01.12.2014 Views

Zbornik radova Koridor 10 - Kirilo Savić

Zbornik radova Koridor 10 - Kirilo Savić

Zbornik radova Koridor 10 - Kirilo Savić

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Tabela 3. Modal SPLIT po vidovima kopnenog saobraćaja, ostvareni rad u tkm, 2008.<br />

Indikatori rada vozila Srbija Bugarska Mađarska Slovenija Hrvatska Makedonija<br />

Tonski kilometri, mil. t 15,2 20,6 47,7 17,3 14,2 4,8<br />

Drumski 9,5 14,6 35,8 13,7 <strong>10</strong>,5 4,0<br />

Železnički 4,3 5,2 <strong>10</strong>,0 3,6 3,6 0,8<br />

Unutrašnji plovni putevi 1,4 0,8 1,9 - 0,1 -<br />

Struktura u %<br />

Ukupno <strong>10</strong>0 <strong>10</strong>0 <strong>10</strong>0 <strong>10</strong>0 <strong>10</strong>0 <strong>10</strong>0<br />

Drumski 62,5 70,8 75,0 79,2 73,9 83,3<br />

Železnički 28,3 25,2 21,0 20,8 25,4 16,7<br />

Unutrašnji plovni putevi 9,2 4,0 4,0 - 0,7 -<br />

Za razliku od količina prevezenog tereta, učešće drumskog saobraćaja u indikatoru obima rada, odnosno<br />

realizovanim tonskim kilometrima, najmanje je u Srbiji (tabela 3). Ovaj rezultat je očekivan jer je Srbija iz mnogih<br />

razloga, u odnosu na prikazane zemlje, znatno manje uključena u međunarodnu razmenu sa svetom. Kako je<br />

prosečan prevozni put jedne tone tereta nekoliko puta manji u unutrašnjem saobraćaju u odnosu na međunarodni<br />

saobraćaj, to su i ukupni realizovani tonski kilometri, zbog dominantnog učešća transporta tereta u unutrašnjem<br />

prevozu, manji u odnosu na posmatrane susedne zemlje. S druge strane, u odnosu na susedne zemlje, najviše<br />

tonskih kilometara u železničkom saobraćaju ostvareno je u Srbiji (tabela 3), uprkos tome što je najmanje robe<br />

prevezeno ovim vidom saobraćaja. Razlog je to što je prosečan pređeni put jedne tone tereta znatno veći u<br />

odnosu na okolne zemlje. Realizovani tonski kilometri U Srbiji u saobraćaju unutrašnjim plovnim putevima<br />

dvostruko su veći od istih veličina u zemljama u okruženju, jer se najduži sektor plovnog toka reke Dunava nalazi<br />

na teritoriji Republike Srbije.<br />

2. Rezultati po teritoriji<br />

U tabeli 4. prikazani su osnovni parametri rada teretnih vozila, prema teritoriji registracije vozila, a na grafikonu 1.<br />

učešće u radu teretnog saobraćaja vozila registrovanih na različitim teritorijama u 2008. Pri tumačenju rezultata,<br />

posebno onih koji se odnose na grad Beograd, potrebno je uzeti u obzir da je realizacija uzorka bila mala (deo III,<br />

tabela 16), pa samim tim i pouzdanost dobijenih rezultata.<br />

Vozila registrovana na teritoriji centralne Srbije prevezla su najveću količinu robe (51,7%), prešla najviše km<br />

(60,1%) i ostvarila 76,8% tkm. Prema rezultatima istraživanja, Beograd ima najmanji broj registrovanih teretnih<br />

vozila (nosivosti 3,5 tona i više ili tegljača), i ta vozila su prevezla, u odnosu na vozila registrovana u centralnoj<br />

Srbiji i Vojvodini, najmanje robe (15,7%), prešla najmanji broj km (13,9%) i ostvarila svega 6,2% tkm. Ovaj rezultat<br />

je i očekivan jer je u Beogradu registrovano manje vozila nosivosti preko 3,5 tona nego na ostalim teritorijama.<br />

Tabela 4. Drumski teretni saobraćaj u Srbiji prema teritoriji registracije vozila, 2008.<br />

Broj vozila<br />

Pređeni km,<br />

hilj.<br />

Prevezena<br />

roba, hilj. t<br />

Tkm, hilj.<br />

Pređeni km<br />

vozila bez tereta<br />

Ukupno 41691 1537399 <strong>10</strong>8436 9514909 747745<br />

Centralna Srbija 22422 923902 56037 73<strong>10</strong>460 379<strong>10</strong>9<br />

Grad Beograd 6746 213786 17046 591214 128627<br />

Vojvodina 12523 399711 35353 1613235 240009<br />

49

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!