Bilo je dakako i ozbiljnih promašaja plasiranja političke poruke. Izdvojićemo jedan primer koji sepokazao pogrešnim. Parola Naš čovek (Vojislav Mihailović) zapravo je ispala totalnokontraproduktivna jer ona pre asocirala na čoveka koji je pod dominacijom, znači totalnomzavisnošću od neke ličnosti (lidera, familije) ili stranke (što je u ovom slučaju bilo i potpuno tačno)nego na čoveka iz naroda, domaćina ili komšju što je trebala da bude izvorna poruka. Ona bi se takomogla tumačiti da je umesto nje biračima bila lansirana poruka Vaš čovek - u tom slučaju ne bidolazilo do zbunjivanja i glasači bi se lakše snalazili, a to je takođe pokazala i izborna volja narodakoja je toj stranci i njenom predsedničkom kandidatu dala dosad najmanji broj glasova.CESID je načinio nekoliko različitih bilborada koji su delovali najozbiljnije i najprofesionalnijeurađeni te stoga nije ni čudo da je ova nevladina i volonterska organizacija namenjena kontroliizbora, iako sama na njima nije aktivno učestvovala, privukla veliki broj aktivista koji su odigraliznačajnu ulogu u proteklim izborima. Jasnost parole koja se svodila samo na jednu činjenicu da su1+1=2 bila je dovoljna da se ogroman broj birača zaista pripremi da brani svoj glas - što se pokazalo5. oktobra na najmasovnijim demostracijama koje su tokom protekle decenije priređene u Beogradukada su punu deceniju akumulirano nezadovoljstvo i bes prerasli u žestoki otpor pokušajimaprekrajanja izbornih rezultata. Epilog sa napadom na Saveznu skupštinu i državnu televiziju bio jedovoljan da se ova srpska pobuna nazove bager revolucijom (zbog poznatog bagera kojim sudemonstranti srušilu ulaz u televiziju i tako je osvojili).No, jedan sektor ovog političkog marketinga ostao je vitalan i dao je najzanimljivije rezultate.Mnogobrojne majce sa najrazličitijim parolama apsolutno su dominirale u ovoj predizbornojkampanji. Otpor je i ovog puta prednjačio: najpre sa sloganom Gotov je! u kombinaciji sa stisnutompesnicom ili likom prethodnog predsednika koji se pojavio i pre rezultata izbora, potom ipobedničkim poklikom Puk'o je! koja je vrlo brzo stari rekvizit sa protesta 96/97. godine - pištaljku,zamenio novim - zvečkom po onoj staroj uzrečici koja glasi Puk'o je ko zvečka!. Korišćeni su iračunarski simboli te oni masovne komunikacije: smeško koji je u jednom trenutku kada je ponovozapretila izborna krađa postao mrgud sa parolom Baš sam ljut. A takođe su upotrebljavani i poznatirefreni popularnih pesma kao što je ona Đorđa Balaševića Gedo gluperdo... (sa nastavkom svu sizemlju proćerdo).Neki umetnici su lansirali vlastite slogane kao dela vizuelne umetnosti. Tako je Dejan Atanackovićnačinio plakat na kome je preko fotografije lica sa zašivenim očima i ustima krupnim slovimaispisan tekst Uterivanje pravde u kosti a sa manjim nabrojao je uvredljiv politički rečnik koji semogao čuti na državnim medijima: terorista, izdajnik, plaćenik, fašista, špijun, mondijalista,kriminalac... koja ne samo optički već i semantički deluje zastrašujuće. A Led-art je uradio čitavasortiman proizvoda sa osnovnom temom Mrdni dupetom (Pokreni se i učini nešto za sebe!) sanajrazlitijim grafičkim i oblikovnim formama od majica, malepnica, flajera, upitnika sve dotoaletnog papira. Majca za njihovim crtežima izazvala je nesumljivo najveće interesovanje ipotržanju među ljubiteljima ove vrste javnog obraćanja i izražavanja stavova, kao i međukolekcionarima.Moglo bi se navesti još niz primera najrazličitijih dosetki ove vrste ali i pomenute su dovoljne da bise ukratko sumirao smisao ovog fenomena. Već je, čini nam se brzopleto, zaključeno da ovoliki brojglasova koji je dobilo DOS (Demokratska opozicija Srbije koja bi trebala da promeni maziv u DVSDemokratska vlast Srbije) nisu bili glasovi ZA nego očajnički glasovi PROTIV režima koji je desetgodina vodio Jugoslaviju iz rata u rat, a njegove narode iz egzodusa u egzodus, iz katastrofe ukatastrofu, iz drame u dramu - sve do samog dna civilizacije. No, sami nismo spremni za takvotumačenje: šarenilo poruka i izazovi nastali iz njih bilo da su se pokazali pojedinačno negativnimbilo da su masovno prihvaćeni ipak su nesumljivo dokazi glasanja ZA promene, za onaj programkoji je civilnim rečnikom i ikonografijom ukazivao na budućnost, na otvaranje novih perspektiva, naponovno uključivanje Jugoslavije u svetsku zajednicu. Ta pobeda je superiorno postignuta što jedokaz da mentalno zdravlje nacije (za koje se u jednom trenutku smatralo da je ozbiljno ugroženo inepovratno izgubljeno) ipak zadržalo makar minimum većinske prisebnosti i mogućnostrazlikovanja dobrog od lošeg. U tom najznačajnijem znaku treba tražiti glavne osobine klasnosocijalnei individualno-psihološke konstante u kojim granicama se danas nalazi jugoslovenskodruštvo, kao i to kojim će se putem ono ubuduće kretati.Republika, br. 246,1-15. oktobar 2000, Identitet, br. 45, Zagreb, oktobar 2000.Kulturna Yu-alternativa
Represija i izazoviUz političku alternativu koja se sa različitim uspehom i dužinom trajanja formirala devedesetihgodina u Jugoslaviji je uspostavljena i kulturna alternativa paraelno sa oficijelnim sistetmom koji jena isti način kontaminiran kao i opštesocijalni milje u kome su oba strukturisana - pre svega kaomogući odgovor na pogrešne korake vlasti. I kako su nastajale i nestajale brojne političkeorganizacije, tako su i u oblasti kulture i umetničkog stvaralaštva nastajale, kraće ili duže trajaletokom protekle decenije značajne asocijacije i pokreti ad hoc sastavljeni kao reakcije nanecivilizacijske i antikulturne poteze vlasti u oficijelnom institucionalnom sistemu. Za ovu prilikunavešćemo tek nekoliko značajnijih koji su tokom poslednjih godina ostavili najdubljeg traga.Održavanje prisebnostiPet godina CZKdKada je 1. januara 1995. godine, Tačno u podne, u Centru za kulturnu dekontaminaciju, (idenacifikaciju kako se takođe naziva ova institucija čime joj se pojačava spektar dejstva u sredinivišestruko socijalno i ideološki zagađenoj) priređena I Dekontaminacija, za ovu priliku u tekzakrpljenom Paviljonu "Veljković", dotad potpuno zapuštenom i sa još vidljivim građevinskimoštećenjima na zidovima i plafonu, posetioci uprkos novogodišnjem raspoloženju nisu pokazivaliuobičajeni optimizam nastupajuće godine usled trajnih posledica okončanog srpsko-hrvatskog rata irata koji je još uvek trajao u BiH, kao i sa jasnim naznakama svih predstojeći krvavih drama imasovnih smrtonosnih raspleta na ex-jugoslovenskim prostorima. U tom raspoloženju skoro da suprotekle sve ove godine njegovog rada.Obeležavajući petogodišnicu CZKd-a prvom izložbom u 2000. Pronađi se (1-14. januar) VesnePavlović koja je načinila fotografski pregled njegove delatnosti u 59 <strong>slika</strong> uz koautorstvo AneMiljanić koja je toj prezentaciji dala zanimljivu dramaturšku postavku, istovremeno je postignut nesamo jedan dokumentraristički efekat (arte)faktnog nizanja događaja, ličnosti i činjenica koji sumarkantno obeležili i reflektovali reagovanja na ovaj razorni period Jugoslavije u tekućoj deceniji,već je prikazan i vrlo široki obim najrazličitijih delatnosti od umetničkih izložbi, autorskih projekatate dokumentarnih postavki sa mnogim dnevnoaktuelnim temama, a pre svega bila posvećenateatarskoj delatnosti sa četrnaest kompletnih produkcija od kojih se danas pet paralelno izvodi, prekogostovanja iz zemlje i inostranstva brojnih eminentnih ličnosti poput Đerđa Konrada ili BibiAnderson, a ove godine Slobodana Šijana i Predraga Matvejevića, protestnih tribina povodomprogona i utamničenja intelektualaca i umetnika (Nuneta Popovića ili Fljore Brovine na primer),protiv svakog oblika represije režima, pa i onih najbrutalnijih kakvo je ubistvo Slavka Ćuruvije, inmemorijama onim stvaraocima koje oficijelne institucije smišljeno potiskuju iz nacionalnog sećanjakao što su Danilo Kiš i Biljana <strong>Jovan</strong>ović, promocija knjiga, premijera alternativnih filmova autorakakav je Želimir Žilnik, demonstrativnih okupljanja, uličnih predstava Sonje Vukičević predkordonom policije u vreme velikog protesta 96/97., otvorenih razgovora o zaoštrenim i bolnimdruštvenim i političkim pitanjima koja su sve ovo vreme potresala Jugoslaviju sve do njenogkonačnog rasturanja, kulinarske akcije Nebojše Popova opasuljivanja građana... Po ovome, Centarje iako nezavisna, alternativna kulturna institucija preuzela ulogu mnogih oficijelnih kuća koje nisuimale hrabrosti da progovore o najtežim problemima koji su nas temeljno potresali svih ovih godinaosuđenih na puko preživljavanje i trajanje na egzistencijelanoj i profesionalnoj granici.U ovom malom pregledu ograničićemo se tek na izložbenu delatnost CZKd-a koja u poslednjevreme ponovo izaziva reagovanje dela javnosti nastojeći na različite načine da od njega načininekakav anahronizam pod nazivom "Museum Veljković" previđajući da je upravo realizovanilikovni program znatno prevazišao smisao i potrebe institucije koja danas nema isti cilj kakav jeimala kada je osnovana. Vreme se toliko dramatično promenilo da bi još jedna mrtva kulturnainstitucija bila neproduktivna u epohi kada je neophodno jedno novo oživljavanje, traženjedrugačijih puteva i probijanje kroz okamenjena uska vrata društvenih tokova - naročito onihkulturnih i umetničkih kako je to direktorka Borka Pavićević sa saradnicima u pravom trenutkuuvidela i projektovala uprkos svim ometanjima.A samo taksativno nabrajanje (nehronološkog izbora) iz likovnog programa dovoljno ubedljivo otome svedoči. Nakon početne I Dekontaminacije, usledile su inostrane izložbe: Contra-dibidon iLikovna radionica (Ljubljana), Give Me Back my Flag i Transformers (Pariz), Tuzla-Beograd1996, Zračenja (Skoplje) i posebno zanimljiv Haos u akciji (simultana likovna manifestacija u 11evropskih gradova linkovana videom i kompjuterima); zatim autorski projekti: Camera Lucida iUbistvo (godišnje izložbe Centra za savremenu umetnost Fonda za otvoreno društvo), Još uvek smo
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54:
neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56:
Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58:
umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60:
uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62:
koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64:
tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66:
prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68:
sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70:
(koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72:
Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74:
Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76:
elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78:
prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80:
umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82:
Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84:
Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86:
Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88:
kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90:
udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92:
najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94:
mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96:
vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98:
korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100:
Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102:
veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104:
elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106:
Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108:
godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110:
proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112:
Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114: jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116: Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118: katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120: tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122: pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124: Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126: Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128: Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130: domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132: direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134: Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136: se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138: profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140: Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142: nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144: postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146: umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148: akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150: Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152: na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154: počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156: koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158: 2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160: ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162: to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163: Šarenilo političkog marketinga u
- Page 167 and 168: neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170: elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172: "Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174: Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176: dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178: U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180: u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182: polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184: transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186: svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188: 'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190: dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192: - posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194: izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196: Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198: nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200: slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202: postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204: prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206: artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208: neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210: sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212: - tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214: nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216:
Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218:
zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220:
posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b