želimo da se svi pretvorimo u bambije koji naseljavaju "Bambilend" moramo biti ovde. Svakogadana!"Petar Luković u poznatom stilu kaže: "Ko ume bolje govoriti o našoj kulturi nego - srpski ministarkulture? Naš ministar kulture Željko Simić nije neki običan ministar kulture kao neki drugi ministrikulture po belosvetskim zemljama... nedavno je sebe, kao ministar kulture - postavio na mestoupravnika Narodnog pozorišta, a povrh svega, ministar kulture bio je godinama lični savetnikkulturnog radnika ove zemlje Slobodana Miloševića... A komentar bi, vaistinu, mogao biti: jebešživot a posebno kulturu sa ovakvim ministrom kulture!", dok Božo Koprivica persiflira: "Iz svetasame tužne vesti. Eto iz Štokholma, Ginter Gras dobio Nobelovu nagradu. Ne, za mir - zaknjiževnost!... Nagrada mu je dodeljena zato što je podržao napade zlikovačke alijanse. Sumnja seda je navodio (a jednom bio, cak, i u posadi F 177 i B-52, pardon B2-92). Naši domoljubni pisci(neko otvorenim pismom, neko telegrafom, neko elektronskom poštom) vratili su her Grasu njegoveknjige. Zato je i dobio Nobela. Opet. Zavera."Ljubomir Simović se pita: "Postoje, međutim, naša braća, koja Srbiju mogu da zamisle i bez Pećkepatrijaršije, i bez Bogorodice Ljeviške, i bez Gračanice i Visokih Dečana; koja mogu da je zamisle ibez Crne Gore; i ne samo bez Crne Gore, nego i bez Vojvodine i Sandžaka; ali koja ne mogu da jezamisle bez Slobodana Miloševića! Kada i gde će se naša braća probuditi, osvestiti i shvatiti šta jeod čega preče i šta je od čega važnije? Danas ovde, ili sutra, kada se svi, posle dvesta godina opetnađemo u Beogradskom pašaluku?..." Dok u zajedničkoj poruci Biljana Srbljanović i NenadProkić kažu: "Ne želimo dinaroidnu kulturu, kulturu ojkača i gluvog kola, bradate etike, sudbinskogžrtvovanja i samosažaljenja, prepotentnu liriku tumbanja reči po padežima, metriku "ovoga i onoga",spoj komesarskog i sultanatskog, kulturu nacionalne mržnje i pravoslavno-fundamentalističkesamozadovoljnosti.", a Ivan Čolović tačno dijagnostifikuje: "I kultura je politika! Nije sva kultura uSrbiji na vašoj strani, na strani demokratije i pravde, na strani evropske Srbije. Nažalost, dobar deosrpske kulture je na Miloševićevoj strani. To važi i za ustanove i za ljude i za ideje u kulturi. To jekultura mržnje i isključivosti. To je kultura lažnih proroka, lažnih rodoljuba i lažnih bogomoljaca. SaMiloševićemim režimom mora da ode i kultura njegovog režima. Kultura koja je taj režim rodila.Ona ne sme da ga preživi. Jer će posle odlaska Miloševića stvoriti novog Miloševića, ali pod drugimimenom."Najoporiju poruku poslao je progonjeni beogradski umetnik (koji danas živi u Podgorici) NunePopović: "Svestan sam da je teško da se izgovori i da je nezamislivo da se napiše, ali trebalo bi daznate da u zaklanoj Srbiji tek počinje agonija truljenja, nestajanja. Decenijska tiranija i demonijaštvoSlobodana Miloševica i njegovih slugu - lažne i tobož posvađane opozicije i inteligencije - stižeuskoro, braćo i sestre zamorčići do svog vrhunca. Do gladi. bede, zverstva, do bolesti... od kojih ćeteu mukama skapavati, s vapajem za pomoć koju niko neće želeti da čuje."Do sada poruke su poslali i Dejan Despić, akademik, Dušan Kovačević, dramski pisac: (opravdanose pitajući "Da li smo mi normalni?"), Ratko Božović, sociolog kulture, Svetlana VelmarJanković, književnik, Vida Ognjenović, književnik, Zoran Hamović izdavač, Žarko Trebješanin,profesor univerziteta, Mihailo Pantić književnik, Veselin Đuretić akademik, Radislav Petković,književnik, Marija Dragojlović, <strong>slika</strong>r, Vasa Pavković, književnik i mnogi drugi.Poseban kuriozitet predstavlja protest pedesetak srpskih akademika: "Odavno je postalo jasno daostanak sadašnje vlasti u Srbiji i Jugoslaviji dovodi u pitanje i sam opstanak naroda ove zemlje.Smatrajući da ih društveni status obavezuje da svoj stav o tome egzistencijalnom pitanju još jednomiskažu, potpisani članovi SANU pridružuju se svima koji svakodnevno ističu zahtev za promenudanašnje vlasti kao osnovni uslov da se narod i zemlja Srbija izvuku sa dna na kojem se nalaze i dakranu putem oporavka i povratka u savremenu svet." Ovo su, između ostalih, potpisali DragoslavAvramović, Matija Bećković, Milutin Garašanin, Dejan Despić, Antonije Isaković, NikolaJanković, Olga Jevrić, Vladeta Jerotić, Milan Kurepa, Ljubica Marić, Nikola Milošević,Dragoslav Mihailović, Milorad Pavić, Predrag Palavestra, Miroslav Pantić, Radomir Reljić,Ljubomir Simović, Ljubica Sokić, Mladen Srbinović, Gojko Subotić, Aleksandar Tišma, SimaĆirković, Andrej Mitrović, stim da se ovaj spisak svakodnevno produžava.Naravno da ništa ne bi bilo sporno da se u nekim slučajevima ne radi o javnom pranju biografijapoznatih konvertita poput Pavića, Isakovića, Krestića, Đuretića (poslednja dvojica kao eminentniakademici svojevremeno su "prepravljali" Šešeljevu biografiju dokazujući njegovo srpsko poreklo),ili glumice Nede Arnerić kojoj nije zaboravljena izjava: "Zahvalna sam Socijalističkoj partiji Srbijišto je Beogradu podarila tako lepu galeriju" kako je zapisala u knjigu utisaka na otvaranju galerije"Progres" koja je podignuta na mestu nekada prestižne jugoslovenske galerije "Sebastijan". Direktor"Progresa" je, istovremeno i predsednik Vlade Republike Srbije Mirko Marjanović preko čije firme
se, između ostalog, obavlja i transfer Miloševićevog novca u inostrane banke i koja danas preuzimaulogu međunarodne kulturne razmene dakako prema interesima JUL-a i SPS-a. Pri tome Arnerićka isama poseduje galeriju čiji je program oličenje kiča, upravo onakvog protiv koga se Demokratskastranka, čiji je ona član Glavnog odbora?! mora boriti u ostalom i kao protiv političkog šundavladajućeg režima.Čuli su se dakako odmah i disonantni glasovi: Mihailo Marković, jedan od osnivača SPS-a, kažekako je ovo "marginalna grupa" (a SANU broji 148 članova), a da je Isaković uhvaćen bolestan(dementan?) da potpiše ovo saopštenje! Doduše za Isakovića (kao i za sve ostale "prevrtače" kojih jesve više) naravno da je prirodno da vremenom promene mišljenje, ali bi oni najpre morali da predljudima na mitinzima kleknu i zamole ih za oproštaj zbog svega onoga što su činili tokom poslednjedecenije šireći Miloševićevu krvavu politiku, populističku kulturu i lažnu umetnost, morali bi da seprvo svima izvine zbog toga kakvu državu ostavljaju svojim potomcima. U najgorem položaju našaose Dejan Medaković, predsednik SANU, koji ima smelosti da kaže kako postoji dogovor da seakademici ne oglašavaju javno o dnevnoj politici (pogotovo ako je ona kritički intonirana, ali ako jeapologetska - onda je svakako poželjna i nenarušava taj princip). Nesumljivo je da je ovaj nemoralnipredstojnik najznačajnije srpske intitucije doveden za predsednika (tek iz trećeg pokušaja i sa samojednim glasom koji je prevagnuo u njegovu korist) pre svega da bi u SANU uveo čuvenog ruskog"akademika" Miru Marković, što će zasigurno rezultirati time da će njegovo ime biti prvo (anajverovatnije i jedino!) brisano sa spiska predsednika Akademije u celokupnoj njenoj istoriji kojase zlatnim slovima ispisuju na ulazu te palate.Nije neobično ni da se u današnjoj uzavreloj situaciji neoglašavaju ni umetnička udruženja poputvodećih institucija kulture (muzeja, pozorišta, zavoda za zaštitu kulture, umetničkih škola, kulturnoprosvetnihzajednica i dr.) kao da je sve u najboljem redu. A pošto očigledno ništa danas u Srbiji nijeu redu, to samo znači da su na njihovom čelu redovno ljudi lojalni toliko da su čak spremni i u Hagda pođu za svojim vođom. Ta samoizabrana suicidalnost samo je pokazatelj moralnog brloga ukome su se isključivo sopstvenom zaslugom našle gotovo sve ličnosti koje su ovde trenutno načelnim kulturnim pozicijama.Nikako se nesme dogoditi da toliko očekivane promene mimoiđu kulturu, za svako emancipovanodruštvo, vrlo vitalnu i vrlo značajnu oblast, jer će ona odmah najuverljivije i najvidljivije dati tolikopotrebni signal o namerama i istinski dokaz o početnom procesu izmene opšteg stanja nacije komese zdušno i zasad deklarativno teži.A da bi se to zaista dogodila, opšta politička promena naravno da podrazumeva da se, osim punogprofesionalnog, javnog i moralnog integriteta koje će nužno posedovati buduća ličnost na najvišemmestu naše kulture i umetnosti u narednom periodu - epohi Promena, u Prelaznoj vladi ili Vladieksperata što će biti prva formirana posle ove tzv. Vlade nacionalnog spasa, upravo Vladenacionalnog užasa i saramote u bojama nakazne crveno-crne koalicije (socijalista, komunista ifašista), ona će apsolutno morati da se najpre izbori ne samo za novi i drugačiji status kulture uovom društvu već pre svega za njen znatno bolji materijalni položaj.Dakle, dok ovde ne dobijemo takvog ministra za kultutru koji će u novom vladinom kabinetuizdejstvovati neophodna (a ne minimalna) sredstva za njene potrebe (i to ne tako što bi se ona takođeod "sirotinjskih" - obrazovanja ili zdravstva, preusmeravala nego direktno uzimala od prebogatih:Miloševićevih pretorijanskih gardi ili mnogobrojnih paradržavnih institucija i udruženja) dotle ćeona ostati tek povremeni, većinom vrlo ružni i neukusni ukras manje-više totalitarnih režima svodećivlastitu funkciju jedino na njihovo golo održavanje kakav je očigledno ovde danas slučaj.Ovo može postići samo ona ličnost koja ni u jednom elementu nije kompromitovana (a to svakakonisu šarlatanski predlozi kafanskih pevaljki - funkcionera JUL-a ?!, neuspelih direktora nekihvodećih kulturnih instituicija niti šefovi kulturno-prosvetnih zajednica, recidiva kumunističkopolicijskihudruženja). I sasvim otvoreno da kažem da bi to svakako morala biti ličnost poput VideOgnjenović, Borke Pavičević, Mirjane Miočinović ili Ivana Čolovića (da ilustracije radi spomenemotek ova imena) čiji je profesionalni i moralni angažman bez ikakvog ideoloških predznaka osimdemokratskog, tokom proteklog perioda bio izuzetno inspirativan za sve one koji ozbiljno misle dase u ovoj zemlji sve mora korenito promeniti i postaviti na noge, a čije je javno angažovanjeistovremeno bilo uzorno mnogim ovdašnjim umetnicima i kulturnim poslenicima.Nikako se nesme dogoditi da toliko očekivane promene mimoiđu kulturu, za svako emancipovanodruštvo, vrlo vitalnu i vrlo značajnu oblast, jer će ona odmah najuverljivije i najvidljivije dati tolikopotrebni signal o namerama i istinski dokaz o početnom procesu izmene opšteg stanja nacije komese zdušno i zasad deklarativno teži.Ovdašnji realni analitičari tvrde da tek danas nidokakvog kompromisa sa Slobodanom Miloševićem
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54:
neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56:
Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58:
umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60:
uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62:
koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64:
tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66:
prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68:
sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70:
(koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72:
Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74:
Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76:
elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78:
prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80:
umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82:
Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84: Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86: Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88: kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90: udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92: najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94: mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96: vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98: korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100: Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102: veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104: elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106: Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108: godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110: proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112: Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114: jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116: Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118: katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120: tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122: pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124: Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126: Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128: Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130: domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132: direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133: Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 137 and 138: profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140: Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142: nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144: postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146: umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148: akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150: Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152: na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154: počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156: koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158: 2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160: ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162: to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164: Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166: Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168: neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170: elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172: "Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174: Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176: dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178: U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180: u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182: polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184: transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186:
svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188:
'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190:
dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192:
- posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194:
izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196:
Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198:
nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200:
slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202:
postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204:
prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206:
artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208:
neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210:
sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212:
- tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214:
nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216:
Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218:
zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220:
posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b