikapitalistička kri<strong>za</strong>”, U: Marksi<strong>za</strong>m u svetu, br. — 4-5, M. Nikolić Ur.,Beograd: NIRO Komunist.18. Hague Rod, Harrop Martin, Breslin Shaun. 2001. Komparativna vladavinai politika, Zagreb: Fakultet političkih znanosti.19. Hajek, A. Fridrih (Hayek, A. Friedrich). 1998. Poredak slobode, Novi Sad:Global Book.20. Hejvud, Endru (Haywood, Andrew). 2004. Politika, Beograd: CLIO.21. Held, Dejvid (Held, David). 1990. Modeli demokracije, Zagreb: Školskaknjiga.22. Held, Dejvid (Held, David). 1997. Demokratija i globalni poredak,Beograd: Filip Višnjić.23. Jovanović, Slobodan. 1990. O državi, Sabrana dela, Tom 8, Beograd:BIGZ.53
- Page 1 and 2: Zahvaljujemo se Skupštini Autonomn
- Page 3: Sadržaj1. Principi evropskog regio
- Page 6 and 7: A, kad su u pitanju uloga i društv
- Page 8 and 9: Sve u svemu, na Kelzenovoj lestvici
- Page 10 and 11: “Ova se tvrdnja ne može održati
- Page 12 and 13: kao što su Konstanovi (Benjamin Ko
- Page 14 and 15: Istorijski aspekt i savremeni tipov
- Page 16 and 17: Sve u svemu, sažimajući vrlo razl
- Page 18 and 19: 181.1.3 Regionalna državaRazlozi o
- Page 20 and 21: nih jedinica; 6) Statut, kao najvi
- Page 22 and 23: Mastrihtskim sporazumom (iz 1992-3)
- Page 24 and 25: Napokon, kad je reč o savremenoj i
- Page 26 and 27: ditio sine qua non) liberalne demok
- Page 28 and 29: pretpostavki dobre realizacije cilj
- Page 30 and 31: “diktature nad potrebama”. Za p
- Page 32 and 33: publikanske i demokratske misli, po
- Page 34 and 35: Promišljajući iskustva prve decen
- Page 36 and 37: tokole (Additional Protocol) o njen
- Page 38 and 39: tvorci ove povelje žele da “izle
- Page 40 and 41: gresa lokalnih i regionalnih vlasti
- Page 42 and 43: 421.3.6 Stanovišta evropskih minis
- Page 44 and 45: 443. Učestvovanje u procesu donoš
- Page 46 and 47: 4612. Finansijsko ujednačavanje i
- Page 48 and 49: povećanja broja i moći javnih slu
- Page 50 and 51: ulaciju i upravljanje nekim ključn
- Page 54 and 55: 24. Jovičić, Miodrag. 1993. “Re
- Page 57 and 58: 2. Evropski dokumenti o regionaliza
- Page 59 and 60: Isto tako, ne treba tumačiti da od
- Page 61 and 62: Član 12Generalni sekretar Saveta E
- Page 63 and 64: 2.1.3 Model međudržavnih sporazum
- Page 65 and 66: Član 4. — Delokrug lokalne samou
- Page 67 and 68: 6. Lokalne vlasti biće konsultovan
- Page 69 and 70: prvog dana meseca koji sledi po ist
- Page 71 and 72: ogate raznolikosti regiona u Skupš
- Page 73 and 74: u najmanju ruku, njegova organizaci
- Page 75 and 76: delu finansija za posebne namene,
- Page 77 and 78: Član 11. - Regioni i prekograničn
- Page 79 and 80: 2.4 Kongres lokalnih i regionalnih
- Page 81 and 82: DodatakNacrt evropske povelje o reg
- Page 83 and 84: B. Definicija regionalne samouprave
- Page 85 and 86: 3. Odgovarajući međunarodni spora
- Page 87 and 88: datke regiona, s ciljem usklađivan
- Page 89 and 90: U onim državama u kojima se region
- Page 91 and 92: Član 27. — Otkazivanje članstva
- Page 93 and 94: ostvariti ukoliko državne instituc
- Page 95 and 96: u obzir specifičnosti svog sistema
- Page 97 and 98: 3.2. Ovakvo učešće obezbeđuje s
- Page 99 and 100: 10. Regionalna administracija10.1.
- Page 101 and 102: pravi u postavljanju principa demok
- Page 103 and 104:
4. Komitetu ministara Saveta Evrope
- Page 105 and 106:
U vezi sa lokalnim i regionalnim fi
- Page 107 and 108:
2 Komiteta ministara o dobroj praks
- Page 109 and 110:
2.7 Evropska povelja za pogranične
- Page 111 and 112:
azvili su se u programe čije aktiv
- Page 113 and 114:
marketinškim resursima. One se če
- Page 115 and 116:
pske povelje o regionalnom razvoju,
- Page 117 and 118:
drugih partnera. Pored toga, blisko
- Page 119 and 120:
institucija, organizacija za zašti
- Page 121:
- Evrope građana gde se ljudi odli
- Page 124 and 125:
država, dok druge države uvode ko
- Page 126 and 127:
kao i unapređivanje međuregionaln
- Page 128 and 129:
1281. DefinicijeKoncept regionaliza
- Page 130 and 131:
Da bi se izmerio opseg ove instituc
- Page 132 and 133:
Tako da ovo nije oblik regionalizac
- Page 134 and 135:
pravcu 40 . I pored toga, regionaln
- Page 136 and 137:
Ova reforma trebalo bi da naknadno
- Page 138 and 139:
opštinskih predstavnika i od član
- Page 140 and 141:
I ovde postoji velika heterogenost,
- Page 142 and 143:
Ukupna koherentnost i jedinstvenost
- Page 144 and 145:
Regionalizacija kakva je data u ita
- Page 146 and 147:
kao institucije u razvoju infrastru
- Page 148 and 149:
U zemljama koje su uvele regionalne
- Page 150 and 151:
Stanje koje nastaje kao posledica r
- Page 152 and 153:
Länder-a, ali Federacija obezbeđu
- Page 154 and 155:
da izvrši određena ulaganja na te
- Page 156 and 157:
Uniju vođenja pregovora i potpisiv
- Page 158 and 159:
3) Mehanizmi za finansijsku solidar
- Page 160 and 161:
investicionih troškova još je zna
- Page 162 and 163:
uvek dovode do stvaranja nekog step
- Page 164 and 165:
koje regionima omogućavaju raciona
- Page 166 and 167:
Nemački Osnovni zakon priznaje i j
- Page 168 and 169:
veliki gradovi u Evropi kao i zajed
- Page 170 and 171:
- društveno-ekonomski (na primer,
- Page 172 and 173:
Pre svega, veličina regiona mora o
- Page 174 and 175:
Verovatnoća je da bi davalje udela
- Page 176 and 177:
Pored toga, politička regionalizac
- Page 178 and 179:
Na osnovu ovih informacija možemo
- Page 180 and 181:
Drugo, organizacija federalne drža
- Page 182 and 183:
situacija u kojima prevelika podelj
- Page 184 and 185:
stalnost od Beograda; što je prizn
- Page 186 and 187:
godina, nekoiko zemalja ovog region
- Page 188 and 189:
je nejasna. Postoje protivrečnost
- Page 190 and 191:
Poslednji generalni problem, nastao
- Page 192 and 193:
starstava. Trenutno su samo direktn
- Page 194 and 195:
centralnog budžeta (plate prosvetn
- Page 196 and 197:
3.2.4 Demokratija u lokalnim instit
- Page 198 and 199:
Iako nam nedostaju informacije iz p
- Page 200 and 201:
lovom boljeg upravljanja. U Federac
- Page 202 and 203:
- Regionalna samouprava mora biti j
- Page 204 and 205:
Lokalne javne službe- Zapošljavan
- Page 206 and 207:
Prve dve države su u regionalizaci
- Page 208 and 209:
njen značaj za demokratiju, mir, s
- Page 210 and 211:
postavljanjem autonomija ili region
- Page 212 and 213:
kasnije uticati na njegovo opredelj
- Page 214 and 215:
Građanske Demokratske Partije. Po
- Page 216 and 217:
nepoverenje prema regionalizaciji i
- Page 218 and 219:
autonomnih pokrajina važna pretpos
- Page 220 and 221:
10. Organiautonomnepokrajine11. Za
- Page 222 and 223:
proteže na 19 posebnih oblasti. Al
- Page 224 and 225:
vrlo uspešno rešio neke od tih za
- Page 226 and 227:
Takođe, prihvaćeni su predlozi da
- Page 228 and 229:
Za sada, i prema Zakonu o lokalnoj
- Page 230 and 231:
4. Literatura1. Basta, Lidija i ost