Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...
Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...
Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Uslovi na radu i individualna uverenja <strong>za</strong>poslenih kao prediktori organi<strong>za</strong>cijskog zdravlja<br />
na faktor posvećenosti – merni model je po većini indeksa poka<strong>za</strong>o <strong>za</strong>dovoljavajuća<br />
svojstva. To, praktično, znači da ispitanici iz ovog uzorka <strong>za</strong>poslenih nisu u potpunosti u<br />
stanju da diferenciraju tri faceta radne angažovanosti onako kako su <strong>za</strong>mislili autori<br />
modela radne angažovanosti. Dve pomenute stavke (br. 5 i 6) najviše su doprinele<br />
narušavanju indeksa podesnosti <strong>za</strong> pretpostavljene latentne strukture. Stavka br. 5 u<br />
inicijalnom modelu imala je suviše reziduala sa stavkama 6 i 4 („Moj posao me<br />
inspiriše“). Osim toga, LM test je sugerisao da bi se model popravio ukoliko bi stavka 5<br />
imala <strong>za</strong>sićenja na faktor posvećenosti, kao i na faktor apsorpcije – te nije bilo drugog<br />
rešenja osim da se izostavi iz modela. Pored problema višestrukih <strong>za</strong>sićenja, uočljivo je i<br />
to da su sva tri faktora angažovanosti dosta visoko korelirani (.62< r < .68), što nam je<br />
dalo osnova da probamo sa jednofaktorskim rešenjem. No, kao i u trofaktorskom, i ovde<br />
su stavke 5 i 6 imale dosta reziduala, te je u strukturalnim anali<strong>za</strong>ma korišćen origanalan<br />
trofaktorski model angažovanosti.<br />
Merni model prosocijalnog organi<strong>za</strong>cijskog ponašanja, takođe je, tek uz<br />
specifikacije inicijalnog modela dostigao <strong>za</strong>dovoljavajuće indekse podesnosti. Naime,<br />
stavke broj 2 i 3, koje se odnose na facete srčanosti i povinovanju organi<strong>za</strong>ciji imale su<br />
velike međusobne reziduale, a osim toga, <strong>za</strong>sićenja na faktor OCB <strong>za</strong> obe stavke nije bio<br />
dovoljno visok (.08 i .15), a <strong>za</strong> stavku broj dva čak je i ispod granice značajnosti. Pošto su<br />
to jedine dve stavke u upitniku sa obrnutim načinom skorovanja, ostaje dilema da li niže<br />
<strong>za</strong>sićenje ovih stavki potiče stoga što ove dve dimenzije suštinski ne pripadaju prostoru<br />
merenja prosocijalnog organi<strong>za</strong>cijskog ponašanja ili je posredi sistematski različiti<br />
obra<strong>za</strong>c odgovaranja ispitanika na pozitivno i negativno usmerene stavke. U literaturi je<br />
poznat fenomen da različito usmerene stavke znaju da naruše, inače teorijski opravdanu i<br />
empirijski <strong>za</strong>snovanu latentnu strukturu nekog upitnika (videti npr. Bostic, Rubio, &<br />
Hood, 2000; DiStefano & Motl, 2006). Kakogod, četiri preostale stavke u upitniku OCBS<br />
predstavljaju nešto redukovan konstrukt prosocijalnog ponašanja – odnosno reprezentuju<br />
taj konstrukt u najužem smislu reči. Pomažuće ponašanje, <strong>za</strong>tim, lojalnost oragni<strong>za</strong>ciji, te<br />
samoinicijativa i građanska vrlina predstavljaju četiri faceta koja su, barem u ovom<br />
istraživanju, činila suštinu ovog konstrukta.<br />
Modifikovani upitnik OCS, teorijski je predviđeno da meri dva faktora sa po tri<br />
indikatora po faktoru – faktor afektivne i normativne privrženosti. No, nešto bolje<br />
120