potpuno ignorisala ovu pojavu savremene umetnosti sa otvorenim nacionalnim obeležijima.Jedna grupa novosrpskih stvaralaca različitih medijskih aktivnosti (literarnih, muzičkih, likovnih)pod nazivom POLITART pokušala je da u centralno mesto umetnosti vrati čisti politički projekat.Izložba koju je organizovao MSU, dakle ona ista institucija koja je pre godinu i po dana optužena zapolitikanstvo (jer je u svoj Savet pozvala dvoje uglednih opozicionih političara), u svojoj zabačenojGaleriji-legatu Milice Zorić i Rodoljuba Čolakovića ukazala je na neke veoma zanimljiveimplikacije. Dakle, u privatnim prostorima ovog nekadašnjeg jugoslovenskog revolucionaraodigrava se deo aktuelne drame srpske kulture koja se samodeklariše kao neofašistička - tačnijeljotićevska. I sam sastav umetnika na ovoj izložbi takođe je zanimljiv: tu je jedan profesorBeogradskog univerziteta koji je od komunističkog miljenika postao ratoborni nacista, jednalitererna zvezda u usponu, izbeglica is srpskog Sarajeva za koju je javnos prvi put čula posle čuvenenaci-žurke, jedan osvedočeni totalitarni intelektualac i <strong>slika</strong>r kome je upravo svejedno u čiju seideološku funkciju stavlja: komunističku, ili mladofašističku, ili muslimasko-fundamentalističku, ilipravoslavno-fundamentalističku, ili novosrpskonacionalističku itd.Naravno da ovde ne može biti reči o konkretnim umetničkim delima, jer njih naprosto naovoj izložbi i nema - izuzev nekoliko infantilnih kolaža, nekoliko krpa koje su nazvane "zatavama",ili asamblaža sa umetničkim delima koja su do 1987. godine stajala u službenim prostorijama MSU.(Zapravo, jedine radove sa izgledom umetničkih dela načinilo je dvoje dece jednog od aktivistapolitarta.) A da bi neka umetnost uopšte bila polit-art, ona mora imati i svoju artificijelnu dimenziju,recimo polit-smart osobinu. Ovako smo dobili nešto što liči jedino na polit-smrad.Mnogo bi nam još mesta zauzelo nabrajanje svih posledica, stručnih i političkih postignuća"generalnog direktora" Muzeja savremene umetnosti, ali kao ilustraciju reći ćemo da se trenutnovode dva sudska sporo zbog neosnovanog raskida radnog odnosa, da najmlađi kustos u sadašnjemstručNom timu Muzeja ima oko pedeset godina (pet kustosa je od dolaska Trkulje po raznimosnovama i izgovorima napustilo Muzej), da je kao novi stručni kadar u Muzej dovedenadugogodišnja metresa "generalnog direktora", da u Upravnom odboru Muzeja sedi nekvalifikovanaradna snaga za poslove stručnog vođenja kuće, kakav je na primer referent za informscije (ni uvreme najgoreg samoupravljanja nije se dogodilo da se u Upavnom odboru Muzeja nalaze, naprimer, stolari ili radnici obezbeđenja, već isključivo oni koji su za taj posao pozvani - kustosi). Dane pominjemo krađe i oštećeja umetničkih dela koja su se za kratko vreme dogodila u Muzeju(poput nestanka jednog rada Branka Miljuša sa njegoveretrospektivne izložbe, ili oštećenja slikeMališe Glišića iz stalne postavke, itd.).I, na kraju, ako je jedna od manje naglašenih optužbi za prethodno delovanje Muzeja bilo da on umaloj meri zastupa interese srpskog naroda - Što je bio izraziti bezobrazluk ako se uzme u obzirčinjenica da je u stalnoj postavci i kolekcijama Muzeja srpska umetnost zastupljena sedamdesetprema trideset odsto u odnosu na celu bivšu Jugoslaviju, a takav je odnos otprilike bio i uprogramskoj orijentaciji Muzeja - kako objasniti najnovije organizovaje jedne isključivo političkeizložbe koja demostrira krajnje desničarski totalitarizam - fašizam sa domaćim nazivom:ljotićevstvo! Ako je Muzej svojevremeno hteo da u svom Upravnom odboru ima i takve ličnosti kaošto su Slobodan Rakitić i Zoran Đinđić, a što je tada zamereno kao grubo politikanstvo neprimerenojednoj kulturnoj instituciji, kako se danas tumači prisustvo u tom istom Upravnom odboru jednogotvoreno deklarisonog neofašiste? Da ne bi bilo zabune, lične nemam ništa protiv da se svako osećai ponaša kako mu najviše odgovara, ali ono što je nemoguće jeste - licemerje političkih prevaranata:nemoguće je da ovi novi i stari fašisti optužuju i izbacuju iz vodećih kuća srpske kulture političkineutralne ličnosti čije javne, stručne, profesionalne, stvaralačke reference nisu dovedene u pitanje.Kada ne želimo normalnu kulturu, politiku i demokratiju odmah dobijemo levi i/ili desnitotalitarizam. Već je rečeno: hodanje bilo samo levom ili samo desnom nogom vodi direktno uprovaliju.Vreme, 30. maj 1994, Vreme, 13. jun 1994, Književna reč, avgust 1994, Kultura vlasti, Index smenai zabrana br. l, Radio B92, 1994.Evropski govoritiMoto Rastka Petrovića Dok ne neprebolimo Evropu i ne naučimo evropski govoriti, nikako nećemouspeti ni da pronađemo što je u nama os vrednosti, a kamoli to da izrazimo tako da to bude odvrednosti i za ostali svet preuzet je iz njegovog prikaza izložbe Petra Dobrovića objaljenog 1921.
godine i danas se čini izuzetno aktuelnim iz mnogih razloga. Najpre, najnovije otvaranje ove državeprema Evropi i svetu izaziva ideološko-političke lomove u taboru lokalista, autentičara, srbofundamentalistačiji mentalni pir ove već treću ratnu godinu i u velikom intenzitetu bezobzirno šibaozbiljnu srpksu kulturu i umetnost. Mnoge instuticije kulture, računajući i one od nacionalnogznačaja, pretrpele su snažne udare srbujušćih patriota - trogodišnjaka, koji su razumeli jedino da jedošlo njihovih pet minuta, ili nekoliko godina, da se oslobode vlastitih frustracija i griže savestiusled dugogodišnjeg pomanjkanja ikakve nacionalne ili etničke svesti. Veliki kalkulanti, aktuelniprofiteri, upravo su uhvaćeni u poslu bacanja magle i kontaminiranja nacionalnog kulturnog prostorai sada sledi zaslužena kazna. Za njih je to vraćanje duhovnog i kulturnog stanja ove nacije u njenoprirodno stanje.Naučiti evropski govoriti, zahtev koji se postavlja i nakon 70 godina, čini se temeljnim ineophodnim uslovom istinskog prisustvovanja u svetu. Srpska politička, ekonomska, naučna,kulturna, sportska integracija sa "ostatkom sveta" sine ljua non je našeg opstanka, postojanja kaoprosvećene , civilizovane nacije. Upravo je od toga strah domaćih barbara koji se sada ponašajupoput bubašvaba kada se najednom upali svetlo. Tako treba, nazad u rupe i budžake, natrag u mraku kome je zapravo njihov stvarni habitus.Podlistak "Vreme umetnosti" stavio je sebi za ozbiljan cilj da u najširoj javnosti vrati naše evropskoi svetsko stvaralaštvo, dakle vrednosti koje su saglasne međunarodnim standardima, i domete koji suod takvog značenja da ulaze u internacionalni jezik komunikacija. Dakle ni Zapad ni Istok, ni Severni Jug, već prosto - umetnost i jezik razumevanja i akceptiranja svetske civilizacije.Želimo da ukažemo na aktuelnosti iz Srbije, Jugoslavije, ex-Jugoslavije, Evrope i sveta. Daukažemo da su srpski stvaraoci, uprkos svemu, još prisutni na najvećim svetskim sajmovimaumetnosti poput Bijenala u Sao Paolu. Želimo da napravimo jasnu razliku između izložbi koje suimale razloga i onih drugih kroz izložbene hronike i da skrenemo pažnju čitaocima da domaćaumetnička publicistika (časopisi, knjige) nisu potpuno posustali - naprotiv. Želimo da ukažemo najedan veoma uporan i trajan fenomen sa velikom tradicijom - kolekcionarstvo, o kome se višemistifikuje nego što se ozbiljno govori. I, napokon, želimo da u rubrici "Reprint" ukažemo naprimere umetničke kritike koje i danas stoje poput svetionika u gustoj tami koja nas je okružila, aosvetljavaju stvarne umetničke fenomene i ukazuju na načine njhovog tumačenja.Za "Vreme umetnosti" mnogo toga je još moguće i neophodno uraditi u ovoj vrsti poslova koji sebave duhom, stvaralaštvom, kulturom. Vraćamo se izvorima, korenima, čvrstim osloncima.Vraćamo se vremenu umetnosti.Vreme umetnosti, br. 1, Vreme, 19. septembar 1994. (Uvodnik u tek pokrenuti dodatak nedeljnikaVreme posvećen umetnosti.)Paralelni svetoviMrak oko nasNajnovija ujdurma "<strong>slika</strong>ra", organizatora neotvorene izložbe posvećene Nikoli Tesli, koja je trebaloda reprizno bude postavljena u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti, a u kojoj je srećomotvorena "samo" velika studijska, naučno-tehnička postavka "Nikola Tesla - život i delo", zapravo jesamo jedna nova tužna epizoda koja se već godinu i po dana razliitim povodima ponavlja i sveintenzivnije po bezočnosti ispoljavanja.Dolaskom "generalnog direktora" u Muzej savremene umetnosti januara 1993. godine safotokopijom zapisnika o postavljenju (što je izazvalo četiri hitre ostave na mesta u Upravnomodboru Muzeja, dva hitna otkaza, a potom i napuštanja kustosa Muzeja po raznim osnovama),započeo je siloviti talas napada na centralne institucije srpske kulture.Nikakvi mnogobrojni argumenti tada nisu pomogli da se izbegne ovaj varvarski upad sa veoma lakopredvidljivim posledicama, iako su svoju zgroženost i ogorčenje izrazili mnogi kulturni delatnici,među kojima i osnivač i dugogodišnji upravnik ovog muzeja Miodrag B. Protić. Tupa volja vlastioličena je u dotadašnjem ministru kulture Miodragu Đukiću koji je uz saradnju dvoje činovnikaministarstva (pomoćnika ministra za zaštitu kulturnih dobara i sekretara ministarstva) odigraosramnu, kriminalnu ulogu inspiratora i realizatora upada i jedno kulturno, naučno i umetničkopodručje koje naprosto ne trpi ovakve siledžijske i destruktivne zahvate.Uzaludna upozoravanja odmah su se pokazala tačnim. Prvu izložbu koju je "generalni direktor"Muzeja otvorio bila je repriza izložbe "Tarot" sa koje su neki umetnici, kada su shvatili da su
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54:
neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56: Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58: umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60: uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62: koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64: tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66: prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68: sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70: (koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72: Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74: Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76: elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78: prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80: umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82: Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84: Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86: Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88: kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90: udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92: najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94: mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96: vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98: korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100: Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102: veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104: elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105: Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 109 and 110: proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112: Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114: jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116: Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118: katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120: tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122: pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124: Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126: Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128: Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130: domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132: direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134: Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136: se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138: profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140: Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142: nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144: postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146: umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148: akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150: Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152: na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154: počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156: koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158:
2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160:
ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162:
to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164:
Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166:
Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168:
neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170:
elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172:
"Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174:
Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176:
dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178:
U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180:
u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182:
polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184:
transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186:
svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188:
'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190:
dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192:
- posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194:
izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196:
Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198:
nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200:
slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202:
postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204:
prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206:
artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208:
neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210:
sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212:
- tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214:
nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216:
Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218:
zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220:
posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b