УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
УНИВЕРЗИТЕТ „СВ. КИРИЛ И МЕТОДИЈ“ – СКОПЈЕ
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
dro na neopredelenosta, me|utoa, ostanatite NZ ja pretstavuvaat nejzinata<br />
periferija vo makedonskiot jazik (Povarnicina 1996: 60). Kako<br />
neopredelen ~len eden e neakcentiran i ima fiksirana pozicija vo<br />
imenskata grupa (IG).<br />
Me|utoa, granicata me|u eden-NZ i eden-neopredeleniot ~len<br />
e razni{ana, za{to eden ne mo`e dokraj da se oslobodi od svoeto<br />
leksi~ko zna~ewe. Taka, M. Povarnicina poka`uva deka eden, osven osnovnoto<br />
kategorijalno zna~ewe na markiranata neopredelenost i slabata<br />
opredelenost, mo`e da ima semantika na sporedba, potsiluvawe,<br />
ograni~uvawe, edini~nost, generi~nost (vidi: Povarnicina 1996: 66).<br />
Vo pove}eto slu~ai eden poka`uva ekspresivno markirano zna~ewe.<br />
Taka, vo izvesniot primer Ti si eden tiran („ti si kako {to se tiranite“),<br />
eden ima sporedbena semantika, a sporedbata pretstavuva vid<br />
kvalifikuva~ka ocenka. Naj~esto ekspresivno markiranata sporedba,<br />
kako {to odbele`uva M. Mirkulovska, se sretnuva vo predikatot, tokmu<br />
toga{ IG funkcioniraat kako karakteristiki (vo po{iroka smisla)<br />
(Mirkulovska 2002: 258).<br />
2.2. Imame razgledano red tekstovi od sovremeniot makedonski<br />
jazik, kade se sretnuva ocenuva~kata upotreba na eden. Prvo, bea opredeleni<br />
statusot i distribucijata na eden so ocenuva~kata semantika vo<br />
sostavot na IG. Vtoro, bea razgledani referencijalnata semantika na<br />
IG so eden i nejziniot ocenuva~ki polne`.<br />
Kako {to poka`a analizata, eden vo IG mo`e da zazema pozicija<br />
na determinativ i supstitut:<br />
(1) Neni <strong>–</strong> toa sum jas. Lili ne mo`e{e da zamisli deka nejzinata<br />
vnuka mo`e da ima edno takvo selsko ime (VJ 2001, 11).<br />
(2) Zarem vo ovaa polo`ba vo koja se nao|a{ ti odbira{ da mi<br />
ka`e{ ne{to tolku banalno kako „normalen eden“, obra}aj}i mi se<br />
Normalen sum, a ti ne si. . . (http://www. dozgulpmus. blog. com. mk).<br />
Eden kako determinativ se pojavuva pred imenkite, koi se<br />
pridru`uvaat so pridavki i zamenki (1). Kako supstitut NZ eden zazema<br />
pozicija na imenka i mo`e da se povrzuva so atribut i determinativ<br />
(2). Iako vo pozicijata na determinativ eden igra uloga na ~len, vo pozicijata<br />
na supstitut toj funkcionira kako NZ so sopstveno leksi~ko<br />
zna~ewe.<br />
Imenskite grupi so determinativot eden uslovno bea podeleni<br />
na dve. Prvata se imenskite grupi eden+imenka (eden+N). Po pravilo<br />
eden ovde se nao|a vo prepozicija i gi duplira site formi (rod i broj)<br />
na imenkata:<br />
(3) Polesno $ bilo da isfrli od `ivotot na svoeto semejstvo<br />
eden selanec (m. r. , edn.), nema vrska {to toj mi e mene tatko, {to<br />
toj $ e ma` na mama, toa bilo polesno otkolku da saka ne{to {to<br />
prethodno tolku go mrazela… (VJ 2001, 19).<br />
61