Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...
Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...
Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za psihologiju ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Uslovi na radu i individualna uverenja <strong>za</strong>poslenih kao prediktori organi<strong>za</strong>cijskog zdravlja<br />
<strong>za</strong>htevi i oni su iracionalni jer ne ispunjavaju kriterijume racionalnosti, spomenute<br />
malopre.<br />
U skladu sa Elisovom dopunom svoje ranije teorije, iracionalna uverenja se definišu<br />
kao samo – poražavajuće, nelogične i nerealistične misli i bazične filozofije, koje sadrže<br />
eksplicitno ili podrazumevajuće “mora” i izvedena evaluativna, atributivna i druga<br />
inferencijalna značenja koja su nelogična i nerealistična (Marić, 2002, str. 62).<br />
Pretpostavljaju se 4 iracionalna uverenja:<br />
1.Apsolutistički <strong>za</strong>htevi – snažne, dogmatske, krute <strong>za</strong>hteve ili komande, obično<br />
izražene u vidu apsolutističkih <strong>za</strong>hteva da ono što je poželjno apsolutno mora biti,<br />
a ono što je nepoželjno ne sme biti ( npr, “Ne sme mi se desiti lapsus tokom<br />
prezentacije pred direktorima!”)<br />
2.Užasavanje – procena nepovoljnih događaja kao užasnih i strašnih (“Ako bih<br />
napravio lapsus to bi bilo užasno i jezivo!”)<br />
3.LFT – procena da uopšte nije moguća tolerancija nepovoljnih ili teških okolnosti<br />
ili događaja; najčešće se izražavaju uverenjem da se nešto loše i nepovoljno<br />
uopšte ne može podneti (“Ne bih mogao da podnesem da napravim grešku,<br />
propao bih kroz zemlju!”)<br />
4.Obezvređivanje – procena globalne vrednosti sebe, najčešće se izražavaju<br />
uverenjem o sopstvenoj ili tuđoj bezvrednosti (“Ako bi mi se dogodio lapsus<br />
tokom prezentacije, to bi doka<strong>za</strong>lo da sam glupav i nesposoban!”)<br />
3.3 Empirijski status REBT teorije<br />
U literaturi se mogu naći brojni pregledi dosadašnjih istraživanja sa ciljem testiranja<br />
različitih predviđanja Elisove teorije. Njih Dejvid i sar. (David Szentagotai, Kallay, &<br />
Macavei, 2005) dele u dve osnovne grupe: (1) bazična istraživanja sprovode se sa ciljem<br />
testiranja REBT teorije i teorijskih modela; (2) klinička i primenjena istraživanja, koja su<br />
di<strong>za</strong>jnirana da prate efekte REBT u praksi. Zadržaćemo se na kratko na ovoj podeli<br />
(detaljnije videti u Popov, 2007):<br />
Bazična istraživanja. Možemo ih razvrstati u nekoliko osnovnih grupa:<br />
1. istraživanja prirode i strukture iracionalnih i racionalnih uverenja – ova<br />
51