očekivanoj promeni svakako da će, to će istoriografija umetnosti ovog vremena zasigurno potvrditi,umnogome doprineti i aktivnost mnogih umetika - Led-arta, Bogoljuba Arsenijevića Makija,Miroslava Nuneta Popovića, Flore Brovine, Živka Grozdanića Gere, Saše Stojanovića, BobanaMiletića Bapsija i mnogih drugih čije je kritičko delo već sada ugrađeno u temelje novejugoslovenske umetnosti.Ceo koncept je zapravo nastavak led-artovske osmogodišnje akcije pod nazivom Rekonstrukcijezločina na Balkanu što su samo direktne kritičke reakcije na aktuelne političke i socijalne procesekoji su uništili jednu evropsku državu, doneli joj samo (izgubljene) ratove, razanja, bedu, patnje ismrt.. Ovo je samo još jedna od, u ovom veku (i milenijumu) svakako poslednjih umetničkih utopijakoje su karakteristične za epohe totalitarnih režima, koje imaju za cilj da animiraju pažnju uspavanejavnosti, a u našem konkretnom slučaju da nešto učine za oslobođenje od straha i pozovu napolitički, ideološki, socijalni, profesionalni, radni otpor koji se i ovim (umetničkim) sredstvimausmerava prema promenama od kojih nam na najbukvalniji način zavisi budućnost.A već sutradan, kada je predsednik vlade (po drugi put) otvarao početak radova jednog od srušenihmostova, poveća grupa građana, veća od onih koji su privedeni na tu svečanost, zbog demostriranjabila je uhapšena. Time je to masovno privođenje od metafore kunstlagera postalo zbiljomkonclogora. Da li je u pitanju podela građana Srbije na zadovoljne i nezadovoljne ili je s jednestrane učinjena neophodna mimikrija radi preživljavanja videće se već na sledećim izborima. A to jeresurs na koji svi računaju i kojima se obraćaju opozicioni političari, kritički intelektualci, otpornistudenti i pobunjeni đaci i profesori i nastavnici, angažovani umetnici... ili, istorija to stalnopokazuje, ni to ne vredi lošim đacima, predvodnicima autističnih oligarhija kada postanu svesni daim se kraj sasvim približio.Treći program Radio-Beograda, 22. februar 2000, Danas, 11-12. mart 2000.Led-art: Kunstrlager - Živeti u Srbiji/Prestup 2000.Greetings from SerbiaTek što se iz Beograda preselila u Novi Sad, grupa umetnika pod nazivom Led-art čiji je spirutusmovens Nikola Džafo, nastavila je intenzivnu aktivnost baziranu na konceptu koji već punih osamgodina (od 1993) primenjuje. Naime, prostor njihovog rada je sam grad, njegovi trgovi i uliceispunjene namernim i slučajnim prolaznicima, posetiocima i gledaocima. Ovogodišnji 29. februar(t),prestupni dan u mesecu, posvetili su Svetoj umetnosti, izvodeći ambijentalnu akciju-peformans podnazivom Kunstlager - Živeti u Srbiji ili Prestup 2000. načinjen iz dva dela.Najpre su u Katoličkoj porti, u delu zagrađenom bodljikavom žicom (čime je kunstlager pretvoren ukonclogor) uz pomoć prijatelja - glumaca, Ratka Radivojevića sa uniformisanim saradnicima i grupeArt cirkus, uz nepopularnu, posebno za Novi Sad, najavu opšte (vazdušne) opasnosti i čitanje dnevnezapovesti odpočeli svoj ulični spektakl. Dok se u velikom loncu kuvao pasulj (zarad opasuljivanjaučesnika: umetnika, glumaca, gledalaca, prisutne komune artlogoraša ali i proizvođenja adekvatnoggasa za večernje korićenje u gasnoj komori Piping kluba), odata je pošta zaleđenoj zastavi himnomDanas nam je divan dan, divan dan, divan dan... Logoraši, kostimirani u autentične ulične čistače icivili, dobrovoljno žigosani pri ulazu, instruisani tim higijeničarima popunjavali su anketu sasledećim pitanjima: Šta je prestup?, Čemu služi pasulj?, Da li je naša zemlja "najveći, najlepši,najčudesniji logor na svetu"?, Šta je Kunstlager? i Da li smo mi - pod a. izdajnici, b. patriote, c.opijum za mase, d. zabava za narod, istovremeno su mogli da u konc-barakama (šatorima) buduošišani (čime bi dali neophodnu energiju logorskim mašinama), da se zabavljaju kuglanjem ledenimloptama, da pripadnike novosadskog Otpora umotaju u bodljikavu žicu, ili da rade neki ozbiljnijioslobađajući posao (Arbait macht frei) poput cepanja drva, kuvanja pasulja, pravljenja plavo-belocrvenihzastava od leda, najzad da stanu u red za ručak koji je za to vreme bio zgotovljen.Nakon ove dnevne akcije nastavljena je noćna opet sačinjena od nekoliko segmenata. Tu su bilefoto-izložba dosadašnjih aktivnosti Led-arta (od četrdesetak da spomenemo samo neke od najstarijihčlanova: Dragan Živančević, Vesna Grginčević, Goran Denić, Srđan Veljović, Ratko Vučinić,Predrag Kočović, Dobrica Kamperelić, Milomir Filipović Filimir, Milica Badalić, LjubišaBogosavljević, Nataša Tomić-Veljović), projekcija video snimka podnevnih akcija, puštanje gasanačinjenog za vreme ručka, dodela poklona rođenima na prestupni(čki) dan, fotografisanje protivuroka ili <strong>slika</strong>nje u dve poze sa tek promovisanim vođom istinoljubivog dela čovečanstva, sve topropraćeno bubnjarskim sejšnom Igora Maleševića i zabavom priređenom za okupljenu logorašku
elitu.Spektakl Kunstlager - i njegov dnevni deo Arbait macht frei i noćni nastavak Gasna komorasvojevrsni su i autentični odgovori (ponavljanje sa promenama) na svojevremeni Noe Slovenicshekunst kao vid Nove srpske umetnosti, eksplicitno politički angažovane, koja je u slovenačkomslučaju značajno doprinela opredeljavanju (makar intelektualne, kulturne i umetničke javnosti) zaonu vrstu promena koje su tu republiku za kratko vreme dovele u red demokratskih evropskihzemalja sa respaktabilnim nacionalnim dohotkom koji danas ostvaruju ti austrijski konjušari isobarice. Da li je u mentalitetu naroda kojima se obraćaju umetnici poput Led-arta ista potreba dabudu deo civilizovanog sveta - to ćemo ubrzo videti. A toj eventualnoj, očekivanoj promeni svakakoda će, to će istoriografija umetnosti ovog vremena zasigurno potvrditi, umnogome doprineti iaktivnost mnogih umetika - Led-arta, Bogoljuba Arsenijevića Makija, Miroslava Nuneta Popovića,Flore Brovine, Živka Grozdanića Gere, Saše Stojanovića, Bobana Miletića Bapsija i mnogih drugihčije je delo već sada ugrađeno u temelje nove jugoslovenske umetnosti poput najave bliskebudućnosti.Ceo koncept je zapravo nastavak led-artovske osmogodišnje akcije pod nazivom Rekonstrukcijezločina na Balkanu što su samo direktne kritičke reakcije na aktuelne političke i socijalne procesekoji su uništili jednu evropsku državu, doneli joj samo (izgubljene) ratove, razanja, bedu, patnje ismrt. Ili kako sami kažu: Rad s ledom, incidentne grafike, fotografisanje protiv uroka, ekspedicije nadeponije, smeće - jesu elementi umetničke magije koji konzumente treba da oslobode straha, sprečezlo i sunovrat i vrate veru u izbavljenje. Dakako, kako se odmah vidi, ovo je samo još jedna od, uovom veku (i milenijumu) svakako poslednjih umetničkih utopija koje su karakteristične za epohetotalitarnih režima, koje imaju za cilj da animiraju pažnju uspavane javnosti, a u našem konkretnomslučaju da nešto učine za oslobođenje od straha i pozovu na politički, ideološki i socijalni teprofesionalni i radni otpor koji se i ovim (umetničkim) sredstvima usmerava samo prema jednomcilju - promenama od kojih na najbukvalniji način zavisi naša budućnost.Nije naodmet primetiti da je akcija nastala pod pokroviteljstvom Skupštine grada Novog Sada čiji jesekretar za kulturu prisustvovala svim aktivnostima (što se ne bi moglo reći za neke druge gradskeministre kulture, na primer beogradskog koji će ostati poznata po nekim drugim načinima pomoćiumetnosti i medijima), zatim Kulturnog centra (nekada kultnoj Tribini mladih koja se pod novimrukovodstvo izgleda vraća izvornoj, živoj umetnosti nalik sedamdesetih godina kada je steklarenome na nekadašnjoj opštejugoslovenskoj umetničkoj sceni) uz finansijsku potporu Fonda zaotvoreno društvo od čije pomoći u Novom Sadu očigledno nema straha i zazora, što je još jedna odondašnjih specifičnost. Nije na odmet ni primetiti da je za ovu, iako kranje politizovanukontrarežimsku akciju, dobijena i policijska dozvola. Sve to upućuje da se Novi Sad, za razliku odmnogih srpskih kulturnih i umetničkih centara, otvorio i za alternativne aktivnosti koje je neophodnopodržati da bi se održala preko potrebna vitalnost ovog specifičnog dela kreativnog delovanja uprkosradikalnog kriticizma koji je imanentan toj vrsti umetnosti.A već sutradan, kada je predsednik srpske vlade (po drugi put) otvarao početak radova jednog odnovosadskih srušenih mostova, poveća grupa građana, veća od onih koji su privedeni na tusvečanost, zbog demostriranja nezadovoljstva bila privedena u policiju. Time je to masovnohapšenje od metafore kustlagera postalo zbiljom konclogora, dakle izbrisana je granica koja deliartificijelno od realnog kako je dan ranije, ali i u mnogim drugim slučajevima, Led-art na svoj načinprikazao kao Pozdrave iz Srbije.Da li je u pitanju podela građana Srbije na zadovoljne i nezadovoljne ili je s jedne strane učinjenajoš uvek neophodna i za mnoge spasonosna politička mimikrija - videće se već na sledećimizborima. A zvanične statistike govore da poprilici 80% jugoslovena živi ispod egzistencijalnogminimuma. To je glasački resurs na koji svi računaju i kojima se obraćaju opozicioni političari,kritički intelektualci, otporni studenti i pobuljeni đaci sa svojim profesorima i nastavnicima,angažovani umetnici kojih je sve više i svi drugi koji su sačuvali minimum zdravog razuma u ovombolesnom vremenu.Republika, br. 233, 16-31. mart 2000.Slikovne ispovesti Bogoljuba Arsenijevića MakijaU srpskom <strong>slika</strong>rstvu posleratnog perioda, među brojnim poetskim nizovima u kratkotrajnomperiodu pedesetih godina, pojavila se i jedna grupa umetnika koja je stilski određena kao <strong>slika</strong>rstvofantastične figuracije. Vodeći autori: Dado Đurić, Uroš Tošković, Ljuba Popović, Vlada
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25: metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27: vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29: Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31: adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33: Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35: koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37: (poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39: aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41: teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43: Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45: Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48: protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50: Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52: masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54: neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56: Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58: umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60: uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62: koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64: tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66: prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68: sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70: (koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72: Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73: Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 77 and 78: prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80: umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82: Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84: Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86: Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88: kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90: udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92: najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94: mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96: vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98: korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100: Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102: veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104: elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106: Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108: godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110: proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112: Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114: jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116: Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118: katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120: tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122: pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124: Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126:
Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128:
Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130:
domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132:
direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134:
Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136:
se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138:
profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140:
Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142:
nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144:
postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146:
umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148:
akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150:
Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152:
na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154:
počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156:
koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158:
2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160:
ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162:
to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164:
Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166:
Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168:
neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170:
elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172:
"Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174:
Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176:
dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178:
U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180:
u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182:
polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184:
transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186:
svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188:
'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190:
dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192:
- posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194:
izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196:
Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198:
nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200:
slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202:
postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204:
prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206:
artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208:
neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210:
sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212:
- tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214:
nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216:
Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218:
zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220:
posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b