Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...
Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...
Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Uslovi na radu i individualna uverenja <strong>za</strong>poslenih kao prediktori organi<strong>za</strong>cijskog zdravlja<br />
realnosti i ne utiču jedna na drugu. Model kongruencije (eng. congruence model)<br />
pretpostavlja da, iako postoji pove<strong>za</strong>nost između porodice i posla (pozitivna ili<br />
negativna), njihova pove<strong>za</strong>nost je samo prividna, <strong>za</strong>to što i jedna i druga grupa varijabli<br />
dele <strong>za</strong>jednički uzrok. Npr, pozitivna korelacija između <strong>za</strong>dovoljstva poslom i<br />
porodičnim životom može biti uzrokovana nekim trećim faktorom, npr. stabilnim ličnim<br />
varijablama poput pozitivnog afektiviteta. Integrativni model (eng. identity or integrative<br />
model) pretpostavlja da su radne i porodične uloge toliko isprepletane da su praktično<br />
nerazdvojne (kao što bi mogao biti slučaj kod sveštenika, ili vlasnika malih porodičnih<br />
firmi). Među kau<strong>za</strong>lnim modelima, poznati su model prelivanja, model kompen<strong>za</strong>cije i<br />
model iscrpljivanja resursa. Prema modelu prelivanja (eng. spill-over), postoji pozitivna<br />
korelacija između jednog i drugog domena života, npr. ne<strong>za</strong>dovoljstvo poslom paralelno<br />
se “preliva” i u ne<strong>za</strong>dovoljstvo porodicom, iako se porodična situacija objektivno možda<br />
uopšte nije promenila. Model kompen<strong>za</strong>cije (eng. compensation model) pretpostavlja pak,<br />
negativnu pove<strong>za</strong>nost između dva životna domena. Povećanje ne<strong>za</strong>dovoljstva u jednom<br />
području života (npr. porodici) dovodi do smanjenja vremena i energije <strong>za</strong> tu ulogu, što<br />
onda dovodi do povećanja u vremenu i energiji koje je posvećeno drugom životnom<br />
domenu (npr. radu) u nastojanju da nadoknadi manjak <strong>za</strong>dovoljstva u prvom. Model<br />
iscrpljivanja resursa (eng. resource drain model) takođe postulira negativnu pove<strong>za</strong>nost<br />
između porodičnog i radnog života. Mehani<strong>za</strong>m je taj da su naši resursi ograničeni i,<br />
preterano njihovo investiranje u jedan domen (npr, radni) vodi iscrpljivanju dostupnih<br />
resursa (npr, vremena i energije) <strong>za</strong> korišćenje u drugom, što posledično vodi smanjenom<br />
<strong>za</strong>dovoljstvu u tom domenu.<br />
Novija istraživanja ukazuju da nijedan od ovih mehani<strong>za</strong>ma ne deluje samostalno,<br />
već da više njih funkcioniše simultano u povezivanju ovih životnih domena. Stoga je<br />
potrebno više pažnje posvetiti integraciji ovih modela i istraživanju njihove dinamike,<br />
kao i uticaja nekih trećih varijabli u stres procesu (npr, samoefikasnosti; detaljnije u<br />
Frone, 2003). Na našem uzorku (Tomić, Popov, & Majstorović, 2011) poka<strong>za</strong>no je da<br />
prelivanje poslovnog života na porodično ima negativne efekte na izgaranje kod<br />
<strong>za</strong>poslenih majki. To je posebno uočljivo kod prelivanja posla na bračnu relaciju i<br />
roditeljsku ulogu. Sličan efekat je primetan i kod predikcije <strong>za</strong>dovoljstva brakom, dok je<br />
23