23.10.2014 Views

Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...

Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...

Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Uslovi na radu i individualna uverenja <strong>za</strong>poslenih kao prediktori organi<strong>za</strong>cijskog zdravlja<br />

Formulisani su i sledeći specifični istraživački ciljevi:<br />

1. Ispitati kakve efekte imaju pozitivna i negativna iskustva nastala kao posledica percepcije<br />

uslova na radu na indikatore organi<strong>za</strong>cijskog zdravlja (nivo stresa i blagostanja kod <strong>za</strong>poslenih).<br />

2. Ispitati potencijalnu medijacionu ulogu iracionalnih i racionalnih uverenja u relaciji između<br />

pozitivnih i negativnih iskustava sa jedne, i indikatora organi<strong>za</strong>cijskog zdravlja (nivo stresa i<br />

blagostanja kod <strong>za</strong>poslenih), sa druge strane.<br />

3. Ispitati pove<strong>za</strong>nost i verovatni smer uticaja između individualnih indikatora stresa i<br />

blagostanja sa jedne, i poka<strong>za</strong>telja organi<strong>za</strong>cijske uspešnosti (prosocijalno organi<strong>za</strong>cijsko<br />

ponašanje, namera <strong>za</strong> napuštanje oragni<strong>za</strong>cije i broj dana odsustava sa posla usled bolesti ili<br />

povreda na radu), sa druge strane.<br />

4. Ispitati u kakvom su međusobnom odnosu konstrukti izgaranja i radne angažovanosti. S tim u<br />

vezi, ispitati dve alternativne hipoteze o njihovom odnosu: prema prvoj hipotezi (Maslach &<br />

Leiter, 1997) radna angažovanost predstavlja pozitivnu antitezu izgaranju, dok prema drugoj<br />

(Schaufeli et al., 2002), izgaranje i radna angažovanosti predstavljau dva negativno pove<strong>za</strong>na, ali<br />

odvojena konstrukta.<br />

5. Testirati finalni strukturalni model posebno na ispitanicima iz privatnog i državnog sektora.<br />

6. Ispitati razlike u pogledu ukupnog organi<strong>za</strong>cijskog zdravlja, kao i pojedinih indikatora stresa i<br />

blagostanja između <strong>za</strong>poslenih u privatnim i državnim kompanijama.<br />

7. Ispitati polne razlike u izraženosti ukupnog organi<strong>za</strong>cijskog zdravlja, kao i pojedinih<br />

indikatora stresa i blagostanja na radu. U vezi sa tim, testirati dve alternativne hipoteze u vezi sa<br />

polnim razlikama – hipotezu diferencijalne izloženosti ili diferencijalne reaktivnosti (Tytherleigh<br />

et al., 2007).<br />

8. Ispitati razlike u pogledu izraženosti ukupnog organi<strong>za</strong>cijskog zdravlja, kao i indikatora stresa<br />

i blagostanja na radu s obzirom na nivo obrazovanja i nivo radnog mesta.<br />

57

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!