23.10.2014 Views

Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...

Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...

Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Uslovi na radu i individualna uverenja <strong>za</strong>poslenih kao prediktori organi<strong>za</strong>cijskog zdravlja<br />

Prikaz standardizovanih rešenja <strong>za</strong> modele na poduzorka prika<strong>za</strong>ni su na slikama 8 i<br />

9. Uočljivo je da je „državni“ model veoma sličan modelu dobijenom na generalnom<br />

uzorku (što je i logično, s obzirom na razliku u broju <strong>za</strong>poslenih u oba sektora). Ipak, u<br />

modelu na <strong>za</strong>poslenima iz državnog sektora izgubio se direktan efekat iracionalnih<br />

uverenja na izgaranje. Konačno, može se primetiti i da izgaranje negativno predviđa broj<br />

dana odsustva. No, taj nalaz treba uzeti sa rezervom, jer je pove<strong>za</strong>nost između izgaranja i<br />

intenziteta psihofizičkih simptoma izuzetno visoka (β= .64), te je moguće da postoji<br />

multikolinearnost te dve varijable u predikciji odsustva, pri čemu može doći do<br />

supresovanja efekta jednog od prediktora, ili do promene smera uticaja.<br />

Sa druge strane, u modelu na poduzorku organi<strong>za</strong>cija iz privatnog sektora,<br />

iracionalna uverenja ostvaruju značajan efekat na izgaranja na radu. Izgaranje, dalje,<br />

direktno predviđa nameru <strong>za</strong> napuštanje organi<strong>za</strong>cije. Valja takođe uočiti da u<br />

„privatnom“ modelu, pozitivna iskustva ostvaruju tek indirektan efekat na privrženosti –<br />

preko percepcije radne angažovanosti.<br />

7.5 Dodatne analize<br />

7.5.1 Plan dodatnih anali<strong>za</strong><br />

Preostale analize sprovedene su kako bi bile testirane hipoteze H6a-f u pogledu<br />

polnih razlika, te razlika između <strong>za</strong>poslenih u državnim i privatnim kompanijama, te<br />

različitog nivoa obrazovanja i radnog mesta. Osim toga, testirani su i razni efekti<br />

interakcija između kategorijalnih prediktora intenziteta stresnog odgovora i blagostanja<br />

<strong>za</strong>poslenih. Postoje dve vrste takvih anali<strong>za</strong>: (1) najpre smo sve razlike između grupa<br />

testirali u odnosu na kompozitni skor mera organi<strong>za</strong>cijskog zdravlja, a potom smo (2)<br />

računali razlike između grupa u pogledu ostalih indikatora stresa i blagostanja <strong>za</strong>poslenih.<br />

Sledi prikaz jedne i druge metodologije testiranja razlika.<br />

(1) Najpre smo testirali da li se <strong>za</strong>posleni u državnim i privatnim kompanijama<br />

razlikuju u pogledu kompozitne mere ukupnog organi<strong>za</strong>cijskog zdravlja.<br />

106

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!