ljudskog interesa da joj pomogne oko održavanja kuće i ateljea koji namerava da zaveštaumetnicima koji nemaju uslova za rad, itd. Očigledno da sekretarijati i ministarstva, odn. njihovičelnici najozbiljnije misle da ovaj problem iz domena vrhunske srpske kulture i umetnosti sa njimanema nikakve veze!Uostalom, novoimenovani ministar je sam posle sastanka sa brojnim poslenicima kulture i njenimuglednicima obećao da će delima pokazati novi (drugačiji) odnos prema vrhunskim umetničkiminstitucijama, a u koje, prema sopstvenim rečima, spada i brza promena višestruko dokazanoneuspešnog direktora MSU. Međutim, prvo što je uradio bilo je upravo apsurdno imenovanje upravote štetočine za komesara ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala (što je on sa istim skandaloznimučinkom pokazao i pre četiri godine pa se ovogodišnja repriza pokazala sasvim izlišnom). Ovegodine se dogodilo čak i to da se komesar dobrano posvađa sa svojim izabranicima iz najrazličitijihrazloga (od toga koji će radovi biti izloženi do kvaliteta ilustrativnog materijala u pratećimpublikacijama). Paviljon je ponovo potpuno prazan što se moglo i očekovati, a na otvaranju nije bioniti jedan novinar, računajući i naše, a da ne pominjemo da on zvanično nije ni otvoren jer je onome(ministru za kulturu!) kome bi trebala da pripadne ta čast zabranjen boravak u Evropskoj zajednici.Šta se iz takvog odnosa pouzdano može zaključiti: kao uvek do sada tokom poslednjih deset godina,dok su trajali neprekidni avionapadi, partijsko i masmedijsko izazivanje prisilnog patriotizam (ranijena ratobornim a sada na obnoviteljskim parolama) dakako i nadalje je vrlo povezano isključivo sakolektivnim suicidalnim, mortalnim izlivima odanosti režimu i vođi koje vode jedinom cilju -održanju postojećeg političkog stanja totalne civililacijske izlolacije i po mogućnosti permanentnograta sa celim svetom što nam i jedno i drugo, kako vidimo, vrlo uspeva.U taj deo kolektivnog mentaliteta spada nažalost i "Ratni ULUS-ov atelje" čija se izložba upravoodržava u "Cvijeti Zuzorić". I tu se zaista svašta, što direktno svedeoči o naši mentalitetima (pa iumetničkim), može videti: od ozbiljnih primera antiratog delovanja (poput Društva Fenix,Slobodana Roksandića, Dobrice Kamparelića i još nekolicine autora) do brojnog šarlatanskogpoigravanja (Čekovića, Čalije, Vukića...) ili radova bez ikakve veze sa "zadatom temom" semisključivo samoreklamerstva u ovom krajnje neprimerenom trenutku (poput nastupa Šobajića iliTrkulje). Ovakva tobože "slobodna (a zapravo besmislena) koncepcija" prouzrokovala je da se našinajznačajniji autori svih generacija niukakvom svojstvu ovde ne pojave što je prava šteta jer je ovozaista bila izuzetna prilika da se sa dobro osmišljenom akcijom ona izvede na ozbiljan, efektan iumetnički opravdan način.Potom, tu spada i mešetarenje nekih političara (naravno, isključivo onih sa levice i njenih nakaznihbastarda koji kao da na to imaju monopol) na skupovima kulturnih radnika i umetnika kao da upravobaš oni nisu najodgovorniji za sadašnju sveopštu katastrofu u državi i društvu. A danas je prekopotrebna patriotska mobilizacija koja isključivo podrazumeva demokratske reforme političkogsistema i uključivanje Srbije u svet, odn. nikako ne sme da rezultira poznatom (i priželjkivanom)ideološkom, pogotovo ne kolektivnom političkom homogenizacijom. Upravo suprotno! Danas jepreko potrebno čuti što više različitih glasova. Neophodno je videti što više novih ljudi.Kada sam se krajem prošle godine zapitao da li se lična (politička) ambicija novopostavljenogministra za kulturu u Vladi Srbije možda nalazi ispred njegove (kulturne) savesti koju svakakopodrazumeva položaj koji trenutno zauzima, zaista nisam očekivao da će krajnje porazan odgovortako brzo uslediti: njegovo razumevanje kulturne <strong>politike</strong> u jednoj civilizovanoj zemlji nalazi seupravo na razini nezamenljivih koalicionih političkih partnera vladajuće stranke - radikala, koji jošuvek ni do "k" od kulture nisu stigli. (Pri tome oni se oko toga zapravo niti ne uzbuđuju niti im je tou njihovoj politici potrebno.) Ovakav ministar "sa dijagnozom neodgovornosti i beskrupuloznosti"usmerene prema krajnjoj ambicioznosti jednom već dovedenom u rizičan politički položaj 1993. uvreme smenjivanja sa mesta "specijalnog savetnika" tadašnjeg Predsednika Srbije, na najboljem jeputu baš iz tog razloga da postane najgori predstojnik kulture od kada srpska država institucionalnobrine o njoj! No, čak će se i od takvog primera uskoro imati koristi. Samo je pitanje kolika će biticena i tog u nizu eksperimenta nažalost sa potpuno predvidljivim ishodom?Republika, br. 224-225, 1-30. novembar 1999.Umetnost PromenaNeukusni ukras totalitarizmaNaravno, osim punog profesionalnog, javnog i moralnog integriteta koje će nužno posedovati ličnost
na najvišem mestu naše kulture i umetnosti u narednom periodu - epohi Promena, u Prelaznoj vladiili Vladi eksperata što će biti prva formirana posle ove tzv. Vlade nacionalnog spasa, upravo Vladenacionalnog užasa i saramote u bojama nakazne crveno-crne koalicije, ona će apsolutno morati dase najpre izbori ne samo za novi i drugačiji status kulture u ovom društvu već pre svega za njenznatno bolji materijalni položaj.Jedan primer, malena, "konjušarska" Slovenija kojoj su naši "politički mudraci" proricali sigurnu ibrzu propast u slučaju osamostaljivanja, danas izdvaja oko 100 miliona DM za finansiranje kulture.Pa tako, Moderna galerija u Ljubljani (koja je pandan našem Muzeju savremene umetnosti, stim daje po veličini, broju zaposlenih, obimu kolekcijama i dr. tek jedna njegova trećina) samo zaprogramsku aktivnost od Republike Slovenije (kao nacionalna institucija) dobija ceo milion maraka,a ostali troškovi (plate zaposlenih, računi za telefon, struju, vodu, osiguranja i sva ostala fiksnamesečna materijalna izdvajanja) padaju na grad Ljubljanu. I da odmah bude jasno, Slovenci nisuizmislili ovakav način dvostrukog državnog finansiranja institucija kulture - oni su samo kaopametni i racionalni ljudi primenili model koji u zemljama sa istinskim kulturnim potrebamafunkcioniše na najbolji način te daje najbolje rezultate.Dakle, dok ovde ne dobijemo takvog ministra za kultutru koji će u novom vladinom kabinetuizdejstvovati neophodna (a ne minimalna) sredstva za njene potrebe (i to ne tako što bi se ona takođeod "sirotinjskih" - obrazovanja ili zdravstva, preusmeravala nego direktno uzimala od prebogatih:pretorijanskih gardi ili mnogobrojnih paradržavnih institucija i udruženja) po ovakvom ili sličnommodelu, dotle će ona ostati tek povremeni, većinom vrlo ružni i neukusni ukras manje-višetotalitarnih režima svodeći vlastitu funkciju jedino na njihovo golo održavanje kakav je očiglednoovde danas slučaj.Ovo može postići samo ona ličnost koja ni u jednom elementu nije kompromitovana (a to svakakonisu šarlatanski predlozi kafanskih pevaljki, neuspelih direktora nekih vodećih kulturnih instituicija,niti šefovi kulturno-prosvetnih zajednica). A posebno ne oni sa problematičnim biografijama ilikonvertiti oličeni u Miloradu Paviću, Nedi Arnerić (kojoj nije zaboravljeno ono: "Zahvalna samSocijalističkoj partiji Srbiji što je Beogradu podarila tako lepu galeriju" izrečeno povodom otvaranjagalerije "Progres" koja je podignuta na mestu nekada prestižne jugoslovenske galerije "Sebastijan"sada u lažnoj ulozi institucije za međunarodnu kulturnu razmenu dakako prema interesima JUL-a iSPS-a) i dr. Nije neprirodno da ljudi promene mišljenje, ali ovakvi, uz Isakovića, Đuretića i sl.,morali bi najpre pred ljudima na mitinzima da kleknu i zamole za oproštaj zbog svega onoga što sučini tokom poslednje decenije propagirajući Miloševićevu krvavu politiku, populističku kulturu ilažnu umetnost (jer Arnerićka, na primer i sama poseduje galeriju čiji je program oličenje kiča,upravo onakvog protiv koga se Demokratska stranka, čiji je ona član Glavnog odbora?! mora boritiu ostalom kao i protiv opšteg političkog šunda vladajućeg režima). I sasvim otvoreno da kažemo dabi to svakako morala biti ličnost poput Vide Ognjenović, Borke Pavičević ili Mirjane Miočinović(da ilustracije radi spomenemo tek ova imena) čiji je profesionalni i moralni angažman bez ikakvogideoloških predznaka osim demokratskog tokom proteklog perioda bio izuzetno inspirativan za sveone koji ozbiljno misle da se u ovoj zemlji sve mora korenito promeniti i postaviti na noge, a čije jejavno angažovanje istovremeno bilo uzorno mnogim ovdašnjim umetnicima i kulturnimposlenicima.U opštem destruktivnom pohodu na svaku civilizacijsku tekovinu koju je zatekao režim SlobodanaMiloševića (peko svojih kulturnih rabotnika, umetnika i drugih radnika koji deluju u ovoj oblasti)tokom polednjih deset godina nije poštedeo, a i zašto bi, kulturu i umetničko stvaralaštvo niti se tajvandalski udar zaustavio pred vratima ne samo najvažnijih i najvećih srpskih kulturnih institucija,već praktično prema svemu onom što je on (s pravom) smatrao da mu neposredno ugrožava vlast. Asloboda stvaralaštva i kulturnog delovanja spadaju u onu vrstu opasnosti koju svi diktatorski režimiistinski doživljavaju kao najopasnije oponentne i žarišta intelektualnog otpora te građanskeneposlušnosti. Otuda nimalo nije slučajno katastrofalno stanje u kome se nalaze ozbiljno umetničkostvaralaštvo i institucije koje ga prate.U periodu nakon 1950. godine, a posle dogmatske estetike socijalističkog realizma, jugoslovenskosavremeno likovno stvaralaštvo postepeno se emancipovalo bivajući sa različitom srećompodržavana od društva - upravo od Titovog revolucionarnog režima. U zavisnoti od intenzitetanjegove lične promocije, tj, potreba njegove <strong>politike</strong> na međunarodnoj sceni, on je manje ili višeomogućavao (uz uobičajene zabrane, cenzuru i opresiju) donekle nesmetan razvoj umetnosti koje jeu pojedinim periodima uspevalo da održi korak sa svetskim tokovima. Ali samo pod jednimuslovom: da nikako ne zalazi u oblast ideološkog arbitriranja dnevnopolitičkih ili strateškopolitičkihodluka koje je on neprikosnoveno donosio i kontrolisao.
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54:
neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56:
Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58:
umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60:
uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62:
koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64:
tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66:
prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68:
sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70:
(koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72:
Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74:
Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76:
elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78:
prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80:
umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82:
Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84:
Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86:
Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88:
kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90:
udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92:
najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94:
mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96:
vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98:
korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100: Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102: veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104: elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106: Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108: godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110: proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112: Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114: jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116: Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118: katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120: tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122: pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124: Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126: Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128: Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130: domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132: direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134: Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136: se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138: profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140: Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142: nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144: postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146: umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148: akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149: Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 153 and 154: počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156: koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158: 2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160: ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162: to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164: Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166: Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168: neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170: elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172: "Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174: Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176: dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178: U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180: u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182: polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184: transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186: svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188: 'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190: dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192: - posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194: izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196: Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198: nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200: slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202:
postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204:
prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206:
artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208:
neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210:
sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212:
- tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214:
nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216:
Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218:
zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220:
posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b