Nemanjičke (i kasnije zadužbine) tamo više neće postojati. A krivac, po običaju, neće biti našaneorganizovanost te neodgovornost i oko ovog posla, već svima poznata i dokazana svetskaantisrpka zavera začeta u Vatikanu a završena Tačijevim teroristima i krijumčarima.No, neko će pomisliti da u ovom primeru i nema naše objektivne krivice. Ali šta je onda sa isto takosistematskim unuštavanjem koje bi se moglo odmah sprečiti - i to onih najdrastičnijih kakve susurove devastacije bukvalno svih urbanih jezgara gradova, dok Beograd u poslednje vreme prednjačii daje najgori primer sa nebrojenim "legalnim" i nedozvoljenim nadogradnjama, pretvaranjemsvakog mogućeg kutka u krajnje neukusne, improvizovane skalamerije koje se nazivaju "butici","kiosci", "prodavnice" a koje drastično narušavaju prvobitni izgled trgova, palata, fasada, ulaza,holova zgrada i to ne samo na periferiji već i na najprometnijim pravcima od Kalemegdana doSlavije sa svim poprečnim i paralelnim ulicama, prolazima, pasažima itd.U najgore primere iza kojih upravo stoji sama država je nakaradno proširenje Dečije klinike uTiršovoj o čemu se u javnosti dosta (ali i uzaludno) pisalo i zbog koga su povremeno protestovalesve pozvane stručne asocijacije, a poslednji povod bila je prošlogodišnja izložba Milana Zlokovića(autora te zgrade) održana u Likovnoj galeriji KCB-a. Ili, šta sada učiniti sa nakaznomnadogradnjom ravnog krova sa dve posebne kuće na dnu Jug Bogdanove ulice koja takođe spada unajgore i najrečitije primere ruralizacije Beograda. Nasrtaj antimoderne, neznalačke, ali od stranenadležnih (opštinskih, gradskih i republičkih) organa odobrene, "arhitekture" koja je nikla unajnužem centru grada - na brojnim lokacijama u Knez Mihailovoj i bočnim ulicama, više nije lakozaustaviti. A to bi mogao biti deo efektnog (i efikasnog) sadržaja programskih dokumenata stranakakoje pretenduju da što pre preuzmu brigu o ovoj potpuno zapuštenoj državi (ali koje nažalost nisamimao prilike da vidim i ako baš ne spadam, za ovu oblast, u neupućene). Današnja srpska arhitekturaima izgled "igračaka" nalik dečijim konstrukcijama načinjenih od Ledo-kockica. Kako zasad izmnogih razloga nisam izgubio poverenje u naobrazbu koja se stiče na ovdašnjem Arhitektonskomfakultetu, ostaje mi jedino da posumnjam u dobre namere, upućenost i znanje investitora kojidefinitivno određuju šta će se, gde i kako graditi, odn. kako će taj njih "proizvod" izgledati, a tisavremeni "ktitori" očigledno sve mere samo jednim "estetskim" argumentom koji poseduju -novcem.Pa čak ni rezidencijalni delovi grada poput Dedinja ili Vračara nisu ostali pošteđeni ovogpseudourbanističkog nasilja. To je poseban problem: jer uništavanje urbanizma tih, u svakojcivilizovanoj državi najzaštićenijih delova grada, izgradnjom krajnje neukusnih "faraonskih"zgradetina novobogataša potpuno po uzoru na gradnju u Kaluđerici (koja se dosad uzimala kaonajgori primer unuštavanja grada) postalo je pojam antiurbanizma i antikulture življenja i stanovanjašto je dakako u potpunom skladu sa opštim uslovima u kojima danas jedva opstajemo. No,neizbežno je pitanje šta glomazni kadrovski stručni, činovnički i tehnički aparat bezbrojnih zavodaza zaštitu spomenika kulture (republičkih, regionalnih, gradskih) rade? Argumenti da se obnavljajuneke crkve u Vojvodini, svakako nisu opravdanje da se ne spašavaju objekti isto tako vredni okojima oni po zakonu takođe moraju da vode stalnu brigu a zašta nisu potrebna nikakava finansijskasredstva već isključivo poštovanje propisa.Naročito se u poslednjih nekoliko godina iznosi i potreba da se dvorovi (Stari i Beli) pretvore ujavna dobra sa svim svojim likovno-umetničkim i primenjeno-umetničkim inventarom (dokeventualno ne budu vraćeni njihovim vlasnicima). Isto je pitanje i sa Predsedništvom Srbije(kancelarijom Milana Milutinovića) koja je nekada bila "Muzej kneza Pavla", a kako je govorio pok.prof. Lazar Trifunović, mi smo jedina zemlja koja je od muzeja stvarala dvorove (posle 1945.godine kada je novouspostavljeni revolucionarni režim useljavao svoju boljševičku vlast ponekadašnjim dedinjskim i gradskim dvorovima, palatama i vilama te od muzeja pravio kancelarije)za razliku od civilizovanog sveta koji je potpuno obratno, od dvorova stvarao javna, opštekulturnadobra - muzeje, legate, zadužbine, umetničke, javne spomenikče komplekse itd. Ali zašto bismo miuopšte bili deo sveta i ličili na civilizovana bića? Čime smo to uopšte zaslužili trpeći punu decenijubezumlje kome se može dati čak i klinička dijagnoza. Jer, kako je nedavno rečeno, ovdašnja vlast nesamo da je savršeno ubeđena da će odlaskom propasti Srbija već će se isto dogoditi i sa svetom,odnosno sa njenom promenom on bi propao, nestao, izgubio bi se u brlogu svih svojih strahota kojese svako veče redovno i detaljno nabrajaju u dnevnicima RTS-a.Ali to i jeste posao ove vlasti, mislim, da kako je nakaradno započela, da u tom poslu do kraja iistraje na svim planovima pa i u oblasti urbanizma i zaštite pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara.(Da se ne zaboravi da su kao "kolateralna šteta" polomljena i stakla na Muzeju savremene umetnostikoja čak šest meseci nisu bila zamejena pa je to prouzrokovalo opasnu pojavu gljivica naumetničkim delima a o tome direktora nije bilo briga, pardon, zapravo moguće ga je i bilo ali on za
to naprosto nije imao vremena usled neprekidnog boravka u svim postojećim i novoizmišljenim<strong>slika</strong>rskim kolonijama i zauzetosti drugim poslovima koje mu je otvorilo uzurpirano mesto što mu nipo kojim kriterijumima, osim kafanskim, nikako nije moglo pripasti. Kao u ostalom ni u jednojranijoj prilici kada je nestručnim izvođenim građevinskim radovima upravo on doveo u ozbiljnuopasnost zbirku skulptura koje taj muzej treba da "čuva". Najzad, ti problemi se nedotiču ninjegovog ministra čije se ambicije sve očiglednije kreću u sasvim drugom pravcu od onog kojinalaže njegov osnovni zadatak, niti ikog drugog koji je takođe pozvan da promptno reaguje naovakve primere najočiglednijeg kulturnog štetočinstva.)Pa ako je takva stvar sa brigom vlasti i njenih profesionalnih institucija oko ovih "sitnica", kako jemoguće da se na te procese ne obazire ni "budućnost ove zemlje". Ali to je već problem koji zahtevadetaljniji odgovor koji se ne tiče samo naših naravi (na koje sadašnja vlast izgleda da jedino i računazaglibljujući se u sve veće i teže probleme) već i objašnjenja uzroka sveukupne socijalne te potpuneindividualne zapuštenosti. A kraj ovome je i tako blizu i tako daleko.Danas, 7. april 2000.Zaječar, aprila 2000.Suđenje umetničkim slobodamaU okružnom sudu u Zaječaru nastavljen je proces protiv knjaževačkog satiričara Bobana MiletićaBapsija optuženog da je: a/ izdao knjigu Srbijo, majko plači i b/ da je na njenoj promociju pročitaonekoliko aforizama kojima je "izvrgao poruzi instituciju predsednika SRJ Slobodana Miloševića".Nikakva argumentacija - da u vreme objavljivanja knjige (maj 1997.) Slobodan Milošević nije biopredsednik Jugoslavije, da nije održana njena promocija (decembra 1998.) već književno veče kadaje još desetak satiričara govorilo svoje aforizme, da je knjiga "cipovana" (odn. da ima bibliotečkibroj 886.1-4 Narodne biblioteke Srbije), uz ostale procesualne smetnje koje su isticali advokati, nisubili dovoljni da se prekine suđenje jednom umetniku i njegovom stvaralaštvu.Odbrana je čak za sledeće ročište predložila da se pozove i Slobodan Milošević (što je sudija urešenju odbio) da bi se izjasnio "na okolnost" iz tužbe da li se lično oseća povređenim Bapsijevimaforizmima.Celo ovo nepotrebno sudovanje svodi se na činjenicu da se radi o čistom ograničavanju slobodaumetničkog izražavanja (koje je izričito zabranjeno 27. članom Univerzalne deklaracije o pravimačoveka UN) kroz jednu literarnu formu. Sva nastojanja Jugoslavije da se (samo)deklariše kao deoslobodoljubivog i civilizovanog sveta i ovim primerom se obesmišljavaju.Ako se ipak dogodi da Boban Miletić Bapsi bude osuđen, svi drugi su na redu, i to ne samoaforističari već i karikaturisti, kritički orijetisani umetici koji se izražavaju u različitim medijima imnogi drugi. Otuda je nerazumljiva nezainteresovanost literarne javnosti za ovaj slučaj, posebnonaših najpoznatijih aforističara koji bi svojim ugledom morali da ustanu u njegovu (ali i svoju)odbranu upravo zbog zaštite profesije kojoj pripadaju, odnosno književne forme kojoj i samipribegavaju. Možda su zaboravili onu priču da kada sve komšije odvedu (u ovom slučaju satiričareosude), više nikoga neće biti da ih štiti kada na njih dođe red - makar pisanjem aforizama.Zaječar kao da preuzima primat u oblasti režimske represije. U subotu, 22. aprila uhapšen jeVlastimir Bađević, predsednik Opštinskog odbora Demokratske stranke, u toku uredno prijavljenogjavnog istraživanja rejtinga političkih stranaka koju je policija pokušala da prekine, a Mišel Gengčlan Otpora, u utorak, 25. aprila, jer su izvodili akciju "Uručivanja plaketa za izuzetna dostignuća uuništavanju Zaječara i okoline" najviđenijim sugrađanima. Iako su obojica pušteni na slobodu, prviposle nekoliko sati, drugi posle interesovanja kancelarije Visokog komesarijata za ljudska prava UN,utisak je da se u Srbiji pojačava suzbijanje sloboda na mnogim planovima (od informativnog doumetničkog) što je izgleda primereno sve lošijoj političkoj slici i ideološkoj dezorijentaciji vladajućekoalicije, odn. njene faktičke nemoći da na regularan način upravlja zemljom.Požarevac, maja 2000.Svi su izgledi da se i uonako prepunuj jugoslovenskoj političkoj čaši dodaju poslednje kapi koje ćeje napokon preliti. Zbog jednog sasvim slučajnog događaja koji se 2. maja odigrao ispredpožarevačkog kafea "Pasaz" kada je obezbeđenje diskoteke "Madona" (vlasnika Marka Milosevića,
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54:
neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56:
Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58:
umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60:
uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62:
koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64:
tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66:
prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68:
sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70:
(koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72:
Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74:
Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76:
elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78:
prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80:
umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82:
Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84:
Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86:
Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88:
kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90:
udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92:
najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94:
mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96:
vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98:
korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100:
Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102:
veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104:
elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106:
Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108:
godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110: proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112: Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114: jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116: Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118: katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120: tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122: pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124: Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126: Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128: Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130: domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132: direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134: Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136: se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138: profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140: Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142: nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144: postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146: umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148: akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150: Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152: na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154: počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156: koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158: 2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159: ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 163 and 164: Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166: Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168: neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170: elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172: "Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174: Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176: dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178: U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180: u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182: polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184: transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186: svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188: 'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190: dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192: - posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194: izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196: Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198: nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200: slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202: postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204: prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206: artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208: neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210: sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212:
- tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214:
nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216:
Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218:
zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220:
posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b