23.10.2014 Views

Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...

Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...

Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Uslovi na radu i individualna uverenja <strong>za</strong>poslenih kao prediktori organi<strong>za</strong>cijskog zdravlja<br />

na faktor posvećenosti – merni model je po većini indeksa poka<strong>za</strong>o <strong>za</strong>dovoljavajuća<br />

svojstva. To, praktično, znači da ispitanici iz ovog uzorka <strong>za</strong>poslenih nisu u potpunosti u<br />

stanju da diferenciraju tri faceta radne angažovanosti onako kako su <strong>za</strong>mislili autori<br />

modela radne angažovanosti. Dve pomenute stavke (br. 5 i 6) najviše su doprinele<br />

narušavanju indeksa podesnosti <strong>za</strong> pretpostavljene latentne strukture. Stavka br. 5 u<br />

inicijalnom modelu imala je suviše reziduala sa stavkama 6 i 4 („Moj posao me<br />

inspiriše“). Osim toga, LM test je sugerisao da bi se model popravio ukoliko bi stavka 5<br />

imala <strong>za</strong>sićenja na faktor posvećenosti, kao i na faktor apsorpcije – te nije bilo drugog<br />

rešenja osim da se izostavi iz modela. Pored problema višestrukih <strong>za</strong>sićenja, uočljivo je i<br />

to da su sva tri faktora angažovanosti dosta visoko korelirani (.62< r < .68), što nam je<br />

dalo osnova da probamo sa jednofaktorskim rešenjem. No, kao i u trofaktorskom, i ovde<br />

su stavke 5 i 6 imale dosta reziduala, te je u strukturalnim anali<strong>za</strong>ma korišćen origanalan<br />

trofaktorski model angažovanosti.<br />

Merni model prosocijalnog organi<strong>za</strong>cijskog ponašanja, takođe je, tek uz<br />

specifikacije inicijalnog modela dostigao <strong>za</strong>dovoljavajuće indekse podesnosti. Naime,<br />

stavke broj 2 i 3, koje se odnose na facete srčanosti i povinovanju organi<strong>za</strong>ciji imale su<br />

velike međusobne reziduale, a osim toga, <strong>za</strong>sićenja na faktor OCB <strong>za</strong> obe stavke nije bio<br />

dovoljno visok (.08 i .15), a <strong>za</strong> stavku broj dva čak je i ispod granice značajnosti. Pošto su<br />

to jedine dve stavke u upitniku sa obrnutim načinom skorovanja, ostaje dilema da li niže<br />

<strong>za</strong>sićenje ovih stavki potiče stoga što ove dve dimenzije suštinski ne pripadaju prostoru<br />

merenja prosocijalnog organi<strong>za</strong>cijskog ponašanja ili je posredi sistematski različiti<br />

obra<strong>za</strong>c odgovaranja ispitanika na pozitivno i negativno usmerene stavke. U literaturi je<br />

poznat fenomen da različito usmerene stavke znaju da naruše, inače teorijski opravdanu i<br />

empirijski <strong>za</strong>snovanu latentnu strukturu nekog upitnika (videti npr. Bostic, Rubio, &<br />

Hood, 2000; DiStefano & Motl, 2006). Kakogod, četiri preostale stavke u upitniku OCBS<br />

predstavljaju nešto redukovan konstrukt prosocijalnog ponašanja – odnosno reprezentuju<br />

taj konstrukt u najužem smislu reči. Pomažuće ponašanje, <strong>za</strong>tim, lojalnost oragni<strong>za</strong>ciji, te<br />

samoinicijativa i građanska vrlina predstavljaju četiri faceta koja su, barem u ovom<br />

istraživanju, činila suštinu ovog konstrukta.<br />

Modifikovani upitnik OCS, teorijski je predviđeno da meri dva faktora sa po tri<br />

indikatora po faktoru – faktor afektivne i normativne privrženosti. No, nešto bolje<br />

120

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!