vreme. Ispod takvog idejnog pokrova odvijala se i nedavna revija kineskog filma, koja je uznekoliko zapadnoevropskih koprodukcija netačno nazvana FEST. Burno započeta i naglo prekinuta(očigledmo iz unutarpartijskih razloga) javna rasprava bivšeg ministra Đukića i sadašnjeg direktoraBerčeka začas je ukazala na stvarni sukob interesa u vladajućoj koalciji (SPS-JUL). Slično pismo senestrpljivo očekuje i u Muzeju savremene umetnosti (podsetnik: tadašnji ministar kulture Đukić je uistom paketu svoje kafanske ortake postavio za direktore Narodnog pozorišta i Muzeja).U očekivaju izvešataja Kristofa fon Inhofa, delagata Evropskog saveta koji je boravio u Beogradu,Novom Sadu i Vukovaru zbog pritužbi Hrvatske oko načina zaštite i evakuacije kulturnih dobara izSlavonije u Jugoslaviju tokom rata 1991/92. prilika je da se pokrene i pitanje zaštite samih srpskihumetničkih spomenika - ne samo na ratom ugroženim područijima.Zaista je lepo i za pohvalu što Ministarstvo kulture Srbije ulaže velika sredstva za zaštitu srpskihsrednjovekovnih manastira (što mu je svakako i osnovni posao), ali šta je, recimo, sa srpskomumetnošću 18. i 19. veka koja se velikim delom nalazi i na teritoriji Slavonije? Pa ako je državapokazala eventualnu nezainteresovanost, iznenađenje je da je još gore postupila Srpska pravoslavnacrkva (kojoj pripada najmanje 90 odsto srpskih kulturnih dobara sa toga područja). Doduše, u njenojorganizaciji, delom od države, a znatno većim delom od priloga emigracije, prikupljena su velikasredstva upravo za zaštitu crkvenih objekata i predmeta. Međutim, prema onome što crkva zapravosada čini sa ovim novcem neće se spasiti ništa, ili, pak, vrlo malo - osnovni cilj je, zapravo,izgradnja novih crkava na "oslobođenim teritorijama", dakako u srpsko-vizantijskom stilu, koji jeodjednom postao veoma popularan kod Justinovih učenika, Štaviše, javlja se jedan zaista novifenomen: zastrašujuće nipodaštavanje srpske barokne umetnosti, od crkvene arhitekture i ikonostasado <strong>slika</strong>rsta, čiji se najznačajniji primerci nalaze na teritoriji Slavonije i Vojvodine. Saglasno ovomeje mišljenje danas već sasvim oficijelno u krugovima crkvenih velikodostojnika, kako je srpskibarok neprirodno telo u srpskoj umetnosti; on je zapadno-katolički uvoz koji uništava zdraviorganizam srpske vizantijske duhovne i umetničke tradicije. Kako je navedeno: "Ne može da se(pravoslavna) duša moli Bogu pred (katoličkim) ikonostasom". Malo poznati primeri za širu javnostpostaju sve mnogobrojniji: pre<strong>slika</strong>vanje crkava, izbacivanje ikonstasa iz crkava i naručivanje novih(trenutno se 56 crkava prerađuje, obnavlja ili gradi u novom stilu), a iskazana je namera da se čak imanastir Bođani - letnja rezidencija bačkog episkopa, poruši zbog svog baroknog izgleda!Primetno je da se srpski nacionalni jastrebovi, poput poznatih <strong>slika</strong>ra, istoričara umetnosti ieksperata za ovu umetnost, ne oglašavaju zbog ovakvog "autogenocida", kako sami vole da kažu. Iliih upravo ova nacionalna zadaća zanima samo do nivoa efektne antihrvatske propagande. Sva jeprilika sa se rešavanje zapuštenih nacionalnih poslova odvija nekim drugim redosledom imetodologijom. Prema dosadašnjim postignućima, krajnji cilj je već sasvim vidljiv.Vreme umetnosti, br. 6, Vreme, 27. februar 1995.Ugao gledanja"Promenite ugao gledanja" jedan je slogana započete kampanje Ministarstva kulture Srbije podnazivom "1995. godina kulture". Sa očiglednim neuspehom završila se prošlogodišnja akcija istogMinistarstva protiv "novokomponovanog haosa", jer upravo isti kulturnački stratezi nikako dashvate neophodnost promene nekih od osnovnih uzroka koji su doveli do duboke institucionalnekrize kulture i stvaralaštva u nivou državne brige i podrške.Karakteristično je da su već u prvoj nedelji pokrenute kampanje usledili neki evidentno negativnidogađaji: donet je novi propis o deviznom poslovanju u zemlji, koji je smesta zaustavio ionakominimalni uvoz stranih časopisa i knjiga čime smo sebe gurnuli u još veću izolaciju, samiprimenjujući rigoroznije sankcije od onih koje su nam Ujedninjene nacije propisale; zatim, štrajkBaleta Narodnog pozorišta zbog stanja u ovoj kući za koji je Ministarstvo iz samo njemu znanihrazloga nezainteresovano; najzad, krajnje primitivno samoproglašavanje jugoslovenskogpredstavnika za venecijanski Bijenale, koji je aminovano sa vrha vlasti, te naknadno određivanjeinstitucije koja će realizovati ovaj posao i komesara izložbe, što je upravo obrnut redosled poteza,prvi put od kada se iz Beograda šalju učesnici na ovu najvažniju likovnu smotru u svetu. Na šta oviprimeri ukazuju?Najpre, da je stanje u vrhunskim nacionalnim institucijama kulture, onima za koje neposrednoodgovara Ministarstvo kulture, upravo zapušteno do nedozvoljenog stepena: i to u svim segmentima- programskom, kadrovskom, finasijskom. U nekim slučajevima, čelnici tih institucija su laici, koji
jedva da razumeju šta je osnovna delatnost kuća u koje su dovedeni (primera radi, Muzej savremeneumetnosti je u novom Zakonu o kulturi izgubio dosadašnju matičnost za likovnu umetnost XX veka,i ovaj propust će savremeno stvaralaštvo za duži period umnogome unazaditi). Direktori ovih kućasu već i do sada pokazivali krajnje nipodaštavanje čak izvršnih odluka sudova (što istovremenopokazuje i o kakvom je obliku pravne države ovde reč).Zaista je vreme da prestanemo da se zavaravamo: stvarna promena stanja u našoj kulturi iozbiljnom stvaralaštvu moguća je tek kada ministar kulture odredi svoj položaj i ostanak na tommestu sa materijalnim poboljšanjem stanja u kulturi, a to znači sa povećanjem svog budžeta. Dakle,kada budemo čuli da je ministar kulture zatražio ozbiljno povećavanje izdvajanja za kulturu u okvirudržavnog budžeta, odnosno pozicioniranje na znatno bolje mesto od sadašnjeg, prilika je da se možeračunati na stvarno potiskivanje kiča, neukusa i šunda iz oblasti kulture. To je upravo i osnovnostrategijsko pitanje: da li država Srbija računa na usluge kulture i vrhunskog stvaralaštva upredstojećem mukotrpnom povratku na svetsku (umetničku) scenu. Ukoliko je odgovor "da" -molim lepo: to izvesno košta i to se neizbežno mora platiti. U svakom drugom slučaju odgovor napstavljeno pitanje je jasno ne. Sa ovime je tesno povezano i donošenje drugih sistemskih zakona(već pomeniti Zakon o deviznom poslovanju), pri čemu je neophodno unapred predvideti efekte, atime se odrediti i prema stepenu potreba i želja na društvenom i državnom nivou - odnosno premastrategiji definisanja nacionalnih potreba i aspiracija. Ovo bi svakako bilo efikasnije delovanje akose zna cilj, nego utvrđivanje "u čijim džepovima zveckaju Sorosevi novci?", što je postala još jednalažno-patriotska disciplina u ovom delikatnom trenutku između rata i mira. Uostalom, i dilemaosiromašena kultura ili osorošena kultura je lažna. Dakle, promena ugla gledanja ne odnosi se naone na koje Ministarstvo misli u ovoj kampanji - na potrošače kulturnih i onih drugih proizvoda, većna stratege, kreatore glavnih poteza u kulturi u osnovnom društvenom, nacionalnom i državnomtoku. Spreman sam da verujem samo u parolu: "Mi smo promenili ugao gledanja - Ministarstvokulture Srbije".Vreme umetnosti, br. 7, Vreme, 27. mart 1995.Sezona obmanaMalo je postojećih ozbiljnih problema, potrebni su nam još i izmišljeni slučajevi, afere, lažniumetnici, lažne umetnosti u već nedozvoljeno proširenom polju srpske kulture. I umesto da paralelnisvetovi ostanu paralelni, odvija se snažno prodiranje iz jednog u drugi, iz neznanja u znanje, iznekulture u kulturu, iz obmana i prevara u seriozno stavaralaštvo. Najzanimljivije od svega jeste tošto se dokoni i bogati na ovaj način zabavljaju huškajući neke umetničke kritičare plaćenike nadesetak profesora univerziteta, doktora i magistara nauka, galerista, muzealaca... Toliko nam dobroide u svim oblastima, da se zaista možemo i neprimereno zabavljati.Očigledno je da smo u sezoni laznih političara, lažnih ideologa, lažnih vođa, lažnih biznismena,lažnih vernika, lažnih patriota, pa zašto se onda ne bi u "godini kuture" pojavili i lažni <strong>slika</strong>ri, lažnigaleristi, lažni kritičari, estradni pijanisti, estradni aukcionari... lažne galerije, lažni festivali, lažneinstitucije kulture itd.U ovom broju, na naslovnoj strani, objavljena je ilustracija jednog umetničkog dela postavljenog uNarodnom muzrj, koje je izazvalo nervoznu reakciju u javnosti, naročito u medijima ionako sklonimproizvođenju afera, senzacija, atrakcija... No, ovo bi se svakako završilo na nivou plaćenih oglasa,ugroženih ambicija, poljuljanih sujeta, da nisu počeli da se javljaju za reč i neki kritičari koji bi daopravdaju i objasne ono što nije moguće opravdati i objasniti. O pitanjima lažne umetnosti predlažese i razgovor dve tobože "zaraćene" strane: naci-patriota i evro-pacifista. Prvi su i nadalje uintenzivnom nastupu, drugi su u sve većoj institucionalnoj i konceptualnoj krizi i izolaciji.Sezona obmana poput virusne epidemije zahvatila je poveći prostor, čak i unutar kulture gdeobmanama, lažima i prevarama nije mesto.Nedavno je Fond Demokratskog centra organizovao raspravu na temu mesta i uloge kulture unašem društvu danas, gde su se čula dobra i učena saopštenja, od kojih, međutim, kao ni do sada,neće biti vajde. Zašto? Još jednom su se istomišljenici sastali i zaključili da se o svemu slažu! Kaopo onoj tradicionalnoj, oni drumom, a obmanjivači i prodavci magle šumom. Jedan od ozbiljnijihrazloga zašto je ukupno kulturno stanje nacije ovakvo nalazi se i u činjenici da se ugledni i ozbiljnistvaraoci, teoretičari kulture, učesnici u složenom umetničkom sistemu još uvek nalaze u"disidentskom stanju". Dakle, u pasivnoj, podređenoj poziciji koja, pre svega, odgovara vlastima,
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54:
neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56:
Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58:
umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60:
uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62: koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64: tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66: prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68: sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70: (koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72: Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74: Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76: elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78: prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80: umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82: Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84: Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86: Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88: kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90: udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92: najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94: mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96: vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98: korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100: Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102: veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104: elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106: Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108: godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110: proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111: Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 115 and 116: Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118: katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120: tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122: pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124: Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126: Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128: Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130: domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132: direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134: Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136: se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138: profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140: Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142: nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144: postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146: umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148: akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150: Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152: na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154: počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156: koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158: 2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160: ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162: to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164:
Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166:
Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168:
neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170:
elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172:
"Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174:
Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176:
dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178:
U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180:
u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182:
polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184:
transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186:
svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188:
'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190:
dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192:
- posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194:
izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196:
Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198:
nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200:
slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202:
postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204:
prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206:
artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208:
neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210:
sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212:
- tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214:
nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216:
Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218:
zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220:
posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b