УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Ubavka Gajdova<br />
ZA ISTORIJATA I ZA SEMANTIKATA NA PERFEKTOT<br />
(vo kontekst na makedonskite konstrukcii od tipot: sum / imam + -n- /<br />
-t- pridavka i konstrukcijata od tipot: sum + l-forma)<br />
Celta na statijata e preku edno kratko i voop{teno prosleduvawe<br />
na istorijatot na perfektot, kako posebna semanti~ka struktura,<br />
da se obidam da uka`am na nekoi op{ti konstatacii vo vrska so<br />
funkcionalnata optovarenost na perfektot i toa vo razli~ni etapi<br />
od negoviot razvoj, imaj}i predvid deka se raboti za razli~ni konstrukcii.<br />
Vo centarot na vnimanieto e odnosot na konstrukciite od tipot:<br />
sum/imam + -n-/-t- pridavka i konstrukcijata od tipot: sum + -l forma<br />
kon gramati~kite kategorii: vid i vreme.<br />
Potekloto na perfektot vo indoevropskiot se izveduva od<br />
glagolska pridavka koja ima posebni zavr{oci {to slu`at kako<br />
gramati~ki pokazateli. Vo po~etokot, perfektot slu`el za obrazuvawe<br />
na intranzitivni glagoli, ponatamo{niot razvoj poka`uva deka se<br />
obrazuval samo od intranzitivni glagoli i soodvetno deka nemal pasiv<br />
(sp. Budimir, Crepajac 1965: 167).<br />
Osnovnoto tolkuvawe na perfektot e deka toj ozna~uva sostojba<br />
{to e aktuelna vo momentot na zboruvawe, a e rezultat na minat nastan,<br />
koj e kompletno zavr{en. Vakvoto tolkuvawe vodi kon zaklu~ok deka<br />
od temporalen aspekt perfektot se locira na planot na sega{nosta, a<br />
od aspekt na vidot mu pripa|a na svr{eniot, odnosno perfektivniot<br />
vid. Semantikata perfektivnost + aktuelnost (vo sovremeniot makedonski<br />
jazik najblisku mo`e da ja dolovime preku iskazi od tipot:<br />
Razbiram (’Razbrav‘ / ’Ve}e sfativ‘) deka saka{ da patuva{, no sepak<br />
nema da ti dozvolam da zamine{ ovoj pat i sl.) nalaga da go opredelime<br />
kako forma koja se nao|a na sredinata me|u perfektivniot i<br />
imperfektivniot aspekt. Za sporedba samo }e spomnam deka na pr. vo<br />
klasi~niot i pretklasi~niot period na gr~kiot jazik prezentskata,<br />
aoristnata i perfektnata glagolska osnova go poka`uvaat vidot na<br />
glagolot (traewe, momentnost, sostojba) dodeka vremenskata relacija<br />
se ozna~uva so augment i so li~ni nastavki.