angažmana koji istovremeno ukazuje i na jedan izrazito složeni sadržaj sačinjen od ideoloških,etičkih i estetičkih komponenti nezabeleženih u novijem jugoslovenskom stvaralaštvu.Njihov prvi ulični hepening izveden je aprila 1996. godine pod nazivom FaluSerbia bio je prilikada zatečeni posmatrači u centralnoj beogradskoj ulici osete i pomiluju stvaralačku moć Srbije. A onaje simbolizirana falusom na kome je bila zakačena fotografija tadašnjeg predsednika Srbije. Ovaprotestna akcija prekinuta je u toku izvođenja policijskom kontraakcijom u kojoj su članovi grupeprvi put uhapšeni. Projekat ovog ulično-pozorišnog performansa bio je prva manifestacija udevedesetim godinama, dakle vremenu neposredno nakon jugoslovenskog rata i embarga svetskezajednice, žestokog otpora ovih mladih stvaraca prema zatečenom kulturnom i umetničkom stanjujednog društva tada lišenog bilo kakve pozitivnije idejnosti.Potom je usledila serija akcija izvedenih ispred vodećih srpskih institucija iz različitih kulturnoumetničkihi informativnih oblasti. Poslednja Tajna večera priređena je maja 1996. kraj Srpskeakademije nauka i umetnosti nedvosmisleno je otkrila njegove progresivne, dakle u osnovi one idejekoje su karakteristične za evropske mladalačke (umetničke i društvene) pokrete. Mesto održavanjaukazalo je gde se zapravo institucionalno inauguriše zvanična kultura i umetnost, a naravno i sveostale vrednosti iz drugih oblasti socijalnog života nacije. A ispred zgrade državne radio-televizijeistog meseca razbio je jedan televizor iskazujući revolt zbog pogubne propagande centralnerežimske televizije u vreme opšteg jugoslovenskog rata. Performans je nazvan Otkrovenje ukazavšina neophodnost okončavanja informativno-obmanjivačke službe masmedija. Ovaj protest protivizrazite info-manije još jednom je locirao glavnog sejača propagandnog otrova i raspirivača mržnjesvih vrsta: od etničke i političke do estetičke i umetničke. Posle te izvedene akcije uredno supokupili ostatke uništenog televizora i od njih je vođa Magneta Miroslav Nune Popović načinio jošjedan rad koji je nazvao Srpska noćna mora. Implikacije ovog konačnog, dakle, završnog dela kojeima konstantne formalne i semantičke osobine mnogobrojne su i mogu se identifikovati i čitatinajdirektnije u okviru njihovog dosadašnjeg aktivizma.Nakon jednogodišnje pauze grupa je nastavila aktivnost juna 1997. godine sa projektom Rekvijemza Srbiju. Akcija je održana na danas sigurno najneuralgičnijem mestu - pred kancelarijompredsednika Srbije. Uz ogromnu zaklanu svinju na kojoj je pisalo Srbija, nameravao je da preda isledeću poruku:Gospodine predsedniče Miloševiću, Zaklali ste Srbiju i sve u njoj: život, umetnost, nauku, kulturu,privredu, ekonomiju, školstvo... pravdu i poštenje. Ništa nije ostalo. Poklanjam vam ovu zaklanusvinju duboko uveren da na taj način jasno predstavljam svoje gore navedeno mišljenje o konkretnojposledici vaše vladavine Srbijom. To je moj rekvijem za Srbiju...Ovaj svojevrsni umetnički krik naznačio je da se jugoslovensko društvo našlo na samom dnu jednevišegodišnje agonije. Naravno da je ova izuzetno otvorena i oštra provokacija ponovo morala daizazove reakciju policije koja je uhapsila vođu grupe Nuneta Popovića. Istog meseca izvedena je iakcija 88 jaja za novu opozicionu vlast kada su članovi grupe Magnet jajima gađali Skupštinu gradakoja je nešto ranije postala opoziciona. Na ovom mestu je načinjen značajan obrat od entuzijazmaprema skepticizmu i od blagonaklonosti prema sumnji. Taj rad je pokazao puni smisao političkogangažovanja grupe bez presedana u jugoslovenskoj savremenoj umetnosti. Pri tome, očigledno je daoni u suštini ne pravi ustupke kada su u pitanju osnovne slobode - od političkih i individualnih dostriktno umetničkih.Z A K L J U Č A KNa karti mnoštva zbivanja u plastičkim umetnostima locirali smo ovom prilikom jednokarakteristično vertikalno (vremensko) kretanje koje je formiralo osnov i jedinstven semantički krugkoji je ispunjen praktično mnoštvom nepovezanih zbivanja, fenomena i ličnosti. Drugo kretanje jehorizontalno (fenomenološko) i za ovu izložbu bilo je dovoljno da se registruje nekoliko najizrazitihpojava koje takođe sačinjavaju polje unutar koga je dakako moguće identifikovati i neke drugeautore koji svojim delom ili delovanjem manjeviše otvoreno ili duboko zadiru u tematsku oblastkojom se upravo na ovom mestu sa vanredno opravdanim razlozima bavimo.Kroz najuverljivije primere u ovoj vrsti stvaralaštva ukazali smo na nekoliko načina angažovanogumetničkog rada ili ponašanja u devedesetim godina. Ovaj niz fenomena formira značajnu gradacijukoji postoje među njima: od metaforičkog govora do brutalizma uličnih akcija, od simulakrumakamernih ambijenata do monumentalnih pokretnih ready maid-a, od povesnih alegorija dozaleđenosti aktuelnog trenutka... Svako od njih, s druge strane direktan je odgovor na dramatičneizazove ovog krajnje opasnog i ideološki neartikulisanog vremena. Jugoslovensko postsocijalističkodruštvo nije izgradilo stabilne ustavne, političke, ekonomske, edukativne, kulturne i ostale parametre
(koji definišu jednu civilizovanu zajednicu) te je stoga u punom zamahu upavo sada jedno opštesocijalno rastrojstvo koje pojedinca dakako i umetnika, pripadnika takve zajednice čine nemoćnim.Ono što ipak ostaje kao poslednja mogućnost je aktivni otpor zatečenom stanju, napor i hrabrost dase pruže jasni znaci nemirenja i nepristajanja. Ova izložba pokazuje, nadamo se, tu slojevitost: sjedne strane ona je pregled, opis i komentar one vrste savremenog jugoslovenskog stvaralaštva kojeje na vlastiti estetički nivo podiglo i njene etičke komponente potpuno ih izjednačavajući uvrednosnim kategorijama, s druge, za ovu priliku izneti primeri vrlo aktivno deluju u odnosu premasocijalnoj i kulturnoj zbilji. A na tom nadasve osetljivom i (po stvaralaštvo) opasnom ukrštanju stojijedna od danas najvažnijih umetničkih građevina čiji su najviši spratovi već zašli u narednimilenijum. Na samom njenom vrhu, može biti, stoji jedan novi svetionik koji se tek nazire a koji imaizgleda da postane našom novom Nadom.Umetnost i angažovanost devedesetih, XX memorijal Nadežde Petrović, Galerija Nadežda Petrović,Čačak, oktobar-novembar 1998., (pred.kat.)III VREME REPRESIJE I OTPORAProtiv tame - Sloboda za MakijaU galeriji Saveza za Promene, Građanski Otpor u Valjevu, na istorijski dan (SPS-ov kongresni 17.februar), okupio je dvadesetak tamošnjih umetnika na zajedničkoj izložbi-protestu pod sloganomProtiv tame - Sloboda za Makija. Različitih poetika, stilskih opredeljenja, likovnih shvatanja umnogim medijima (slike, crteži, fotografije, plakati, ikone, stripovi, karikature, te literarno-poetskimperformansom na otvaranju), valjevska alternativna scena načinila je jedan, po vladajući poredakneprijatan, ali publici zanimljiv, značajan i nadasve slobodoumni događaj posvećen njihovomutamničenom sugrađaninu i umetniku Bogoljubu Arsenijeviću Makiju,Bilo je očigledno da se umetnici Valjeva, i ne samo oni, pokazujući to na najotvoreniji način, nisuuplašili aktuelnih pretnji vlasti već upravo suprotno - da su spremni na najdirektniju borbu ne samoza oslobađanje jednog stvaraoca - koji već pola godine bez krivice (i pravosnažne presude) čami upritvoru prkosno odbijajući inicijative za pomilovanjem, uz to u takvom zadravstvenom stanju kojeiziskuje najhitniji medicinski tretman a ne najsurovije utamničenjeValjevo je jedan od preostalih bastiona SPS-ovskog režima pa je tim značajniji ovaj kolektivni činumetničke demonstracije otpora represiji kojoj nisu izloženi samo poznati umetnici (sa zaprećenimili već sprovedenim zatvorskim kaznama), u ovom slučaju stvaraoci poput Makija, Flore Brovine,Bobana Miletića Bapsija, Miroslava Nuneta Popovića, već i brojne nevine žrtve računajući imaloletne Albance. Ovome treba dodati i najnoviji talas progona aktivista studentskog Otpora,direktne pretnje novinarima i profesorima kojima su takođe jasno upućena upozorenja - čak i onaopasna po život ili su pak podvrgnuti najrazličitijim svakodnevnim ucenama kojima su sklone,istorija to stalno pokazuje (ali šta to vredi lošim đacima) jedino diktature koje i same uviđaju da imse kraj sasvim približio.Republika, br. 232, 1-15. mart 2000.Otpornost OtporaNa krajuOdgovor je otpor!U sve češćim primerima jugoslovenskih stvaralaca fenomen istovremene estetičke i etičkeangažovanosti se sve redovnije može identifikovati. Jedan od njih videli smo na izložbi DejanaAtanackovića pod naslovom "Perfect Future" nedavno održanoj u Centru za kulturnudekontaminaciju.Atanackovićev CV kazuje da je ovaj Beograđanin (rođen 1969) umetnički obrazovan u Beogradu(Škola za industrijsko oblikovanje), Milvokiju (SAD, Visoka umetnička škola) i Firenci (Akademijalepih umetnosti na odseku za <strong>slika</strong>rstva), da izlaže od 1992. a samostalno od 1994, između ostalog iu Firenci, Vršcu, Novom Sadu, Beogradu i dr. Iz ovoga se otkriva puni smisao povezanosti njegovog
- Page 4:
pomračenje’’Dosije SrbijaAktiv
- Page 7 and 8:
luksuznog proizvoda po novoformiran
- Page 9 and 10:
I UMETNICI U NEVREMENUMileta Prodan
- Page 11 and 12:
u tekstove u Beorami i drugim časo
- Page 13 and 14:
lična, najpre po vođu grupe Nunet
- Page 15 and 16:
vlastite kose i noktiju na rukama i
- Page 17 and 18: komercijalnom prostoru kakav je Pro
- Page 19: kao prividnog slikanja na šta je p
- Page 22 and 23: Republika, br. 181, 1-15. februar 1
- Page 24 and 25: metaforičke predstave mogu se iden
- Page 26 and 27: vrlo zainteresovan za dalje prošir
- Page 28 and 29: Između radikalizma i apstinencijeS
- Page 30 and 31: adekvatnog odgovora na bitne karakt
- Page 32 and 33: Jugoslaviji. Nekada "mrtav", velič
- Page 34 and 35: koji je Lazar Trifunović napisao i
- Page 36 and 37: (poput recimo pančevačke 'Galerij
- Page 38 and 39: aktuelni sukob u ULUSu.Dugogodišnj
- Page 40 and 41: teških godina komunističke repres
- Page 42 and 43: Ovakvo čitanje izložbe "Exces..."
- Page 44 and 45: Globalne promeneNova muzeologija i
- Page 47 and 48: protiv zamrznutosti!Predstavi su se
- Page 49 and 50: Sveopšte urušavanje i kulturnog p
- Page 51 and 52: masovnih smrtonosnih raspleta na ex
- Page 53 and 54: neuspelog Ilindenskog ustanka u Mak
- Page 55 and 56: Poslednjih decenija poznog moderniz
- Page 57 and 58: umetnosti 'očeva', dovodeći u pit
- Page 59 and 60: uglavnom nemamo) iz kojih i proizla
- Page 61 and 62: koja u recentnoj umetnosti traga za
- Page 63 and 64: tim naslovom Ješa Denegri je, izme
- Page 65 and 66: prostornoj postavci bila je istorij
- Page 67: sadržajima koji nisu obavezno bili
- Page 71 and 72: Posle Julovske uzurpacije organizov
- Page 73 and 74: Konkordija.Ta galerija već gotovo
- Page 75 and 76: elitu.Spektakl Kunstlager - i njego
- Page 77 and 78: prizora čak prevazilaze životnu r
- Page 79 and 80: umetnicima koje smo pomenuli na po
- Page 81 and 82: Posle dve beogradske premijere odr
- Page 83 and 84: Fotografije sa atributimaU Paviljon
- Page 85 and 86: Evrope i sveta koji vrlo pomno istr
- Page 87 and 88: kritički naglašenu ideološku i s
- Page 89 and 90: udaljenosti koja je zapravo svedoč
- Page 91 and 92: najizrazitih pojava nastalih posle
- Page 93 and 94: mogla upravo nekim njihovim idelozi
- Page 95 and 96: vremenu raskida sa svojim dotadašn
- Page 97 and 98: korak je učinjen - nova kultura se
- Page 99 and 100: Kao jedna od manifestacija kojom je
- Page 101 and 102: veze i sa zbivanjima na opštepolit
- Page 103 and 104: elementarnom crtežu koji zaodeva i
- Page 105 and 106: Do danas na neka pitanja javnosti j
- Page 107 and 108: godine i danas se čini izuzetno ak
- Page 109 and 110: proklamovane borbe protiv "novokomp
- Page 111 and 112: Vreme umetnosti, br. 4, Vreme, 19.
- Page 113 and 114: jedva da razumeju šta je osnovna d
- Page 115 and 116: Beorama, br. 3, juni, 1995.Pobrkani
- Page 117 and 118: katalogu ove izložbe vrvi od mnogi
- Page 119 and 120:
tendencija koje formiraju Novi svet
- Page 121 and 122:
pojavila su se dobra i učena saop
- Page 123 and 124:
Helenizam i renesansaPoslednja reč
- Page 125 and 126:
Dakle, programska oscilacija u ovom
- Page 127 and 128:
Beorama, br. 54, maj, 1996.(Posle o
- Page 129 and 130:
domaće i inostrane javnosti na ugr
- Page 131 and 132:
direktori, ali i bez toga, a primer
- Page 133 and 134:
Već više od mesec dana u Beogradu
- Page 135 and 136:
se, između ostalog, obavlja i tran
- Page 137 and 138:
profesionalnim integritetom koji su
- Page 139 and 140:
Popović je ponovio i u poslednjem
- Page 141 and 142:
nas.Socijalistička partija Srbije
- Page 143 and 144:
postoje između ove dve političke
- Page 145 and 146:
umetnosti ne bi li se opisana opšt
- Page 147 and 148:
akademskoj, inteletualnoj i umetni
- Page 149 and 150:
Najzad, valjda će tada doći na re
- Page 151 and 152:
na najvišem mestu naše kulture i
- Page 153 and 154:
počeli protesti u njegovom (anonim
- Page 155 and 156:
koje smo u prethodnom broju registr
- Page 157 and 158:
2000 ljudi najrazličitijih struka
- Page 159 and 160:
ona se u svom radu, generacijski gl
- Page 161 and 162:
to naprosto nije imao vremena usled
- Page 163 and 164:
Šarenilo političkog marketinga u
- Page 165 and 166:
Represija i izazoviUz političku al
- Page 167 and 168:
neistomišljnicima, da sutradan nis
- Page 169 and 170:
elim bubrezima u autentičnoj živo
- Page 171 and 172:
"Program za Beograd" Demokratske st
- Page 173 and 174:
Ujedinjenih nacija, odnosno njenu d
- Page 175 and 176:
dolazi do zaključka da bi takva u
- Page 177 and 178:
U organizaciji Centra za savremenu
- Page 179 and 180:
u Normandiji 1944. godine) to je nj
- Page 181 and 182:
polazna naznaka koja ukazuje na raz
- Page 183 and 184:
transparentan način, pri čemu se
- Page 185 and 186:
svetom, transparentnost u odlučiva
- Page 187 and 188:
'remek-dela' nacionalne i svetske k
- Page 189 and 190:
dokumentacijom i drugim aktivnostim
- Page 191 and 192:
- posebna pažnja poklonjena je pro
- Page 193 and 194:
izložbe devedesetih, nove pojave u
- Page 195 and 196:
Kada je maja meseca 1995. godine is
- Page 197 and 198:
nadležna za dozvole da obezbedi ov
- Page 199 and 200:
slično) koja prouzrokuje brojne sp
- Page 201 and 202:
postali totalno ugroženi posebno n
- Page 203 and 204:
prvi pogled može izgledati samo ka
- Page 205 and 206:
artefakata se njene teritorije. Kao
- Page 207 and 208:
neophodnih sredstava za održavanje
- Page 209 and 210:
sаglаsnоsti, (u kоје sе ne u
- Page 211 and 212:
- tеrminоlоškо usklаđivаnj
- Page 213 and 214:
nаciоnаlnоg cеntrа ili instit
- Page 215 and 216:
Zavoda, preko Koordinacionog centra
- Page 217 and 218:
zajednice kosovskih Srba na Kosovu
- Page 219 and 220:
posetili manastir i izvestili o kar
- Page 221 and 222:
odnosu na važeći Zakon, i osnovne
- Page 223 and 224:
dvesta godina vrlo intenzivno, pose
- Page 225 and 226:
stvaralaštvo (ne u javnom, već u
- Page 227 and 228:
predmetima druge i treće kategorij
- Page 229 and 230:
Nematerijalno nasleđe danas se sam
- Page 231 and 232:
u trouglu: Republika Srbija, Srpska
- Page 233 and 234:
narasloj psihozi generisanog straha
- Page 235 and 236:
užem smislu: očuvanjem kulturne b