Aleksandre Kostić... Njih su uglavnom ispratile jedine dve nekomercijalne privatne galerije uBeogradu "Haos" i Zvono". Među takvim pozitivnim aktivnostima su i delatnosti Fondacije"Madlena Janković" i Galerije "Zepter" uz već konstantno i spasonosno prisustvo Fondacije zaotvoreno društvo. Ali svakako najveći i najvidljiviji napor u raznim oblastima delovanja - odpozorišta i likovne umetnosti do tribina, razgovora, gostovanja, produkcije CD-ROM-a itd, i ovegodine je pokazao Centar za kulturnu dekontaminaciju (čiji je smisao i naziv, dakako u potpunopervertiranom smisli preuzeo Jul kao vid lažnopatriotskog prevaspitavanja nerežimskih medija).Moglo bi se još nabrojati tih malobrojnih pozitivnih događaja kakvu su bili ovogodišnja likovnapublicistika ili Oktobarski salon koji je dobio nepodeljeno dobre kritike itd. Tu je i pomotivnaturneja "Za promene" Anema sa nekim danas vrlo popularnim grupama koje privlače pažnju velikogbroja mladih, te je stoga njihova misija od naročitog značaja za naš budući politički život u koji seupravo te generacije moraju uključuti.Za kraj, najkraće treba istaći preku potrebu za novim odnosom prema kulturi i umetničkomstvaralaštvu što se naravno ne može izolovano sprovesti bez opštih makropolitičkih promena. Totreba da izvesu ličnosti koje, naravno, osim punog profesionalnog, javnog i moralnog integritetakoje nužno moraju posedovati da bi bili na najvišim mestima naše kulture i umetnosti u narednomperiodu - epohi Promena, u Prelaznoj vladi, Vladi eksperata, Grupi 17 plus i dr. od kojih će bitiformirana prva, posle ove tzv. Vlade nacionalnog spasa, upravo Vlade nacionalnog užasa i saramoteu bojama nakazne crveno-crne koalicije. Ona će apsolutno morati da se najpre izbori ne samo zanovi i drugačiji javni status kulture u ovom društvu već pre svega za njen znatno bolji materijalnipoložaj.Dakle, dok ovde ne dobijemo takvog ministra za kulturu koji će u novom vladinom kabinetuizdejstvovati neophodna (a ne minimalna) sredstva za njene potrebe (i to ne tako što bi se onanamicala takođe od "sirotinjskih" - obrazovanja, zdravstva i sl., i preusmeravala nego direktnouzimala od prebogatih: Miloševićevih i ostalih pretorijanskih gardi ili mnogobrojnih paradržavnihinstitucija i udruženja) po ovakvom ili sličnom modelu, dotle će ona ostati tek povremeni, većinomvrlo ružni i neukusni ukras manje-više totalitarnih levo-desnih režima svodeći vlastitu funkcijujedino na njihovo golo održavanje kakav je očigledno ovde danas slučaj.Ovo može postići samo ona ličnost koja ni u jednom elementu nije kompromitovana (a to svakakonisu šarlatanski predlozi kafanskih pevaljki, neuspelih direktora nekih vodećih kulturnih instituicija,niti šefovi kulturno-prosvetnih zajednica). A posebno ne oni sa problematičnim biografijama ilikonvertiti oličeni u Miloradu Paviću ili Nedi Arnerić (kojoj nije zaboravljeno ono: "Zahvalna samSocijalističkoj partiji Srbiji što je Beogradu podarila tako lepu galeriju" izrečeno povodom otvaranjagalerije "Progres") i ostali kojih nikako nije mali broj. Nije neprirodno da se promeni mišljenje, aliovakvi bi najpre morali pred ljudima na mitinzima da kleknu i zamole za oproštaj zbog svega onogašto su čini tokom poslednje decenije na razne načine propagirajući Miloševićevu krvavu politiku,populističku kulturu i lažnu umetnost (jer Arnerićka, na primer i sama poseduje galeriju čiji jeprogram oličenje kiča, upravo onakvog protiv koga se jedna opoziciona stranka, čiji je ona članGlavnog odbora?! mora boriti u ostalom kao i protiv opšteg političkog šunda vladajućeg režima). Tosvakako moraju biti ličnost čiji je profesionalni i moralni angažman bio bez ikakvog ideološkihpredznaka osim demokratskog tokom proteklog perioda i koji je bio izuzetno inspirativan za sve onekoji ozbiljno misle da se u ovoj zemlji sve mora korenito promeniti i postaviti na noge, a čije jejavno delovanje istovremeno bilo uzorno mnogim ovdašnjim umetnicima i kulturnim delatnicima.Znači da se nikako ne sme dogoditi da u najskorijem periodu toliko očekivanih promena onemimoiđu kulturu, za svako emancipovano i civilno društvo, vrlo vitalnu i vrlo značajnu oblast, jer ćeona odmah najuverljivije i najvidljivije dati toliko potrebni signal o namerama i istinski dokaz opočetnom procesu izmene opšteg stanja nacije kome se zdušno i zasad deklarativno teži.Republika, br. 227, 16-31. decembar 1999.Pogled u 2000.Kakva će za kulturu i umetničko stvaralaštvo biti 2000. godina, poslednja u ovom veku i milenijimu(mada ona spisateljica dnevničkih pabiraka i ruski akademik uporno govori kako njome započinjeTreći milenijum, a njeni politički poltroni to elementarne neznanje nedostojno jednog profesorauniverziteta makar to bio i beogradski, poput papagaja ponavljaju i time dokazuju da im je osnovna ismišljena zadaća zapravo temeljno "zaglupljivanje" sopstvenog naroda) gledajući osnove trendove
koje smo u prethodnom broju registrovali kao krajnje retrogradne i opasne za duhovno zdravljenacije zaključujući nažalost kako ništa dobro nije na vidiku. Sem nezaustavljivog priliva mladihumetnika koji prirodno traže (i nalaze) prostor za svoj rad i afirmaciju, sve ostalo: zvaničniinstitucionalni sistem koji treba da ih prati i podrži, otkupi, tržište umetninama, medijskapropaganda i kritika, i dr. sve to stoji zakočeno čekajući neka bolja vremena koja definitivno samaod sebe neće niti mogu doći. Makar i sumarni (a svakako sumorni) pogled u 2000. godinu to sasvimjasno nagoveštava.Na vidiku je unapređivanje kulturnog štetičinstva nekim novim vidovima i dalje nezaustavljivo inekažnjeno uništavavanje institucija od nacionalnog značaja. To se ogleda u sve češćem kulturnom"posrtanju" čak i onih (političkih stranaka) koji privlače najveći broj eminentnih i nespornihstvaralaca u svim umetničkim oblastiam. Gotovo da se danas, ocenjujući stvarni kvalitet, nerazlikuju izložbe koje se prave, na primer u Skupštini grada od onih iz Galerije "Progres" čiju smonamenu već objasnili i koja isključivo ide za lokalnim i interacionalnim interesima vladajućekoalicije čiji su kriterijumi za identifikovanje aktuelnog stvaralaštva po svim osobinama krajnjeproblematični sa stručnog stanovišta. Tome ponajpre doprinosi stvarna, zaprepašćujućanezainteresovanost najodgovornijih (ministara i sekretara za kulturu) koji očigledno nisu u stanju dadeluju nezavisno od političke volje nadređenih u njihovim vladama i političkim oligarhijama koje sebezpogovorno slušaju uprkos očiglednoj naopakosti. Krunski dokazi za zagarantovano i definitivnopropadanje ovih oblasti su i netom izglasani republički i savezni budžeti koji su isključivonamenjeni jačanju represije režima (Miloševićevih pretorikanskih gardi na koje će u poslednjoj fazisvoje lične vlasti jedino moći da se osloni) a nikako duhovnoj obnovi koja se sve ređe i svesramežnije pominje čak i u programskim dokumentima i predizbornim govorima svih partija - odvladajuće koalicije do raštrkane - "u više kolona", opozicije. Jedina novost koja je unela stanovituživost a može biti realizovana i kao novi konceptualni pristup, između ostalog, i u kulturinagovestila je promotivna aktivnost G17 plus . Odlučno, u ovakvim prilikama, je nametanje ukusadomaćeg snažno ukorenjenog sloja "novih bogataša"; epoha "nuvoriša" – tajkluna (a to nije osobinasamo tranzicijske Jugoslavije) najdublje je postavljena u domaćoj likovnoj i popularnojpseudomuzuci (čije je oličenje i glavni promotor, sinonim opštekulturne unazađenosti kojaobeležava tekući "duh epohe" TV Pink). No, ni režimska televizija, sledeći svoj političkoinformativniprogram nije odolela izovima lošeg ukusa, uostalom u okviru te kuće nalazi se imuzička produkcija čiji najveći deo forsira komercijalu i neumetničku muziku što nikada ranije nijebio slučaj.Sasvim izvestan je i nastavak političkih i sudskih progona umetnika: ovom režimu svakako nijedovoljno što, od umetnika, u njegovim zatvorima čame pesnikinja Fljora Brovina i živopisacBogoljub Arsenijević Maki, a osude očekuju performer Miroslav Nune Popović i aforističar BobanMiletić Baksi o mnogi drugi koji su otvoreno svojim delom progovorili o vremenu i uslovima ukojima žive i rade, i nažalost, čekaju prvu priliku da napuste ovakvu zemlju. Glavni politički zadataki uslov svih uslova za preusmeravanje ovakvih trendova koji će nas zasigurno dovesti do samogcivilizacijskog dna kada ćemo definitivno postati "kloakom Evrope", jesu opšti (trostepeni) izboričiji bi rezultati morali dovesti do otvaranja drugačijih, novih tokova te definisanja istinskih ciljevakulturnog i umetničkog preobražaja. Za ispunjavanje tog jednog, odlučnog uzora, moraju se ovdeorganizovati i nakupiti tolike snage, "kritična masa" koje mogu da pokrenu vladajući režim, tj.nakaznu koaliciju koja ga oličava na ustupke koje će ih odvesti u istoriju kao i sve drugekomunističke i nacionalisitičke režime - po mogućstvu mirnim, "institucionalnim" sredstvima (kakvisu izbori). Alternativa je jedini rat koji se ovde tokom protekle decenije nije vodio - onaj međugrađanima sa različitim političkim uverenjima.Nagoveštaji Šešeljeve "retorzije" koja se izvorno odnosi na "dobrovoljnu" zamenu stanovništva, akoju je dočim u domenu umetnosti još 1995. godine izneo predstojnik Moderne galerije u Zagrebu iistaknuti čimbenik HDZ-ovske kulturne <strong>politike</strong> Igor Zidić inicirajuću međudržavnu imeđuinstitucionalu razmenu kulturnih dobara. Tada je on u jednom intervjuu istakao kako oni srpskistvaraoci čija se dela nalaze u depoima njegovog muzeja nikada neće biti javno izložena, a da jespravom siguran da će kolekcije jugoslovenskih muzeja sa njima biti značajno obogaćene, te dastoga očekuje uzvratnu reakiju: da se iz domaćih muzeja, a pre svega iz Muzeja savremeneumetnosti u Zagreb upute radovi koji pripadaju hrvatskom nacionalnom korpusu. Jer šta će uopšte,kako je tada rekao, nakon jugoslovenskog (srpsko-hrvatskog) rata u tom muzeju stalna postavkakoja se naziva Jugoslovenska umetnost XX veka? Ova ideja je u nekim ovdašnjim političkimkrugovima naišla na plodno tle: pomislilo se u jednom trenutku kako bi ta vrsta razmene bilapotpuno opravdana i čak mogla biti delom deobnog bilansa koji će se kadtad načiniti među
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18:
komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19:
kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23:
Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25:
metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27:
vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29:
Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31:
adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33:
Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35:
koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37:
(poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39:
aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41:
teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43:
Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45:
Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48:
protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50:
Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52:
masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54:
neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56:
Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58:
umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60:
uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62:
koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64:
tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66:
prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67 and 68:
sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 69 and 70:
(koji definišu jednu civilizovanu
- Page 71 and 72:
Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74:
Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76:
elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78:
prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80:
umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82:
Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84:
Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86:
Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88:
kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90:
udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92:
najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94:
mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96:
vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98:
korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100:
Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102:
veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104: elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106: Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108: godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110: proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112: Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114: jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116: Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118: katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120: tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122: pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124: Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126: Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128: Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130: domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132: direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134: Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136: se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138: profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140: Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142: nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144: postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146: umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148: akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150: Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152: na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153: počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 157 and 158: 2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160: ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162: to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164: Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166: Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168: neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170: elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172: "Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174: Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176: dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178: U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180: u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182: polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184: transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186: svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188: 'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190: dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192: - posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194: izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196: Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198: nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200: slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202: postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204: prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206:
artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208:
neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210:
sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212:
- tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214:
nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216:
Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218:
zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220:
posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b